Hrvatska zastava uskoro slavi 26. rođendan

Prije 26 godina, 21. Prosinca 1990. godine Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske prihvaćena je zastava Republike Hrvatske. Zakon je donio Sabor Republike Hrvatske na zajedničkoj sjednici Vijeća udruženog rada, Vijeća općina i Društveno-političkog vijeća 21. prosinca 1990. godine, a istoga je dana proglašen ukazom predsjednika Republike i objavljen u Narodnim novinama, čime je odmah stupio na snagu. Zakon propisuje izgled zastave kao : „Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave s grbom Republike Hrvatske u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2. Boje zastave su položene vodoravno i to ovim redom s gornje strane: crvena, bijela i plava. Svaka boja čini jednu trećinu širine zastave. Grb Republike Hrvatske je smješten u sredini zastave tako da gornji dio grba (kruna) zalazi u crveno polje zastave, a donji dio grba zalazi u plavo polje zastave. Središnja točka grba poklapa se s točkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave.”  Sastavni dio Zakona je i likovni prikaz grba i zastave Republike Hrvatske te zastave i lente predsjednika Republike Hrvatske. Likovni prikaz grba i zastave izradio je akademik Miroslav Šutej, a isti su pohranjeni u Hrvatskom saboru. U Saboru se temeljem Zakona čuva samo izvornik grba Republike Hrvatske. Predsjedništvo Hrvatskoga sabora je u rujnu 2011. godine donijelo odluku da se izrade i objave grafički standardi za grb i zastavu RH te zastavu Predsjednika RH. Takva odluka je donesena radi potrebe da se objavi jedinstveni model za svako od ovih državnih obilježja kako bi se izbjegla dosadašnja situacija da su u javnoj uporabi njihove brojne inačice sačinjene raznim tehnikama. Autor svih državnih obilježja je akademik Miroslav Šutej, a digitalno ih je oblikovao dizajner Božo Kokan. / izvor: Wikipedija /

Dani sjećanja na vukovarsku tragediju u Domovinskom ratu

HRV - I ove godine organizirano sudjelujemo u Danima sjećanja na vukovarsku tragediju 1991. Jedna skupina naših članova i simpatizera, njih oko 50 sudjelovat će u mimohodu s djecom poginulih i nestalih vukovaraca 20. studenoga. Za sve koji su se prijavili za ovo putovanje donosimo hodogram aktivnosti:

Program „Vi ste naš ponos – mi smo Vaša snaga“ 20.11.2016. Vukovar: GRUPA KOJA IDE SA UDRUGOM HRVATSKI RATNI VETERANI. Vođa puta je Lidija Bohnec iz udruge Hrvatski ratni veterani, kontakt broj 091 5308 391.

04,25 sati polazak iz Rovišća kod škole na autobusnom stajalištu
05,00 sati polazak iz Bjelovara kod sportske dvorane
10:00 sati – okupljanje na Memorijalnom groblju žrtava iz
Domovinskog rata Vukovar
10:30 sati – prigodni program i molitva kod centralnog križa
na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata Vukovar
11:00 sati – mimohod „Vi ste naš ponos – mi smo Vaša
snaga“
13:00 sati – polaganje vijenaca kod spomen-obilježja
mjesta masovne grobnice Ovčara
- prigodni program i molitva
14:30 sati prvo obilazak muzeja / dogovoreni raspored za ručak je od 15,00 do 15,30 / grah s kobasicom – restoran u sklopu Javne ustanove „Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar“ – vojarna
15:45 sati – odlazak u grad
16:00 – 17:00 sati – obilazak muzeja „Vukovarska bolnica
1991.“
17,00 sati Polazak za Bjelovar i Rovišće
DODATNA OPCIJA PO DOGOVORU U AUTOBUSU:
17:00 sati – polazak autobusima prema crkvi
17:30 sati – Sveta misa za sve poginule i nestale
hrvatske branitelje i civile - žrtve Ovčare; crkva BDM Kraljice mučenika
Sajmište, Vukovar)
18:15 sati – polazak kućama

Studeni 1991. godine za Hrvatsku jedan je od najcrnjih u povijesti

1995. godine napokon je oslobođen i Slunj!
U tom dijelu "Oluje" uz 1. gardijsku brigadu "Tigrove" istaknuli su se i pripadnici 14. domobranske pukovnije iz Slunja.
General Miljenko Crnjac koji je zapovijedao zbornim područjem Karlovac, u filmu "Oluja nad olujama" posebno je istaknuo hrabrost pripadnika 14. dp koji su 4 godine gledali svoje kuće na okupiranom području. 
Večer prije nego što je izdao zadaću oslobađanja Slunja i okolice rekao im je "Gospodo, krenite kući."
Oni su tu zadaću obavili besprijekorno, rame uz rame s "Tigrovima" koje možete vidjeti na fotografiji pred ulazom u Slunj!
HRVATSKI RATNI VETERANI – Najcrnji u povijesti hrvata u udruzi Hrvatski ratni veterani ocjenjuju mjesec Studeni 1991. godine. Nakon odluke o samostalnosti Hrvatska je doživjela nezapamćene napade iz susjednih zemalja, Srbije i Bosne i Hercegovine i to od strane snaga velikosrpske koalicije ujedinjene sa srbima iz Hrvatske koji nisu prihvaćali odluku o samostalnosti. Već 2. studenoga JNA i snage Dragana Vasiljkovića, arkanovci pobili su 59 mještana vukovarskog naselja Lušca. Sljedećeg dana  Zbor narodne garde preimenovan je u Oružane snage Republike Hrvatske. 7. 11. 1991. velikosrpski odmetnici počinili su pokolj u Poljanku, pobivši 10 Hrvata. 9. 11. TO SAO SBZS i arkanovci počinili su prvi pokolj u Erdutu, koji je bio tek prvi od nekoliko valova pokolja nesrpskog stanovništva. Sljedeći val zbio se 11.11. počinili su drugi pokolj ljudi u Erdutu. Već 12.11. JNA i pobunjeni Srbi iz Plaškog napravili pokolj u Saborskom, pobivši 29 Hrvata. 15.11. Jugoslavenska ratna mornarica topovima je s mora napala civilne ciljeve u Splitu, Milni na Braču i Stomorskoj na Šolti. Srpski odmetnici napravili pokolj u Kostrićima, pobivši 16 Hrvata. Sljedećega dana, 16.11. nakon razaranja raseljen je Slunj, a nad preostalim hrvatima započinju torture i ubojstva. 18. studenoga 1991.  okupiran je Vukovar. Istoga dana pobunjeni Srbi uz pomoć snaga JNA počinili su Masakr u Škabrnji. 19.11. Velikosrpska JNA i TO pobunjenih Srba napravile pokolj u Nadinu, pobivši 14 Hrvata. 20./21. 11. velikosrpska JNA i srpske paravojne postrojbe napravile su pokolj na Ovčari, pobivši između 255 i 264 civila i zarobljenih vojnika, većinom Hrvata.

Karlovac je vječno zahvalan svojima braniteljima

Ivan Rođak
KARLOVAC – U utorak, 4. listopada karlovčani su se prisjetili početka općeg napada na Karlovac 1991. godine kada je jugovojska zajedno sa srpskim rezervistima započela razaranje i uništavanje grada i okolice. Do sarajevskog primirja 1992. na grad je palo nekoliko desetaka tisuća projektila, a u karlovačku bolnicu je primljeno 176 poginulih i 830 ranjenih. Među mnogobrojnim braniteljskim udrugama u Gradu Karlovcu jedna od najaktivnijih je Udruga veterana satnije Rebels. Oni su jedni od pokretača izgradnje Braniteljske aleje uz Koranu. Na spomendan napada na Karlovac i ove su godine izgradili još jedno spomen obilježje. U projekt se uključila i nacionalna središnjica Hrvatski ratni veterani koja je
Drago Pavelić
Rebelsima poslala dva slikara iz svojih redova, Ivana Rođak i Dragu Pavelić iz Bjelovara. Oni su sa još dva domaća slikara i djecom iz škola oslikali više stupa nadvožnjaka kod aleje uz Koranu čime je započela sveobuhvatna sanacija toga dijela aleje koju bi svi voljeli u budućnosti vidjeti kao šetnicu koja bi vodila skroz do Turnja i podsjećala na junačku borbu karlovčana u obrani svoga grada od agresije i razaranja. Prvi napad na Karlovac trajao je tri dana bez prestanka. Neprijatelj je došao do samog ulaza u grad, a zaustavljen je u prigradskom naselju Turanj. Gradska četvrt Turanj postala poznata kao „mali Vukovar“, ali i znamen pobjede i novog života.

Zasjedanje Državnog sabora održano je u podrumu Inine zgrade u Zagrebu, 8. listopada 1991.

Dan neovisnosti - Hrvatski sabor 25. lipnja 1991. donio je Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske čime je Hrvatska postala samostalna i nezavisna država. 8. listopada iste godine završena je faza okončanja postupka razdruživanja Hrvatske u nekadašnjoj jugoslavenskoj federaciji. Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji. Dan neovisnosti obilježava se u Hrvatskoj od 2001. godine kada je uveden na inicijativu Ive Škrabala. Tadašnja vlada promijenila je i obilježavanje Dana državnosti, koji se dotad slavio 30. svibnja. Zasjedanje Državnog sabora održano je u podrumu Inine zgrade u Zagrebu, 8. listopada 1991.

Suradnja na obostrano zadovoljstvo


KARLOVAC - BJELOVAR Značajan broj bjelovarskih branitelja sudjelovao je u obrani Grada Karlovca tijekom Domovinskog rata. U tome prednjače bojovnici 16. topničko raketne brigade HV-e iz Bjelovara. U još uvijek  ne dovršenom projektu karlovačkih branitelja, Aleja branitelja uz Koranu, nalazi se i spomen na pripadnike 16. trbr i njihovo sudjelovanje u obrani Karlovca od velikosrpske agresije. Na temelju tih događanja i činjenica bjelovarska središnjica Hrvatskih ratnih veterana je sa Udrugom veterana satnije Rebels dogovorila daljnju suradnju i to na Sajmu udruga u Karlovcu. Lijepo vrijeme i odlično pogođena lokacija okupili su preko šezdeset i pet karlovačkih udruga i sve šarenilo njihova djelovanja. Sportski klubovi, društva, ljubitelji starih vozila, humanitarci ali i branitelji pokazali su javnosti sve ono što se tijekom godine odvija u njihovim prostorijama i na javnim lokacijama. Priliku za upoznati javnost sa svojim radom iskoristila je jedna lokalna udruga ali i jedna braniteljska nacionalna središnjica. Članovi

Udruge veterana satnije Rebels iz Karlovca javnosti su prikazali svoj rad na njihovu projektu Braniteljske aleje uz rijeku Koranu. Hrvatski ratni veterani koji imaju podružnicu i u Karlovcu, javnost su upoznali sa svojim najvećim projektima. Prvi i najstariji projekt ranih veterana je projekt Ratnici u miru. Njime veterani djeluju na polju psiho socijalizacije branitelja i članova braniteljskih obitelji. To je u stvari poticanje i prezentacija stvaralaštva i poduzetništva svih onih koji su uključeni u rad udruge, bilo da se radi o bivšim ratnicima, njihovoj djeci ili supružnicima. Drugi, ni malo manje značajan, je projekt Ratnici velikog srca. Ovdje se provodi humanitarna ideja kroz koju članovi okupljeni oko prvog projekta prodaju kroz aukcije svoje radove kako bi prikupili novčana sredstva za pomoć ugroženim prijateljima, bivšim veteranima. Tu pomoć prvi puta su isplatili prošle godine jednoj braniteljskoj obitelji s područja Okučana. Ovaj sajam u Karlovcu iskorišten je i za dogovaranje suradnje između udruga. Iskoristili su ga i branitelji koji su postigli dogovor i dogovorili prve zajedničke akcije. U ime Udruge veterana satnije Rebels i Hrvatskih ratnih veterana postignut je za sada načelan sporazum na zajedničkom djelovanju na projektima Braniteljske aleje u Karlovcu i projekta Ratnici u miru. Prvu akciju dogovorili su za 4. listopada kada će udruga „Rebels“ na Aleji branitelja u Karlovcu svečano otvoriti još jedno spomen obilježje uz akciju oslikavanja stupova nadvožnjaka. U akciju će se uključiti i djeca te članovi udruge Hrvatski ratni veterani.


Javnosti smo prikazali naše aktivnosti

KARLOVAC – Godišnjim okupljanjem udruga s područja Grada Karlovca završio je ovogodišnji Sajam udruga u Karlovcu. Šetalište Dr. F. Tuđmana bilo je u subotu, 24. rujna u pravim jesenskim tonovima. Lijepo vrijeme i odlično pogođena lokacija okupili su preko šezdesetipet karlovačkih udruga i sve šarenilo njihova djelovanja. Sportski klubovi, društva, ljubitelji starih vozila, humanitarci ali i branitelji pokazali su javnosti sve ono što se tijekom godine odvija u njihovim prostorijama i na javnim lokacijama. Priliku za upoznati javnost sa svojim radom iskoristila je jedna lokalna udruga ali i jedna braniteljska nacionalna središnjica. Članovi Udruge veterana satnije Rebels iz Karlovca javnosti su prikazali svoj rad na njihovu projektu Braniteljske aleje uz Koranu. Hrvatski ratni veterani koji imaju podružnicu i u Karlovcu, javnost su upoznali sa svojim najvećim projektima. Prvi i najstariji projekt ranih veterana je projekt Ratnici u miru. Njime veterani djeluju na polju psiho socijalizacije branitelja i članova braniteljskih obitelji. To je u stvari poticanje i prezentacija stvaralaštva i poduzetništva svih onih koji su uključeni u rad udruge, bilo da se radi o bivšim ratnicima, njihovoj djeci ili supružnicima. Drugi, ni malo manje značajan, je projekt Ratnici u miru. Ovdje se provodi humanitarna ideja kroz koju članovi okupljeni oko prvog projekta prodaju kroz aukcije svoje radove kako bi prikupili novčana sredstva za pomoć ugroženim prijateljima, bivšim veteranima. Tu pomoć prvi puta su isplatili prošle godine jednoj braniteljskoj obitelji s područja Okučana. Bivši branitelji koji su u velikoj potrebi mogu već sada uputiti zamolbu udruzi radi uvrštavanja u listu potreba. Zamolbe se šalju na Hrvatski ratni veterani, Frankopanska 3, 43000 Bjelovar.