KAKO JE SVE POČELO

Sjećanje na policajce ubijene kod Žute Lokve 1991.

HRVATSKI RATNI VETERANI - 24. kolovoza 1991. pet hrvatski policajaca iz Policijske ispostave Brinje bilo je raspoređeno na stalnom kontrolnom punktu – na križanju kod Žute Lokve gdje su redovno obnašali dužnost. Tada su ih srpski odmetnici napali s leđa i rafalnom paljbom usmrtili, a kasnije masakrirali četiri pripadnika MUP-a, dok je jedan policajac ranjen uspio pobjeći prema Senju. Napad je bio uvod u događaje koji su uslijedili. Sutradan 25. i 26. kolovoza su uslijedili žestoki velikosrpski napadi na Otočac i Gacku dolinu. U ta dva dana su velikosrbi su sa položaja u Podumu pogodili Gacku dolinu, s oko 1000 minobacačkih projektila. Najviše su pogodili gradić Otočac. U spomen na pale žrtve, sagrađena je kapelica u blizini pokolja. Imena poginulih branitelja:
Vinko Krznarić *1958. - † 24. kolovoza 1991.
Drago Toljan *1963. - † 24. kolovoza 1991.
Milan Vranić *1968. - † 24. kolovoza 1991.
Zdravko Vuković *1958. - † 24. kolovoza 1991.

Darko Murat 1962. (preživio pokolj)

17. 8. 1990. kod Knina su postavljene balvan barikade na cestama i počela je Balvan revolucija

HRVATSKI RATNI VETERANI - Oružanu pobuna dijela Srba u Hrvatskoj potaknuta je iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA. Počela je pojavljivanjem naoružanih ljudi kod Knina na cestovnim barikadama. Barikade su postavljene 17. kolovoza 1990.  godine i njima je nanesena velika ekonomska šteta gospodarstvu Hrvatske. Zatvaranjem prometnica i prekidom špice turističke sezone došlo je do mnogih ekonomskih problema. Zbog nesigurnih cesta sva vozila koja su prometovala između Zagreba i Splita trebala su ići duljim putem. Balvan revolucijom i prekidom prometnica i telekomunikacijskih čvorišta narušio se teritorijani integritet tadašnje SR Hrvatske i time je nastalo dvovlašće na njenom teritoriju. Ovim činom isto se pokazivalo da vlast koja je došla čelo Hrvatske nije bila u stanju svojim redarstvenim snagama i pravnim aparatom održati državni poredak tom području, iako je zakonski taj teritorijalni integritet i vlast unutar svojih granica bio zajamčen Ustavom SFRJ iz 1974. godine. U narednom razdoblju Hrvatska je stoga poduzela aktivnosti u organiziranju snaga potrebnih za obranu svojeg suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti.

10. kolovoza 1991. ubijen je ratni snimatelj Gordan Lederer

Gordan Lederer jedna je od prvih i najpoznatijih žrtava srpske agresije na Hrvatsku. Poginuo je na radnom mjestu, pogođen metkom snajpera, snimajući hrvatske borce u akciji na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice 10. kolovoza 1991. tijekom srpskih napada na Pounje. Iza sebe je ostavio mnoge video zapise koji i danas vrlo slikovito govore o prvim danima Domovinskog rata. Poznat je naknadni montažni uradak njegovih ratnih snimaka "Banijska praskozorja". Snajperski pogodak na snimateljskom zadatku pred Hrvatskom Kostajnicom 10. kolovoza 1991. godine nije bio slučajan, jer je u skupini s vojnicima koji su mu pokazali bojište gađan samo on, a potom ga se na padini niz koju se otkotrljao gađalo ručnim bacačem granata. Novinar Vlado Mareš i snimatelj Veljko Đurović su 11. kolovoza snajperista intervjuirali za informativni program RTS. Njegovu su anonimiziranu siluetu po tvrdnji novinskog članka od 22. kolovoza 1991. godine prepoznali sugrađani iz Siska i član obitelji. Po tim je tvrdnjama riječ o Milanu Zoriću, koji je za vrijeme ročne vojne službe bio uvježban za snajperista. Milan Zorić je u odsutnosti osuđen na Županijskom sudu u Sisku 1999. godine. Na njegovu žalbu Vrhovni sud Republike Hrvatske je 18. rujna 2002. godine odbacio optužbu jer je Vojni sud u Zagrebu u ovom postupku obustavio kazneni postupak zbog primjene Zakona o općem oprostu. 

5.8.1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. - Čestitamo vam svima Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

foto: Božena Šimlek Šuplika 5.8.1995.
KRATKO I JASNO - Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj datum 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. Na kninsku su se tvrđavu prvi popeli pripadnici 7. gardijske brigade: Elvis Mihić iz Rijeke, Mario Bilać iz Vodica, Eduard Baltić iz Čakovca, Ivica Novoselec iz Zlatar Bistrice, Jasmin Hadžić iz Belog Manastira i Miljenko Hajsok iz Varaždinskih Toplica. Prema rekonstrukciji Udruge 7. gardijska brigada ‘Puma’, na visoki metalni jarbol prvi se popeo Jasmin Hadžić.  On je nakon nekoliko pokušaja pao s jarbola, s dijelom metalnog lanca u rukama. Zastava je još bila na jarbolu, pa su se preko Hadžićevih ramena do nje penjali Eduard Baltić i Mario Bilać. Ujedinjenim naporima sve trojice zastava je konačno pala, ali na taj lanac se više nije mogao izvjesiti hrvatski stijeg, pa su gardisti veliku dvadestmetarsku hrvatsku zastavu raširili preko zidina kninske tvrđave. Nešto kasnije su i pripadnici 4. gardijske brigade, koji su u grad ušli oko 12 sati, istaknuli svoju zastavu. Slijedilo je zajedničko povijesno fotografiranje i time je simbolično označeno oslobađanje Knina i pobjeda u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. Tek trećeg dana Oluje i drugog dana od ulaska hrvatskih snaga u Knin, 6. kolovoza 1995. godine, velika hrvatska zastava 7. gardijske brigade svečano je podignuta na jarbol i ponosno se zavijorila nebom iznad slobodnog kraljevskog grada.

Promocija, prodaja ali i igraonica za djecu

Zahvaljujući aktivnostima naših članova iz Siska, obitelji Mire i Željka Acs, na nedavno održanom sajmu Podravski motivi u Koprivnici u sklopu izložbeno prodajnog štanda udruge Hrvatski ratni veterani postavljena je i igraonica za djecu. Na sajmu su volontirali osim braćnog para Acs i Emira Zimski iz Markovca Križevačkog, također naša članica. U udruzi sada ukupno volontira više od 30 članova udruge koji svakoga mjeseca po cijeloj Hrvatskoj predstavljaju udrugu i svoje umijeće izrade suvenira, igračaka i drugih vrijednih umjetnina.

Srpska okupacija Baranje početak je rata u Hrvatskoj

Srpska okupacija Baranje, 3. srpnja 1991., može se međunarodnopravno smatrati početkom rata između Srbije i Hrvatske, tvrdio je akademik Davorin Rudolf 2008. godine, a prenio je Večernji list. Tada su, kako je objasnio, istočni dio Hrvatske napale srpske snage, ušlo je oko 60 tenkova JNA, pripadnici srpskih paravojnih snaga, koji su okupirali to hrvatsko područje i njegovo središte Beli Manastir. Prije toga Hrvatski je sabor 25. lipnja 1991. proglasio neovisnost i suverenost Republike Hrvatske, donijevši četiri državotvorna dokumenta, na osnovi referenduma, kad se od 83,56 posto biračkog tijela 92,18 posto očitovalo za neovisnost Hrvatske. "Rat se definira kao oružani sukob između država i prema tome svi sukobi, dok nije proglašena suverenost i nezavisnost Hrvatske, mogu se smatrati pubunama ili unutarnjim sukobima", izjavio je. Dodao je kako se i događaji u Pakracu, na Plitvicama i Borovu mogu smatrati sukobima, ali ne i agresijom i početkom rata protiv Hrvatske, koji je provela JNA, Srbija i Crna Gora, koja je 23. i 24. rujna 1991. napala krajnji jug Hrvatske, dubrovačko područje. Rudolf drži kako je agresija i rat protiv Hrvatske vođen do 23. kolovoza 1996., kad je potpisan sporazum o punoj normalizaciji između Hrvatske i SR Jugoslavije. Smatra kako teze o "građanskom ratu" i "dogovorenom ratu" plasiraju srpski krugovi, koje "prihvaćaju neki kvaziljevičarski intelektualci u Hrvatskoj kako bi oslobodili Srbiju optužbe o agresijskom ratu". "Hrvatska nije htjela rat, nudila je konfederaciju i savez suverenih država, što je Srbija odbacila i, konačno, nijedan hrvatski vojnik nije prešao granicu Srbije i Crne Gore", istaknuo je. Podsjetio je kako se iz objavljenih knjiga Borislava Jovića i Dobrice Ćosića jasno može razabrati kako je Srbija planirala i počela rat pod geslom da svi Srbi moraju živjeti u jednoj državi.

Ratnici velikog srca u ljetnoj ofenzivi

Nakon tri mjeseca akcije koju smo ove godine počeli pripremati nešto ranije nego li prošle, dobili smo i prve kupce na humanitarnoj aukciji. Oba naša kupca su sa područja Rijeke i Crikvenice i kupili su komplet od dvije knjige koje nam je donirao naš član Marijan Novosel te drveni vrganj koji je došao iz radionice našeg člana Željka Lončarić iz Bereka kod Bjelovara. Zahvaljujući ovim prodajama mi smo prikupili i prva humanitarna sredstva i to u ukupnom iznosu od 155 kuna. Nakon plaćanja poštarine u fondu za pomoć biti će oko 134 kune. Odmah po završetku prvog kruga prodaje koji je završio 30.6. u podne zaprimili smo i nekoliko novih stvari za humanitarnu prodaju. Dvije slike, ulje na lesonitu naslikala je Zorka Pavlić - Baba iz Kraljevice koja je zajedno sa suprugom Goranom - Dida poklonila ove dvije slike za humanitarnu ideju koju provodimo drugu godinu za redom. Sljedeći predmet je vrlo lijep i vrijedan sat sa lovačkim motivom i grbom RH koji je došao iz radionice CNC majstorija, Milana i Kristijana Prše iz Prgomelja pokraj Bjelovara. Svi su oni povezani s našom udrugom i aktivni su članovi projekta Ratnici u miru.