HRVATSKI RATNI VETERANI

„Za istinu o Domovinskom ratu “ protiv diskriminacije onih koji govore istinu o ratu za slobodnu Republiku Hrvatsku

2012-02-06T05:12:00.000-08:00

Naša Udruga –Hrvatski ratni veterani pridružuje se skupini braniteljskih i civilnih udrugakao i istaknutim pojedincima koji pozivaju na javni skup potpore ravnateljuO.Š. Petra Zrinskog profesoru Krešimiru Mihajloviću, „Za istinu o Domovinskomratu “ protiv diskriminacije onih koji govore istinu o ratu za slobodnuRepubliku Hrvatsku. Skup je predviđen za 18. veljače 2012. u 11,00 sati, ispredO.Š. Petra Zrinskog, Krajiška 9, u Zagrebu. Obaviještavamo članstvo da na skup potporeponesu Državna obilježja kao iskaz svoga stava. Za inicijatore skupa, RenatoŠelj, predsjednik Udruge HVIDR-a Črnomerec uz potporu: Nenad Šantalabpredsjednik HRV.

Započeo obavezni upis u vojnu evidenciju

2012-01-27T10:14:00.000-08:00

Ministarstvo obraneRepublike Hrvatske poziva sve muškarce, hrvatske državljane rođene 1994.godine, kao i starija godišta koji dosad nisu upisani, da se radi upisa u vojnuevidenciju jave u odsjeke za poslove obrane prema mjestu prebivališta. Riječ jeo redovitom godišnjem upisu u vojnu evidenciju, a sukladno Zakonu o obrani. Ovisnoo mjestu prebivališta i zakazanom terminu, upisi u evidenciju obavljaju se uOdsjecima za poslove obrane, a prilikom dolaska pozvani muškarci morajupredočiti osobnu iskaznicu ili domovnicu i OIB. Svi pozvani, bez obzira jesu lidobili pojedinačni poziv ili ne, obvezni su odazvati se, a eventualnuspriječenost trebaju javiti Odsjeku za poslove obrane ili opravdati prekoroditelja ili članova uže obitelji. Sukladno Zakonu o obrani, članak 64.,stavak 2., na poziv su obvezni odazvati se i hrvatski državljani koji borave uinozemstvu, u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu države u kojoj boravezbog uvođenja u vojnu evidenciju. Obveza upisa u vojnu evidenciju proizlazi izZakona o obrani ("Narodne novine" broj 33/02, 58/02, 76/07 i 153/09)uz napomenu kako je obveza služenja vojnog roka suspendirana odlukom Hrvatskogsabora. Detaljnije informacije o upisima u vojnu evidenciju potražite na stranicama MORH-a.

Ministarstvo branitelja

2012-01-26T11:47:00.000-08:00

Ministarstvo braniteljajoš uvijek nije izradilo svoju web stranicu pa se do daljnjega članovi kojiimaju potrebu za komunikaciju s Ministarstvom, a nama se obraćaju na pomoć moguobratiti na adresu: Trg hrvatskih velikana 6 u Zagrebu ili na telefon: 01 / 2308 888. Ministar zadužen za pitanjabranitelja je Predrag Matić. /HRV/

Od Otkosa do Oluje - u Daruvaru

2012-01-19T05:53:00.000-08:00

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Daruvar održano je predstavljanje knjige "Od Otkosa doOluje" autora Mate Ćurka. Predstavljanje knjige bilo je u četvrtak26. siječnja 2012. u Pučkoj knjižnici i čitaonici u Daruvaru, Stjepana Radića 5 u 18,00 sati. Knjigu su predstaviti Stjepan Kupsjak dipl.krim,Nikola Ivkanec zapovjednik PP Daruvar i Pakrac, Drago Novaković, prof., AntunMarjanović, prof. i Mato Ćurak, autor više knjiga o nastanku RH i Domovinskom ratu. U kulturno umjetničkom programu sudjelovali su Kristina Anđelka Đopar, sopranistica HNKZagreb i učenici Glazbene škole Brune Bjelinskog Daruvar. Ispred naše Udruge predstavljanju knjige nazočio je Antun Bilek iz Kluba HRV-a Daruvar.

Logor Bučje prvi je srpski logor u RH, traga se za još 22 osobe

2012-01-11T10:01:00.000-08:00

Udruga civilnihinvalida i stradalnika Domovinskog rata Požeško-slavonske županije iz Pakraca iove je godine organizirala susrete zatočenika srpskog logora „Bučje“. Povodovogodišnjeg druženja je obilježavanje 20. obljetnice razmjene i oslobađanjazatočenika srbočetničkog logora „Bučje“. U programu koji će upriličiti 16. siječnjakod spomen obilježja na Bučju sudjelovat će i izaslanik Hrvatskih ratnihveterana Antun Bilek iz Daruvara inače i predsjednik Udruge Hrvatski DomobranSirač-Daruvar i tom će prilikom svjedočiti posvećenju
kapelice i polaganjuvijenaca. Otmice i protupravno zatvaranje građana Pakraca i Lipika, ali igrađana s područja Požege, Nove Gradiške, Virovitice, Daruvara i GrubišnogPolja, počeli su 15. kolovoza 1991., a to je bilo tri dana prije same oružane agresije na Pakrac i trajalo je do kraja 1991. Prema nekimizvorima, na širem području Bučja, Gređevice, Branešaca, Kusonja, Brusnika i udrugim mjestima bilo je, u različitom razdoblju, zatočeno više od 250 osoba saširega područja Slavonije. Logor Bučje nije bio jedini na području Hrvatske, pani jedini na području koje se često naziva zapadnom Slavonijom i nije nastaoslučajno, već je rezultat dobro provedenih priprema. Miroslav Ivančić, predsjednikUdruge hrvatske policije Pakrac-Lipik prije dvije godine naglasio je da se od 2000.godine kada je pakračka UHVIDRA podnijela Županijskom državnom odvjetništvukaznenu prijavu protiv odgovornih osoba za organizaciju logora i zločine nadcivilnim stanovništvom nije puno toga dogodilo. Sveobuhvatna kaznena prijavanije došla na red, sadržava i zločine nad civilima i masovne grobnice u DonjemČagliću, pakračkim vinogradima, Pakracu, Lipiku i Batinjanima, ali i brojneterorističke akcije usmjerene protiv građana i policajaca uoči rata tegranatiranje Pakraca i Lipika kada su ovi gradovi gotovo sravnjeni sa zemljom. Braniteljisu i dalhje zgroženi, jer ne mogushvatiti da se prvo sudi hrvatskim braniteljima, dok se zločinci, odgovorni za Bučje slobodnošeću. Tada je i Zvonko Brkašić (73) iz Pakraca izrazio zgražanje, bio jezatočenik u logorima Bučje i Stara Gradiška gdje je proveo 99 dana, a nakontortura, izgladnjivanja i mučenja razmijenjen je u siječnju 1991. godine: „Osuđujem sve zločine, ali četničke je zločinetrebalo već riješiti. Mi smo sa svima razgovarali i svima pisali, ali očito jeda je nekome, a čini mi se mnogima, u interesu da se šuti o četničkimzločinima. Pa mi znamo tko je ratni zločinac, a ne smijemo reći, on je tu, međunama, dok se s druge strane bez suda na križ pribijaju naši branitelji". Okupljanje logoraša u Bučju svakegodine organizira Udruga civilnih invalida i stradalnika Domovinskog rataPožeško-slavonske županije koja pokušava i sastaviti popis onih koji su prošlikroz logor od kolovoza 1991. do siječnja 1992.godine. Do sada su utvrđena imenaoko 300 branitelja i civila, a sudbina njih 22 još se ne zna. Među njima je idr. Ivan Šreter, prvi predsjednik HDZ-a tadašnje općine Pakrac. SredstvimaMinistarstva branitelja te još 22 donatora u Bučju je sagrađena kapelica sv.Antuna Pustinjaka koju je jučer blagoslovio pakrački župnik Matija Juraković.Na komemorativnom skupu uz kapelicu najprije su govorile Julijana Rosandić,predsjednica Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskograta, i Ljiljana Alvir, predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih inestalih hrvatskih branitelja. U ime ministra branitelja govorio je njegovpomoćnik Ivan Grujić koji je podsjetio da je u Hrvatskoj bilo 60 logora te daje kroz njih prošlo više od 7600 zatočenika. U ime predsjednika RH IveJosipovića govorio je general Zvonko Peternel.

U susret 20. obljetnice priznanja RH

2012-01-04T08:40:00.000-08:00

Povodom 20. obljetnice priznanja Republike Hrvatske vukovarsko-srijemski branitelji organiziraju koncert humanitarnog karaktera u Vinkovcima 16. siječnja s početkom u 19 sati. Nastupaju Dražen Žanko, Vinko Coce, Branko Čulić i drugi. Ulaznica je 20 kn i kupuje se na blagajni dvorane Lenije.
15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaeststoljetnu, povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana.
Nakon što je proglasila svoju samostalnost i suverenost, i raskinula svoje državno-pravne veze s bivšom jugoslavenskom državnom zajednicom, Republika Hrvatska postigla je i međunarodno priznanje svoje neovisnosti, rekao je te večeri Predsjednik Franjo Tuđman u obraćanju naciji preko televizije. Toga dana Hrvatsku su za redom priznale: Belgija, Velika Britanija, Danska, Malta, Austrija, Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Norveška, Bugarska, Poljska, Italija, Kanada, Australija, Francuska, Finska, Švedska. To su već prije učinile Sveta Stolica, Njemačka, Island, Estonija, Litva, Latvija, Slovenija, Ukrajina i San Marino. Zemlje koje su prednjačile u diplomatskim nastojanjima za međunarodno priznanje Hrvatske, svakako su bile Sveta Stolica i Njemačka. Vatikanska diplomacija, kao prva u svijetu, još je 3. listopada 1991. godine objavila da radi na hrvatskome međunarodnom priznanju. Njemačka je priznanjem Hrvatske još 18. prosinca 1991. godine izazvala prijekore, ali i pokrenula nezaustavljivu diplomatsku akciju među ostalim tadašnjim članicama Europske zajednice. Kada su ostale zemlje te organizacije, današnje Europske unije, priznale Zagreb, Bonn je istodobno s njim već potpisao protokol o uspostavi diplomatskih odnosa. Sljedećih su dana europski pisani i elektronički mediji gotovo bez iznimke pozdravljali odluku svojih vlada. Izuzev njemačkih medija, koji su priznanje Hrvatske slavili i kao njemačku diplomatsku pobjedu, ostali su isticali da su političari za zakašnjenjem shvatili što se događa u tadašnjoj Jugoslaviji, kritizirajući njihovu dotadašnju neučinkovitost. ( CroVets)

Branitelji dobivaju zasebno Ministarstvo, Ministarstvo branitelja

2012-01-02T06:10:00.000-08:00

Na stranicama sada već bivšeg Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti objavljena je informacija da je temeljem Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave ("Narodne novine" broj 150/11), Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti prestalo je s radom, a njegove poslove preuzimaju Ministarstvo branitelja te Ministarstvo socijalne politike i mladih. Nova Vlada ustrojila je tako 20 Ministarstava :

1. Ministarstvo financija

2. Ministarstvo obrane

3. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

4. Ministarstvo unutarnjih poslova

5. Ministarstvo pravosuđa

6. Ministarstvo uprave

7. Ministarstvo gospodarstva

8. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

9. Ministarstvo poduzetništva i obrta

10. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

11. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

12. Ministarstvo poljoprivrede

13. Ministarstvo turizma

14. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

15. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja

16. Ministarstvo branitelja

17. Ministarstvo socijalne politike i mladih

18. Ministarstvo zdravlja

19. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

20. Ministarstvo kulture

Ministarstvo branitelja obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na pravni položaj, rješavanje pravnog položaja, statusa i drugih pitanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i mirnodopskih vojnih invalida, razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji, te obitelji poginuloga, umrloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja, osim onih poslova koji ulaze u djelokrug drugih ministarstava. Ministarstvo obavlja stručne i druge poslove koji se odnose na traženje zatočenih i nestalih, organizaciju ekshumacija masovnih i pojedinačnih grobnica na teritoriju Republike Hrvatske, prikuplja i obrađuje podatke o ekshumiranim žrtvama u cilju identifikacije, te organizira identifikaciju posmrtnih ostataka žrtava. Ministarstvo obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom.

Dragi prijatelji, suradnici i članovi

2011-12-22T02:27:00.000-08:00

Pred nama je Božić i Nova 2012. godina. Vremena u kojima radimo i živimo nisu naklonjena nama malim ljudima ali u nama tinja plamen nade, boljitka i rođenja jednog boljeg i sretnog sutra. U nadi
da će nam svima Božić donesti sretnije i bolje dane želim Vam u ime Udruge Hrvatski ratni veterani Sretan Božić i uspješnu 2012. godinu.

Predsjednik Udruge HRV: Nenad Šantalab

ZAHVALJUJEMO NA PRISTIGLIM ČESTITKAMA !

PLANINARENJEM OBILJEŽILI SPOMEN NA JUNAKE DOMOVINSKOG RATA

2011-12-17T03:20:00.000-08:00

I ove jegodine 16. puta za redom PD Psunj iz Pakraca uspješno organiziralo planinarski pohodFokinom stazom. U subotu 17. prosinca iz središta Pakraca prema planinarskomdomu na Omanovcu krenulo je više od 215 planinara i ratnih veterana iz Pakraca,Novske, Lipika, Osijeka, Zagreba, Bjelovara i drugih mjesta. Prvi pohodnapravilo je devet članova društva daleke 1996. godine. Priča počinje

pred novugodinu 1996., kada je pala ideja da se propješači put od Pakraca i pakračkihvinograda do planinarskog doma „Omanovac“, u spomen na pogibiju branitelja ičlana PD „Psunj“, Marijana Kulhavog Foku i šestoricu njegovih suboraca iz gradaheroja, Bjelovara. Pohod se planirao na 5. obljetnicu njihovepogibije, za nedjeljno jutro 29.prosinca 1996. godine, s polaskom u 8:30 odcaffe bara "Stari Pjer" u kojemu su Fokini prijatelji znali kratitivrijeme i u kome je pala odluka o Fokinoj stazi. Kod spomen obilježja upodručju Čukur, kojeg su na mjestu pogibije podigli ŽupanijaBjelovarsko-bilogorska i bjelovarska udruga Hrvatskih dragovoljaca Domovinskograta i koje je otkriveno 13. studenog 1996. godine,desetorica inicijatora 1. pohoda Fokinom stazom zapalili susvijeće. U tim trenutcima sjete, mučno i teško, ali i ponosno islavno, uz malo riječi, onako više u sebi, evocirano je po tko znakoji put, još jedno prisjećanje na smrti nikad prežaljenih hrvatskihratnika, na kukavički način pobijenih u neravnopravnoj bitci. Nagodišnjoj skupštini planinarskog društva "Psunj" održanoj 15. veljače1997. godine, odlučeno je da se planinarski put od Pakraca pokraj crkviceSvetog Roka i kroz sjeverne pakračke vinograde, na pravcu zaplaninarski dom "Omanovac" proglasi "Fokinom stazom". Stazaje iste godine i markirana. Međutim zbog blizine božićnih i novogodišnjihpraznika, datum održavanja pohoda pomiče se na prvu subotu prije Božića.Od tadase broj učesnika povećavao da bi vrhunac dosegao 2003. godine kada je na pohoddošlo oko 400 planinara i branitelja. Pohod je vezan za Domovinski rat, točnije zaobilježavanje tragičnog događaja pogibije bjelovarskih ratnika na pakračkojbojišnici 29. prosinac 1991. godine kada je mala postrojba koju je vodiopakrački planinar Marijan Kulhavi, zvani Foka i još šestero branitelja iz Bjelovarau akciji u Pakračkim vinogradima upalo u zasjedu podno brdašca Čukur naobroncima Psunja gdje su u razmjeni vatre mučki ubijeni od strane srpskihsnaga. Postrojbu su osim Foke sačinjavali Ivan Bedeković, Ante Ćurić, Franjo Gašpar,Dražen Hudec, Željko Novosel i Darko Peroš. Na mjestu koje je određeno zapostavljanje spomenika u sjećanje na ovaj tragični događaj u Pakracu - svakegodine osim članova obitelji i djece svijeće pod križem njima u spomen zapale imnogobrojni planinari iz Hrvatske te članovi ratnih postrojbi okupljeni u razneudruge. Naša je sreća da je tijekom Domovinskog rata bilo ovako hrabrih iodvažnih ljudi koji nisu žalili svoje živote, zato danas i za uvijek moramoznati cijeniti doprinos tih i njima sličnih mladića i djevojka koji su davalisebe za nas, za slobodnu Domovinu Hrvatsku. Planinarski dom Omanovac koji jebio cilj ovog pohoda smjestio se na zapadnim obroncima istoimene kosi iznadgrada Pakraca. Dom ima oko 60 mjesta u uređenim sobama, sa centralnim grijanjemte tuševima i WC-om na svakoj etaži. Članovi PD Psunj spremni su za vođenjeplaninara po planini, putevima koji su odlično markirani. Planinarsko društvo"Psunj" i ove je godine za sudionike ovog pohoda pripremilo čaj iplaninarski grah po simboličnoj cijeni, te planinarsku veselicu.

/ n.š.Hrvatski ratni veterani /

Hrvatski ratni veterani održali izvještajno izbornu skupštinu

2011-12-07T13:58:00.001-08:00

foto: Goran Tudić

U Bjelovaru je 07. prosinca održana sjednica Skupštinebjelovarske udruge Hrvatski ratni veterani BBŽ. U prostorijama Bjelovarskogsajma više od dvadeset članova iz županijskih Klubova Bjelovar, Daruvar, VelikiGrđevac, Štefanje, Kapela i Garešnica te predstavnik kluba Zagrebačkog okruga uosnivanju izabralo je nova radna tijela Udruge.
Osim radnih tijela članoviSkupštine odlučili su promijeniti i Statut Udruge, znak i zastavu pa se nakonove sjednice Skupštine Udruga zove jednostavno Hrvatski ratni veterani. Nasjednici je pročitano iscrpno izvješće Predsjedništva udruge za proteklorazdoblje iz kojega izdvajamo podatak da je udruga u proteklu godinu dana sadesetak članova narasla na 64 člana od kojih je najveći broj iz Bjelovara ali ida ima članova sa širih područja Daruvara, Garešnice, Velikog Grđevca,Štefanja, Ivanske, Velike Trnovitice, Kapele i Zagreba.

Osim ovih općihpodataka članovi Skupštine obavješteni su o financijskom stanju udruge, oprogramima i projektima, o uspjesima ali i o poteškoćama s kojima se danasudruga bori. Zanimljiv je i podatak da udruga ima više od 70 % invalidnih osobau svome članstvu pa je tragom toga nabavljen kombi koji će članovi udrugepokušati dovesti u tehničko ispravno stanje kako bi se mogla izvršitiregistracija i kako bi kombi bio na raspolaganju članovima za sve njihovepotrebe. Između ciljeva i djelatnosti koje su u novom Statutu znatno prošireneje i briga o povećanoj skrbi za bolesne članove ali i okretanje aktivnosti usvim smjerovima koji vode k povezivanju sa zajednicom i ka skupinama koje su uneravnopravnom položaju u odnosu na većinu stanovništva. Tu se prvenstvenomisli na stare, djecu, djecu s posebnim potrebama, mlade i invalide. NovimStatutom udruge određeno je da udruga može osnivati klubove svugdje gdje postojezainteresirani članovi i interes za rad bilo da se radi o Republici Hrvatskojili inozemstvu. Jačanje kapaciteta udruge glavni je cilj, a djelatnosti koje suskupštinari prihvatili su tako detaljno opisane u temeljima Statuta da udruganema nikakvih prepreka za organizaciju bilo kakvih društvenih, gospodarskih,edukativnih, humanitarnih i drugih događaja što otvara prostora za suradnju nasvim razinama bilo da se radi o odnosu sa drugim udrugama, ministarstvima,javnim poduzećima i lokalnom upravom i samoupravom. Za Predsjednika udrugeizabran je Nenad Šantalab iz Velikog Grđevca, dva počasna predsjednika koji sunovo savjetodavno tijelo predsjedništva izabrani su Marko Rep iz kluba Kapela iGoran Tudić iz Bjelovara, za dva dopredsjednika Mirko Lovrić i Antun Hrlić izBjelovara dok su članovi predsjedništva još Stjepan Trnski iz kluba Štefanje,Denis Majcen iz Bjelovara i Mato Burić iz kluba Nova Rača. Nadzorni odborUdruge sačinjavaju Ivica Mraz, Mladen Jahutka i Dražen Hodak dok su povjerenjeza obavljanje dužnosti u Sudu časti skupštinari dodjelili Marku Šafran,Dragutinu Korenu i Tomislavu Kos. Osnivanjem novih klubova Predsjedništvoudruge bit će prošireno novim članovima. Na kraju Skupštine članovima sportskihsekcija, Viseća kuglana i Biciklistički klub podjeljena je sportska oprema, a nisuzaboravljeni ni podupiratelji uduge pa je tako javno zahvaljeno tvrtkama:Bjelovarski sajam, Koestlin, Zvone, City bar, Luna, Garfild, Hempel, Central,Krvar, Minea, Iverica, Bobis, Katapult, Sandi, Ležaj, Čvor, Kalida, Simbolgrafika, Limarija Radinić, Stolarija Faltak, Sambi, OPG Kos, Kavomat kao ijedinicama lokalne uprave i to Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, GraduGarešnica, Gradu Bjelovaru, Općini Sirač, Općini Veliki Grđevac te Društvucrvenog križa Bjelovar, Karitasu župe sv. Antuna Padovanskog, ŠRD Plavnica,Paintball klubu Sjene, Streljačkom društvu Sokol, Streličarskom klubu Bjelovar,Ministarstvu obrane, PU Bjelovarsko-bilogorskoj, 3. OŠ Bjelovar, OŠ Čazma, OŠV. Nazora Daruvar, OŠ Garešnica, OŠ I.N. Jemeršića G.Polje, talijanskoj OŠGalileo Galilei Umag, Zboru udruga HRV i bjelovarskom portaluwww.bjelovar.info.

2011-11-20T14:49:00.001-08:00

Mimohod "Vi ste naš ponos -Mi smo Vaša snaga" održao se 4. puta u organizaciji Udruge djece poginulihi nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u nedjelju 20. studeni2011. godine. Tamo gdje je u petak višeod 50 000 sudionika kolone sjećanja stalo i odalo počast svim žrtvamavukovarske tragedije, a to je Memorijalno groblje žrtavama iz Domovinskog rata,oko 1100 sudionika nedjeljnog mimohoda nastavilo je hodnju do masovne grobniceOvčara. Time su još jednom odali počast svojim roditeljima i ostalim žrtvamavukovarske tragedije. Sa članovima Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskihbranitelja hodalo je i 50 članova Udruge hrvatski ratni veterani izBjelovarsko-bilogorske županije te mnogobrojni članovi braniteljskih udruga iudruge djece poginulih i nestalih branitelja iz različitih krajeva Hrvatske,
Vukovara, Zagreba, Gospića, Siska, Petrinje, Našica, Osijeka, Virovitice,Karlovca, Trogira, Makarske.... Ispred spomenika na Ovčari u ime Udruge HRVBjelovarsko-bilogorske županije vijenac je položilo izaslanstvo Udruge dok sučlanovi samoinicijativno zapalili svijeće. Nakon polaganja vijenaca izapaljenih svijeća održan je prigodni program i misa. Nakon toga sudionicimimohoda posjetili su Spomen dom Ovčaru i muzej „Memorijalni centar Domovinskograta“ u vukovarskoj vojarni, vukovarsku bolnicu i Grad Vukovar. Sveta misa zažrtve Ovčare održana je u crkvi župe Kraljice Mučenika na Sajmištu. Nakon misei opraštanja sa domaćinima gosti su krenuli puni dojmova prema svojim kućama.Put u Vukovar ostvaren je prvenstveno uz pomoć Udruge djece poginulih inestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Bjelovarsko-bilogorskežupanije i članova Udruge hrvatski ratni veterani bjelovarsko-bilogorskažupanija. Iako je pomoć za sufinanciranje zatražena od svih jedinica lokalneuprave i mnogobrojnih privrednih subjekata ona je ovaj puta pružena samo odstrane Bjelovarsko-bilogorske županije. Prisjećajući se žrtve Vukovara koja jezapočela je 25. kolovoza 1991. kad su pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnihpostrojba krenuli u opći tenkovsko-pješački napad, a završila je 18. studenogaslomom obrane grada, članovi uduge su upoznali nove prijatelje i proširilisuradnju sa Udrugom djece PNHBDR-a. Prilika je iskorištena za uručenjesimboličnih poklona Predsjedniku Udruge dijece PNHBDR-a Igoru Gavriću, i toslika što su ih članovi Udruge ratnih veterana izradili i poklonili Udruzidjece poginulih branitelja Vukovar. Tako će dvije pirografije jednabjelovarskog veterana Mirka Lovrića te druga Miška Tušaka od sada ukrašavatiprostorije udruge domaćina. Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnikaZbora narodne garde i policije te dragovoljaca HOS-a, ustrojenih u 204.vukovarsku brigadu HV-a. Prema podacima vukovarske Opće bolnice u agresiji naVukovar poginule su 1624 osobe, od kojih je do sloma obrane grada poginulo 905,a među njima i 12 djece. Bolnica ima podatke o ranjavanju 1219 osoba, međukojima i 30 djece. Hrvatski državni sabor donio je 1999. Odluku oproglašenju 18. studenog Danom sjećanjana žrtvu Vukovara 1991. kojom je određeno na dostojanstven i primjeren načinodati počast svim sudionicima obrane Vukovara. Obilježavanje Dana sjećanja nažrtvu Vukovara 1991. Ove godine započelo je 11.11., a u sklopu kojega je do 20.studenoga pod geslom "Hrabri ljudi" održan niz komemorativnihprograma. Središnji dio bilo jetradicionalno okupljanje sudionika 18. studenoga u dvorištu vukovarske bolnicete kolona sjećanja od bolnice do Memorijalnoga groblja. Kod spomenika nagroblju vijence su položili državna te izaslanstva svih hrvatskih županija.

Prvi uspjeh Projekta "Vrijeme je kretanja"

2011-11-16T11:00:00.001-08:00

Međunarodni dan tolerancije 16. Studenog,prilika je da se svake godine podsjetimo na važnost tolerancije u suvremenimdruštvima. Posebno je to važno u društvima koja još uvijek razvijajudemokratsku kulturu i u kojima treba učiniti dosta napora da tolerancijapostane sastavni dio privatnog i javnog života. Uvažavanje različitosti itolerancija nije nešto samorazumljivo, već proces koji se uči, stav koji segradi, proces u kojem obitelj i društvo, a pogotovo obrazovni sustav ima velikuulogu jer može održavati i promicati okolinu u kojoj se svaka osoba možeslobodno izraziti i imati sigurnost da će ostali to prihvatiti i prigrliti.

Danas se smatra kako na tim vrijednostima treba temeljiti odgojne i obrazovnepolitike. Jedna od aktivnosti obilježavanja Međunarodnog dana tolerancije je iskromna donacija što ju je Udruga hrvatski ratni veterani iz Bjelovara primilaod Talijanske osnovne škole „Galileo Galilei“ iz Umaga. Članovi Udruge nadajuse da će ovom akcijom pomoći da se javnost i škole potaknu na teme nenasilja itolerancije kao sastavni dio nastave i odgoja. Kombi što ga je školski odbordarovao Udruzi branitelja simboličan je dar na kojemu će članovi graditi svojebuduće aktivnosti posebno Projekt "Vrijeme je kretanja" ali i pokušati senzibilizirati javnost u približavanju udruzii njenim aktivnostima koje su uvijek namjenjene članstvu i društvenojzajednici. Ratni veterani pokretači su mnogih akcija u društvu kao što jepitanje sigurnosti dječijih igrališta, ekologija, borba protiv ovisnosti ali injegovanje uspomene na Domovinski rat, odavanje potrebnog pieteta žrtvama ratai očuvanje hrvatske povijesti. Sada i borba protiv netolerancije u zajednicipostaje jedna od aktivnosti o kojoj će i ratni veterani u budućnosti višeprogovoriti kroz svoje projekte. Potreba za kretanjem oboljelih članova udrugedo medicinskih ustanova ili na susrete i druženja potakla je predsjedništvoudruge da pokuša osigurati kombi vozilo. Iako se kroz ovu donaciju došlo dorabljenog vozila ono će uz pomoć ostalih donatora biti osposobljeno i stavljenou funkciju za sve potrebe članova. Da se radi o stvarnim potrebama govori ipodatak da su većina od stotinjak članova udruge na područjubjelovarsko-bilogorske Županije ratni vojni invalidi ili invalidi rada i dasvakodnevno netko od članova putuje do medicinskih ustanova, također je zanimljivpodatak da su sportske sekcije tijekom 2011. godine sa osobnim vozilima prošlegotovo 3800 km na razna natjecanja, rekreaciju ili komemoracije ali i činjenicada je svakodnevno sve više članova kojima je potreban neki vid skrbi koju imnije moguće pružiti ako ne postoji mogućnost odlazaka u njihove obitelji. Naprimopredaji vozila u Umagu 16. Studenoga ispred škole i školskog odboranazočili su ravnatelj talijanske osnovne škole „Galileo Galilei“ Adren Sirotići predsjednik školskog odbora i zamjenik gradonačelnika Grada Umaga MauroJurman dok su ispred Udruge ratnih veterana dar primili Predsjednik Udruge HRVBBŽ Nenad Šantalab i član Udruge HRV Bujštine Ante Bumbak

4. Mimohod "Vi ste naš ponos mi smo vaša snaga"

2011-11-05T09:43:00.000-07:00

20.11.2011. godine organizirati će se četvrti u nizu Mimohod "Vi ste naš ponos - Mi smo Vaša snaga" za sve poginule i nestale hrvatske branitelje u Vukovaru. Početak mimohoda je u 10:00 sati na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru. Organizator mimohoda je Udruga djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Vukovar. Udruga hrvatski ratni veterani priprema aktivnosti za odlazak na ovaj po nama vrijedan događaj kojim želimo ostvariti bolje kontakte i prijateljstva sa članovima udruge organizatora.

Obavijest o novom poštanskom pretincu

2011-10-31T00:35:00.000-07:00

Poštovani partneri, članovi i prijatelji

Osim našeg mail pretinca udruga@ratni-veterani-bbz.hr od sada je poštu za udrugu moguće slati i na poštanski pretinac broj 5 u poštanskom uredu 43000 Bjelovar. Isto se odnosi i na poštu za sve naše klubove i časopis Veterani.

UDRUGA HRV BBŽ

P.P. 5

43000 BJELOVAR

Sve o akciji OTKOS 10

2011-10-29T09:24:00.000-07:00

UDRUGA SUDIONIKADOMOVINSKOG RATA REPUBLIKE HRVATSKE “Bilogora ‘91.” Grubišno Polje svečanoobilježava dvadeset godina od prve započete i dovršene vojno-redarstveneoperacije u RH "OTKOS 10", koja će se održati 31.10.2011.g. uGrubišnom Polju, s početkom u 9,00 sati. Istog dana u Velikoj Pisanici dvadesetaobljetnica vojno-redarstvene operacije „Otkos 10“ svečano se obilježava uz svečaniprogram. Program 31. listopada 2011. godine (ponedjeljak) u Velikoj Pisanici:

• od 10,30 do 11,00 sati – dočekgostiju

• od 11,00 do 11,30 sati – sveta misa

• od 11,30 do 11,45 sati – polaganjevijenaca

• od 11,45 do 12,45 sati – svečanasjednica, predstavljanje knjige "Od Otkosa do Oluje", autora MateĆurka, uz nastup bjelovarskih pjesnika

• oko 13,00 sati – ručak

AKCIJA OTKOS 10

Operacija Otkos 10bila je jedna od prvih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske u Domovinskomratu. Izvedena je na području Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravskežupanije, a započela je 31. listopada 1991. i završila 4. studenog 1991.

Oslobođen je okupirani dio Bilogore, oko 300 četvornih kilometara. Početkomkolovoza 1991. JNA se povukla sa prostora Slovenije i iz svih manjih gradova izunutrašnjosti Hrvatske te se utaborila u mjesta s pobunjenim većinskim srpskimstanovništvom. Tako se dio bjelovarskog korpusa uspio izvući iz grada Bjelovarai zauzeti područje Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije gdjeje bilo srpskog stanovništva te krenuo u spajanje prema Savi u susretbanjalučkom korpusu koji je iz BiH prešao i zauzeo posavski dio od NoveGradiške sve do Novske. Dana 16. listopada 1991. ta dva korpusa se spajaju.Snage pobunjenih Srba i Bjelovarskog te Banjolučkog korpusa izbijaju na sjeverna samo 3 kilometra do presijecanja podravske magistrale, jedine ceste koja jespajala Slavoniju sa ostatkom Hrvatske. Poneseni rastućom velikosrpskompropagandom, veliki dio bilogorskih Srba stavio se na stranu pobunjenika.Vlasti tzv. SAO Krajine su već u svojim glasilima proglasile općine nabilogorskom području (Grubišno Polje, Daruvar, Pakrac) kao dijelom svojepara-države. Sa područja jugoistočne Bilogore odmetničke su snage povremenoizvodile aktivna borbena djelovanja prema područjima općina Bjelovara,Daruvara, Grubišnog Polja, Slatine i Virovitice tukući ta područja jakom vatromartiljerijskih i minobacačkih oružja. Osobito su bile dobro osposobljene iutvrđene neprijateljske snage na području Bubana i Zrinske, u Lončarici okoprometnice Grubišno Polje - Virovitica i u Gornjoj Rašenici nasuprot GrubišnomPolju, štiteći zapovjedništvo u Velikoj Peratovici i prometnicu Grubišno Polje- Virovitica. Budući da je cilj srpskih snaga na zapadno-slavonskom bojištu biosnagama 5. korpusa JNA (Banja Luka) napredovati smjerom Pakrac - Grubišno Poljei spojiti se sa snagama 28. partizanske divizije na Bilogori te presjećiPodravsku magistralu i izbiti na granicu s Madžarskom, cilj hrvatskihobrambenih snaga bio je potisnuti JNA iz sjevernog dijela zapadnoslavonskogteritorija, ponajprije na području Bilogore i Papuka, kako bi se osjetnoskratila crta bojišnice i time olakšala obrana Pakraca i Lipika. Dodatni jerazlog ofenzivnih djelovanja bio i u srpskom ugrožavanju Podravske magistrale,ključne za povezivanje s ostatkom Slavonije. Nakon zauzimanja vojarni JNAnaoružan je veći broj branitelja i Krizni štab Grubišnog Polja, općine čije sugotovo dvije trećine bile pod srpskom okupacijom, detaljno razmotrivšičimbenike za i protiv operacije donio je 1. listopada 1991. odluku kojom jeZapovjedništvu obrane grada (zapovjednik Franjo Kovačević, pomoćnicizapovjednika Ivica Debić i Ante Delić), dana zadaća da se u Zapovjedništvu II.operativne zone Bjelovar ishodi odobrenje plana i izvršenje operacijeoslobađanja jugoistočne Bilogore. Operacija je dobila kodni naziv Otkos 10. ZapovjednikII. operativne zone Bjelovar pukovnik Miroslav Jerzečić ocijenio je da postojepreduvjeti za pripremu i izvođenje operacije te je 4. listopada 1991. imenovaopukovnika Franju Kovačevića zapovjednikom operacije Otkos 10 (za zapovjednomjesto operacije određena je zgrada bivše Teritorijalne obrane u GrubišnomPolju, gdje je uz Zapovjedništvo operacije bio smješten i ratni centar veza) iizdao mu zapovijed da operaciju detaljno isplanira. Zapovjednik FranjoKovačević je odmah potom imenovao za svoga zamjenika Đuru Crkvenca, a zapomoćnike Ivicu Debića (pomoćnik za sigurnost) i Antu Delića (pomoćnik zaborbeni moral). Zapovjedništvo operacije razmotrilo je ovu zapovijed i izvršilokonzultacije sa zapovjednicima postrojbi predviđenih za izvršenje operacije(Đuro Dečak, zapovjednik 127. brigade ZNG Virovitica; Hamdija Mašinović,zapovjednik postrojbi specijalne policije Bjelovar; Željko Cepanec, zapovjednikprotudiverzantske satnije Bjelovar; Ivan Bosnar, zapovjednik 52. samostalnog bataljunaZNG Daruvar). Za sudjelovanje u borbenim operacijama bile su angažirane snageZNG-a iz mjesta Bjelovar, Virovitica, Koprivnica, Grubišno Polje i Daruvar. Uoperaciji Otkos 10 hrvatske snage imale su sveukupno 2647 branitelja.Sudjelovali su pripadnici ZNG-a, kao i snage Odreda narodne zaštite s područjabivših općina Grubišno Polje, Virovitica, Bjelovar, Daruvar i Koprivnica, tesnage policije iz Bjelovara, Grubišnog Polja, Velikog Grđevca i Virovitice.Angažirane su snage ostvarivale prevagu u ljudstvu od 1,6 : 1, a slična jeprevaga ostvarena i u topništvu i mehanizaciji, dok je prednost neprijateljabila u nekoliko zrakoplova. Postrojbe: 127. brigada ZNG Virovitica, zapovjednikĐuro Dečak, SP PU Bjelovar "Omega", zapovjednik Hamdija Mašinović, 52.samostalni bataljun Daruvar, zapovjednik Ivan Bosnar, 57. samostalni bataljunZNG-a Grubišno Polje (25. prosinca 1991. preimenovan u 77. sam. bataljun ZNG-aGrubišno Polje), Odred narodne zaštite Grubišno Polje, Tenkovski vod 105.brigade Bjelovar, 19. mpoad Virovitica i Koprivnička satnija dragovoljaca. Srpskesnage bile su ustrojene u tzv. 28. partizansku diviziju (oko 1750 boraca).Naime, u tu postrojbu su ušle snage pobunjenih Srba i jedinice Bjelovarskogkorpusa JNA, one jedinice koje su se uspijele probiti na Bilogoru. JNA jepobunjenim Srbima uglavnom pomagala glede vojne tehnike, ali najveći broj samihboraca činili su pobunjeni stanovnici lokalnih sela. Predvodili su ih RadeČakmak, Branko Čortan i Lazo Savatović. Dana 31. listopada 1991. počela jeakcija Otkos 10. Tog dana neprijatelj je, unatoč snažnom otporu, odbačen napričuvne položaje, uz znatni broj poginulih i ranjenih s obje strane.Oslobođena su naselja Gornja Kovačica, Velika Barna, Gornja Rašenica, Rastovaci Treglava. Drugog dana akcije 1. studenog pobunjeni su Srbi započeli sevakuacijom civila, a oslobođene su Lončarica, Zrinska, Sibenik i Cremušina. Trećegje dana, 2. studenog, nakon spajanja hrvatskih snaga iz nekoliko pravacaoslobođena prometnica Virovitica - Grubišno Polje, čime je okončana prva faza. Četvrtidan, 3. studenog, hrvatske su snage ušle na poligon JNA u Gakovu, da bi zatimuspostavile nadzor zapadno od prometnice Virovitica - Grubišno Polje. Naposljetku,petoga dana, 4. studenog, oslobođene su Munije, Turčević Polje i Dijakovac,nakon čega je zauzeto "izmješteno zapovjedno mjesto" 28. partizanskedivizije, gdje su zarobljene i znatne količine naoružanja i opreme. Oružanesnage RH su tijekom operacije Otkos 10 zaustavile velikosrpski prodor napodručju Bilogore. Oslobođeno je 300 četvornih kilometara s dvadesetak sela izaselaka. U obrani ovog područja veliki je značaj imala izrazita usklađenostrada i međusobna potpora vojnih jedinica; Zbor narodne garde, policije, raznihcivilnih organizacija te samog pučanstva. Operacijom Otkos 10 sačuvana sumaterijalna bogatstva Virovitice, Grubišnog Polja, Bjelovara, Daruvara oddaljnjih razaranja, a stanovništvo tog prostora od stradavanja. Otvorena jeprometnica Grubišno Polje-Virovitica, izuzetno važna u razdoblju od studenoga1991. do svibnja 1995., tj. do završetka operacije Bljesak. U operacijizarobljeni pripadnici neprijateljskih postrojba korišteni su za razmjenuhrvatskih, od strane Srba i JNA zarobljenih, civila. Zarobljena je i znatnakoličina oružja, streljiva, minsko-eksplozivnih sredstava i neprijateljskedokumentacije. Praktičkim uništenjem neprijateljske postrojbe snage brigadeznatno je urušen moral neprijatelja. Unatoč izrazito lošijoj opremljenosti, oružanesnage RH su tijekom jeseni 1991. zaustavile velikosrpski prodor na tom područjuRH. No u to su vrijeme (kolovoz i rujan 1991.) već solidno ustrojene postrojbeOdreda narodne zaštite i postrojbe Civilne zaštite, Sanitetska služba, a sustavveza i zapovjedni sustav u postrojbama bili su visoke razine. /uredio ČasopisVeterani; izvori: wikipedija, Bašić, P.;Miškulin, I.: Grubišnopoljska kronika 1990. - 1991. (I. dio). Scrinia slavonica7, 342-370, Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije,Srijema i Baranje. Slavonski Brod, 2007. Bašić, P.; Miškulin, I.:Grubišnopoljska kronika 1990. - 1991. (II. dio). Scrinia slavonica 10, 454-494,Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema iBaranje. Slavonski Brod, 2010. Debić,I.,Delić,A.: OTKOS. Matica hrvatskaGrubišno Polje, Prosvjeta d.d. Bjelovar, UHBDDR Zagreb. Bjelovar, 1999. Runtić,D.: DOMOVINSKI RAT - vrijeme rata (knjiga 2.). Biblioteka Domovinski rat -Neobična naklada, Vinkovci - Šibenik, 2005.Skupina autora: Oružana pobuna Srbau Hrvatskoj i agresija oružanih snaga SFRJ i srpskih paravojnih postrojbi naRepubliku Hrvatsku]] (1990.-1991.). Republika Hrvatska I, Domovinski rat1990.-1995., Dokumenti, Knjiga 1, Zagreb 2007./

Komemoracija poginulim braniteljima Domovinskog rata 1991.-1995. godine na Novljanskoj bojišnici

2011-10-28T10:40:00.000-07:00

Na lokaciji Trokut- Novska, kod Spomen obilježja, nedaleko naselja Bair na području grada Novske,29. listopada (subota) 2011. godine bit će održana Komemoracija poginulimbraniteljima Domovinskog rata 1991.-1995. godine na Novljanskoj bojišnici. Svakegodine, ondje, zajedno s obiteljima poginulih hrvatskih branitelja, njihovimsuborcima, prijateljima i dužnosnicima iz četiri županije(Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Sisačko-moslavačke iZagrebačke županije), na datum kada je započelo oslobađanje zapadnoslavonskogpodručja, sjećamo se njihove hrabrosti i domoljublja te im odajemo dužnupočast. Riječ je o pripadnicima 17postrojbi Hrvatske vojske i tri policijske postaje, koji su svoj život ugradiliu slobodu i neovisnost svoje Republike Hrvatske. Novljanska bojišnica uDomovinskome ratu obuhvaćala je šire područje grada Novske, a njegovimoslobađanjem i obranom spriječeno je daljnje napredovanje agresora. U obranitoga dijela Hrvatske sudjelovali su branitelji iz 11 hrvatskih gradova i pet općina.Njih 315, braneći domovinu na Novljanskoj bojišnici izgubilo je život, dok jeviše od pet stotina branitelja ranjeno.

PROGRAM OBILJEŽAVANJA:

10,00 Okupljanje obitelji poginulihbranitelja, branitelja i uzvanika na lokaciji Trokut - Novska

(kod Spomen obilježja)

10,30 SVETA MISA ZADUŠNICA ZA POGINULEHRVATSKE BRANITELJE

11,00 KOMEMORATIVNI SKUP POGINULIMBRANITELJIMA DOMOVINSKOG RATA 1991.-1995. NA NOVLJANSKOM PODRUČJU

Polaganje vijenaca, prigodni govori i kulturnoumjetnički program

ZAJEDNO ZA OČUVANJE KULTURNE BAŠTINE

2011-10-23T07:23:00.000-07:00

KAPELA – Subota inedjelja 22. i 23. listopada 2011. bili su za mještane Općine Kapela i začlanove KUD-a Bilogora dani prisjećanja na bogatu kulturno umjetničku povijestbilogore, podravine i moslavine. Zainteresirani ratni vetarni, članovi Udrugehrvatskih ratnih veterana Klubova Bjelovar i Kapela iskoristili su prilikuprikazati svoje radove u drvetu i kreacije od stakla i sličnih materijala ali isakupljene stare predmete iz dvorišta, tavana i podruma svojih sumještana iobitelji. Kao što je bilo i planirano u vatrogasnom domu u Kapeli prvog danamanifestacije održala se izložba starina koju su pripremili članovi KUD-aBilogora iz Kapele i članovi Udruge hrvatski ratni veterani. Osnovna školaMirka Pereša je u 19 sati ugostila dječjeigre, a posjetitelji su iza 20 sati mogli vidjeti nastupe 3. susreta dječjegfolklora “Ajte cure” koji su se održati u prostoru vatrogasnog doma. Najavljenopredavanje za članove obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava OPG-a na temu“Suvremeno obiteljsko gospodarstvo”održao je član Udruge veteran i voditelj regionalnogcentra Algebre - Centra za cjeloživotno obrazovanje iz Bjelovara Alen Kaminski.Ovaj projekt primjer je dobre suradnje lokalnih civilnih udruga sa populacijombranitelja okupljenih oko udruge ratnih veterana te lokalne uprave koja imarazumijevanja za ovakve manifestacije. Očuvanje kulturne baštine naših starihkroz druženje, izložbe, igru ali i predavanje na temu poljoprivrede važan sudio društvenog života i rada s mladima. Ratnici su pokazali svoje raznemogućnosti koje provode u svojim kreativnim radionicama i obiteljima. Tako suposjetioci mogli razgledati ili kupiti slike u tehnici pirografije autora MirkaLovrića i Miška Tušaka ili makete staklenih crkava autora Dražena Hodaka. /uredili: i.ružman & n.Šantalab, foto: UHRV BBŽ /

Bili smo u Mariji Bistrici na 11. hodočašću hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji

2011-10-20T00:01:00.000-07:00

U organizaciji Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i udruga iz Domovinskog rata, a u suradnji s Vojnim ordinarijatom u Mariji Bistrici održano je 11. hodočašće hrvatskih branitelja i njihovih obitelji, a misno slavlja pred oko dvije tisuće hodočasnika iz cijele Hrvatske predvodio je vojni ordinarij biskup Juraj Jezerinac. Hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima obratila se i predsjednica Vlade Jadranka Kosor koja je naglasila da će im Vlada uvijek pružiti potporu , jer su oni najzaslužniji za slobodu hrvatskog naroda. Na hodočašću su bili i ministri Tomislav Ivić, Jasen Mesić, Branko Bačić i Davorin Mlakar. Žalimo što priliku za odlazak na misu nije imalo više branitelja sa svojim obiteljima iz Bjelovara pa je tako samo nekolicina pozvana. Iz Udruge hrvatski ratni veterani priliku za hodočašće dobili su Marijan Matijević i Dragutin Koren koji su se puni dojmova vratili i pričali o svome iskustvu.

Predstavit ćemo se u Kapeli na 3. Bilogorskim jesenima, sudjeluju i članovi iz projekta "Radom do boljeg zdravlja"

2011-10-15T05:38:00.000-07:00

KAPELA-BJELOVAR, KUD „Bilogora“ iz Kapele u suradnji sa Općinom Kapela i Udrugom hrvatskih ratnih veteran BBŽ – Klub Kapela i Bjelovar 22. i 23. listopada organiziraju manifestaciju kulturno-umjetničkog i edukativnog karaktera “Bilogorske jeseni”. U subotu 22. listopada s početkom u 18 sati održat će se izložba starina koju pripremaju članovi ovih udruga iz Kapele, iza toga održat će se izložba radova i proizvoda udruga Općine Kapela te radova branitelja iz Udruge HRV Klub Bjelovar. Osnovna škola Mirka Pereša u 19 sati ugostit će dječije igre, a posjetitelji će iza 20 sati moći vidjeti nastupe 3. Susreta dječijeg folklora “Ajte cure” što će se održati u prostoru vatrogasnog doma. Svoj dolazak na 3. Bilogorske jeseni osim domaćina potvrdili su i gosti iz KUD-ova " Palična" iz Severina, KUD " Sloga Đurđic" iz Đurđica, a još se čeka odgovor HORKUD-a " Golub" iz Bjelovara. Za nedjelju 23. listopada planira se s početkom u 11 sati u vatrogasnom domu održati predavanje za članove obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava OPG-a na temu “Suvremeno obiteljsko gospodarstvo” što će ga održati član Udruge veteran i voditelj regionalnog centra Algebre-Centra za cjelo životno obrazovanje iz Bjelovara Alen Kaminski. Ovaj projekt primjer je dobre suradnje lokalnih civilnih udruga sa populacijom branitelja okupljene oko udruge ratnih veterana te lokalne uprave koja ima razumjevanja za ovakve manifestacije. Da ratnici nisu samo prazna priča i teret zajednice pokazala je i ova manifestacija kroz koju će ratni veterani pokazati svoje razne mogućnosti koje provode u svojim kreativnim radionicama i obiteljima. Tako će posjetioci moći vidjeti slike u tehnici pirografija, makete staklenih crkava ili satove uklopljene u razne drvene elemente. / pripremili: i.ruzman & n.šantalab /

Održali smo malu školu ribolova za Dan neovisnosti

2011-10-08T09:23:00.000-07:00

Povodom Dana neovisnosti koji su članovi Udruge i njihovi prijatelji proslavili sportskim susretima i druženjem na prostoru Bjelovarskog sajma d.o.o. dana 08. Listopada, udruga je osmislila, a u suradnji sa svojim partnerom ŠRD „Plavnica“ iz Starih Plavnica i organizirala jednodnevni tečaj ribolova za djecu osnovnoškolskog uzrasta koji se održao dana 08. Listopada od 10 do 13 sati na prostoru ribnjaka ŠRD Plavnica u Starim Plavicama. Ribnjak je smješten u prekrasnom prirodnom ambijentu, posjeduje parkiralište i prostorije društva te okoliš idealan za odmor igru i rekreaciju djece. Za dvije grupe djece koja su se odazvala ovoj maloj školi ribolova organizatori su osigurali predavača i ribolovni pribor kao i prezentaciju ribolova od starijih članova društva. U vrijeme prezentacije djeca su imala priliku vidjeti u živo izvlačenje uhvaćene štuke što im je predstavljalo nezaboravno iskustvo. Osim toga za djecu su bili osigurani osvježavajući napitci kao i konditorski proizvodi naše domaće tvornice keksa i vafla Koestlin. Oko 20 djece i njihovih roditelja prisustvovalo je ovom besplatnom tečaju i upoznavanju sa blagodatima boravka u prirodi i značajem ribolova kao društveno i zdravstveno korisne aktivnosti našim najmilijima, djeci koju svi zajedno trebamo što više usmjeriti na zdravi razvoj i odgoj u sportskom duhu za dobrobit zajednice i obitelji u budućnosti.

Kratki tečaj Domobranstva

2011-10-06T11:13:00.000-07:00

Domobran iz vremena oko 1901.god.

Nakon sklapanja poznate Nagodbe između Hrvatske i Ugarske, kojom su uređeni odnosi između Hrvatske i Ugarske unutar zajedničke Kraljevine Ugarske, do sklapanja koje je došlo nakon što su uređeni odnosi između Austrije i Ugarske, ustrojeno je Domobranstvo za područje Trojednice ( Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije) ali bez Dalmacije. Dalmacija je tada bila odvojena od Hrvatske i teritorijalno je pripadala Austriji kao jedna od zemalja austrijskog carstva. Ustroj Domobranstva kao zasebne vojske s hrvatskim časnicima, hrvatskim jezikom kao zapovjednim, i s hrvatskim vojničkim nazivljem, dovršen je 5. prosinca 1868 . godine. Važno je kod toga pripomenuti, da je ovim ćinom Hrvatima priznat status trećeg naroda u Monarhiji ( pored Austrijanaca i Mađara ). Godina 1868., godina ustrojavanja i ustroja Hrvatskog domobranstvana, nalazi se i u grbu u naše Udruge “Hrvatski domobran”, kao i godine 1941. i 1991, , kada je obnovljena hrvatska državnost a obnovljeno Hrvatsko domobranstvo postaje regularna vojska Nezavisne Države Hrvatske, odnosno Republike Hrvatske. U drugom svjetskom ratu domobrani, kao pripadnici Hrvatskih oružanih snaga, regularne vojske Nazavisne Države Hrvatske, branili su hrvatsku državnost od svih neprijatelja hrvatske državnosti krili se oni pod imenom jugounitarista, srpskih četnika ili lažnih antifašista ( zapravo jugokomunista). Borili su se hrabro, junački i viteški, da bi obranili svoju obitelj, svoj dom i svoju državu. Branili su te vrijednosti a ne postojeći režim ili pak nacističko fašističku ideologiju. Hrvati su zazirali od nacifašizma jednako kao i od komunizma. Činjenica je, da za težnje hrvatskog naroda za slobodom i oslobođenjem ispod jugoslavenskog i velikosrpskog jarma, nisu naišle na razumijevanje kod zapadnih europskih velesila Engleske i Francuske. Splet vojno političkih okolnosti u Europi i svijetu , stvorenih propašću tamnice naroda Kraljevine Jugoslavije, bio je takav da je omogučio Hrvatima da ostvare svoje snove i težnje i obnove svoju državnost proglašenjem NezavisneDržave Hrvatske. Netom proglašena država u svojem začetku i početku imala je protivnike i na jednoj i na drugoj strani zaračeih europskih velesila. Zapadni saveznici su podržavali opstanak Jugoslavije, koju su kreirali 1918. godine Versajskim mirom i u njoj imali vlastite interese. Na drugoj strani Talijani su željeli zadovoljiti svoje teritorijalne apetite za cijelim Jadranom i Dalmacijom, dok su se Nijemci plašili prevelkog talijanskog utjecaja u novoj državi. Domaći Srbi zadojeni velikosrpskom idejom i svetosavskim mitom ustali su oružjem protiv tek proglašene Hrvatske Države. Laž je da su to učinili kao odgovor na ustaške zločine, jer su ustaše i Ante Pavelić još bili u Italiji kada su se četnici i Srbi pripadnici raspadajuće jugovojske i žandamerije počeli ubijati i klati Hrvate.Podsjetimo se tu na pobijene hrvatske seljake u Donjim mostima kraj Bjelova ra, na pobunjene žandare u Gračacu i drugdje. Hrvatska vojska tek je bila u stvaranju i odmah je bila izložena velikosrpskim četnicima, koji su dobili zaštitnika i sponzora u talijanskom okupatori, koji ih je velikodušno obskrbljivao hranom oružjem i streljivom. Unatoč napadima sa svih strana i uz ograničenu pomoć u oružju od strane Njemačke, ustrojena je snažna i respektabilna i regularna vojska Domobranstvo sa sva tri roda: pješaštvo, zrakoplpvstvo i mornarica. Bila je to moderna, vojnički dobro izobražena i stegovno čvrsta vojska i po tome ravnopravna svakoj zapadnoj vojsci. Bila je to vojska na koju možemo biti ponosni, ne samo mi pripadnici te vojske , nego i svi domoljubivi Hrvati. Sjetimo se onih teških dana početkom svibnja 1945 .godine i povlačenja hrvatske vojske prema Sloveniji i Austriji! Bila je to vojska koja se je povlačila pod stalnom borbom, štiteći stotine tisuća civila, koji su se povlačili sa svojom vojskom, i u teškim uvjetima obskrbe hranom i streljivom. Neki su opisivali tu vojsku kao dezorganiziranu, bez pravog vodstva i središnjeg zapovjedništva, kao vojsku u rasulu. Uzmimo da su te ocjene točne. Vojska u rasulu, bez zapovjednika, bez ikakove odgovornosti povlači se preko njoj stranog teritorija. Za očekivati bi bilo, da će vojnici te i takove vojske povlačeći se činiti pljačke, ubojstva, palež, silovanja i razna kriminalna djela.Međutim, ništa od toga! Nema pljačke, nema paleži, nema kriminalnih radnji! Nema toga, jer to je bila vojnički i stegovno tako čvrsta i odlučna vojska, da se i u takovim teškim uvjetima ponašala vojnički i ljudski odgovorno. Stoga budimo s razlogom ponosni na tu vojsku! Nakon prekida od 46 godina, 24. prosinca 1991. godine domobranstvo je obnovljeno i postalo posebni dio Hrvatske vojske, te je podvrgnuto jedinstvenom sustavu zapovijedanja. Preteča domobrnastvu u Domovinskom ratu 1991 – 95 bila je Narodna zaštita,. Mnoge domobranske postrojbe ( samostalne satnije, bojne i pukovnije ) istakle su se u tom brambenom ratu i braneći svoj Dom , zavičaj i domovinu od srpskih agresora. Kasnijim preustrojem HV-a nekako je potisnuto sjećanje na domobranske postrojbe i njihov doprinos u obrani Hrvatske, kao i sjećanje na njihove zapovjednike kao npr. generala Červenka. Međutim, ništa ne može iz kolektivnog sjećanja hrvatskog naroda izbrisati njegovo domobranstvo i pamtiti će se, dok će biti hrvatskog naroda Hrvatsko domobranstvo i njegova uloga i značaj kroz povijest a posebno značajne godine 1868., 1941 i 1991. Neka se pamti i čuje naš domobranski hrvatski pozdrav:

ZA HRVATSKU UVIJEK! ( www.hrvatskidomobran.hr Vladimir Fuček )

2011-10-02T03:08:00.001-07:00

Pohvala bjelovarskom gradskom muzeju za aktivnosti uz 20. obljetnicu od Domovinskog rata

2011-09-30T12:20:00.000-07:00

UHRV BBŽ Klub Bjelovar - Proslava Grada Bjelovara i Dana bjelovarskih branitelja je iza nas. Iako naš klub Bjelovar nije dio koordinacije braniteljskih udruga Grada Bjelovara mi smo se prema vlastitoj procjeni i mogućnostima kao gosti uključili u događaje iz programa proslave Dana grada i Dana bjelovarskih branitelja što su ih Grad Bjelovar i udruge proizašle iz Domovinskog rata organizirale za građane i branitelje, veterane. Posebnu pažnju naših članova zaokupila je izložba fotografija što se u prostoru nastavnog centra održala u ponedjeljak 26. rujna, a na istoj je bjelovarski veteran i sudionik Domovinskog rata Predrag Kovač - Koco izložio svoje fotografije iz 1991. koje je usporedio sa fotografijama Bjelovara danas koje se odnose na ista ona mjesta što je njegov fotoaparat zabilježio te 1991. godine u Bjelovaru. Ne možemo a da se ne osvrnemo na aktivnosti koje je Gradski muzej Bjelovara poduzeo u obilježavanju 20. godina od Domovinskog rata. Izložbe kao što su "Uz 20. obljetnicu Domovinskog rata" i "Dani poslije II" te predstavljanje knjiga Mate Ćurka i monografije o 7. gardijskoj brigadi Pumama po nama su puni pogodat i razlog za čestitke koje javno upućujemo Mladenu Medaru i njegovom timu iz muzeja te institucijama koje su ga pratile u realizaciji ovih programa. Posebno se Mladenu Medaru zahvaljujemo što je u postav izložbe uvrstio fotografije brončane skulpture - spomenika sa središnjeg gradskog trga, Trga Eugena Kvaternika posvećenog poginulim bjelovarskim braniteljima i civilima u Domovinskom ratu, a koji je spomenik autorski rad Mladena Gregurića otkriven je 31. 05. 1997. godine.

Jednodnevna škola ribolova za djecu na Dan neovisnosti

2011-09-29T07:54:00.000-07:00

Dan neovisnosti ove ćemo godine proslaviti sportskim susretima u visećoj kuglani organizacijom 11. kola Male lige viseće kuglane branitelja središnje Hrvatske. To je ujedno i posljednje kolo ovog natjecanja za 2011. godinu kojega je domaćin naša udruga i njen bjelovarski klub. Osim druženja branitelja osmislili smo i aktivnost za djecu osnovnoškolskog uzrasta koja će na praznik neovisnosti imati priliku besplatno naučiti osnove ribolova na ribnjaku ŠRD Plavnica u Starim Plavnicama. Zahvaljujući članovima ŠRD Plavnica djeca će imati priliku čuti od profesionalaca i prekaljenih ribiča koje su to blagodati koje čovjeku pruža ribolov i boravak u prirodi, upoznati se sa ribolovnim priborom i vrstama riba.

Bjelovarski veterani iz 1991. odlikovani posebnim priznanjem Grada Daruvara

2011-09-17T10:57:00.000-07:00

DARUVAR – 20 godina od ratnih zbivanja obilježili su u subotu 17. rujna predstavnici svih obrambenih ustrojstvenih jedinica iz raznih krajeva domovine koje su sudjelovale na bilo koji način u obrani Daruvara tijekom oslobodilačkog rata. U središtu Grada, zajedno sa lokalnim braniteljima obilježili su i Dana branitelja Daruvara. U svečanom programu sudjelovalo je oko 700 branitelja koji su se u mimohodu praćeni koračnicom Gradske limene glazbe postrojili na Trgu kralja Tomislava . Pripadnike postrojbi koje su sudjelovale u obrani Grada i okolnih Općina Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač , pozdravio je počasni građanin Daruvara, ratni zapovjednik Nikola Ivkanec. Na govornici su se braniteljima obratili i izaslanik predsjednika Republike Hrvatske brigadni general Dražen Šćuri, pukovnik Mirko Fotak koji je govorio o nedostatcima u današnjoj slobodnoj Domovini za koju su se branitelji borili pod hrvatskim stjegom i hrvatskim grbom, naglasivši da su obilježja Hrvatske države danas na javnim ustanovama gotovo nevidljiva, saborska zastupnica Zdenka Čuhnil, gradonačelnik Daruvara Dalibor Rohlik, izaslanik župana načelnik Općine Sirač Branimir Miler i Nevenka Benić iz Ministarstva branitelja kao i legendarni zapovjednik obrane Damir Barberić. Svi oni su podsjetili na važne događaje iz Daruvarske ratne povijesti, a poseban dio posvećen je braniteljima koji su se posebno istakli u junačkim pothvatima tijekom 1991. godine. Među prvima posebno priznanje za obranu Grada Daruvara u pothvatu oslobađanja zarobljenih policajaca i civila sa početka rujna 1991. godine dobilo je sedmero pripadnika bivše Jedinice za posebne namjene PU bjelovarsko-bilogorske i to Vinko Pavlović, Janko Jukić, Damir Petrović, Franjo Bolkovac, Mijo Topalušić, Marijan Filipaj i Nenad Šantalab. (izvor: www.ratni-veterani-bbz.hr )

Spomen na žrtve Jugoboljševizma 1945.

2011-09-16T12:19:00.001-07:00

BJELOVAR – Bjelovarsko-bilogorska županija, Odbor za podizanje spomen obilježja prešućivanim hrvatskim žrtvama II. svjetskog rata i poraća s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, GRAD BJELOVAR I MATICA HRVATSKA-OGRANAK BJELOVAR potpomognuti članovima županijske Udruge hrvatskih ratnih veterana i građana priredili su u petak 16. rujna 2011. u 17 sati na spomeničkom prostoru gubilišta šume Lug u Bjelovaru S P O M E N na hrvatske žrtve jugo komunističkog boljševizma, pogubljene u poraću 1945. Nakon prigodnih riječi održana je koncelebrirana sveta misa koju je predvodio mons. dr. Vjekoslav Huzjak, bjelovarsko križevački biskup. Prije nešto više od 5 godina, 28. lipnja 2006. godine na lokalitetu Spomen šume Lug pokraj Bjelovara ukopani su posmrtni ostaci 293 hrvatska mučenika kojima je u spomen podignuta kosturnica sa spomenikom. Odbor za podizanje spomen obilježja prešućivanim hrvatskim žrtvama II. Svjetskog rata i poraća s područja bjelovarsko-bilogorske županije te povjerenstvo za podizanje spomenika odradili su povijesno neprocjenjiv posao. To govorimo zbog toga što su nama mladima ostavili u nasljeđe obavezu čuvanja istine o tragediji hrvata u II. Svjetskom ratu. Nakon poziva prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana na jedinstvo i obranu Hrvatske od velikosrpske agresije ova zadaća koju nam ostavljate u nasljeđe jedna je od obaveza koju ćemo održati do smrti jer u ovoj kosturnici leže kosti potpuno nedužnih članova naših obitelji koji su ubijeni od strane komunističkih vlasti NOV-e i njezinih službi samo iz razloga što su bili hrvati i što su sanjali isti onaj san za koji smo se mi borili u Domovinskom-obrambenom ratu. Mi znamo da nije istina kako se čuje iz usta bivšeg predsjednika Mesića da su NOV-a i novi poredak Titove Jugoslavije imali pravo na osvetu nad snagama poražene NDH, jer da je tome tako i mi bismo isto imali pravo činiti u tijeku zadnjeg sukoba na ovim prostorima. Pravo na život i pravedno suđenje ima svaki vojnik koji je poražen, a civili bez obzira na svoja politička, rasna ili vjerska opredjeljenja ili djelovanje tijekom rata ne zaslužuju nikakvu represiju, a najmanje krvničku smrt. Ponašanje NOV-e i komunističke partije u tijeku prve polovice 1945. godine mrlja su u antifašističkoj borbi naroda bivše Jugoslavije koja nikada i ničime neće biti oprana, a posebno ne dok se i danas veliča ime Josipa Broza kao ideologa dobrobiti i blagostanja bez da se iz usta tih štovatelja ne čuje niti riječ o tamnoj strani Titova totalitarnog režima. Žao nam je što udruge koje se pozivaju na nasljeđe antifašističke borbe u svojim djelatnostima nemaju niti jednu aktivnost okrenutu zajednici iz koje bi šira zajednica imala koristi već se samo bave zaštitom lika i djela Josipa Broza zaboravljajući da je antifašizam također tema na kojoj se mogu izgraditi projekti od zajedničkih interesa uz uvjet da se istina o nedjelima komunističkog režima tijekom 1945.godine istraže i prikažu u potpunom svijetlu, da se zagovornici tog sustava javno ograde od nedjela i ispričaju hrvatskom narodu zbog počinjenih zlodjela te da se živi sudionici tih događaja procesuiraju.

U Lugu, 16.09.2011. Nenad Šantalab

Podpredsjednik HNS-a -liberalni demokrati Jozo Radoš posjetio naš izložbeni prostor

2011-09-10T10:50:00.000-07:00

UDRUGA HRV BBŽ – Održan je drugi dan 19. po redu Jesenskog međunarodnog bjelovarskog sajma u Gudovcu koji će prema procjeni organizatora posjetiti više od 50 000 posjetitelja. Jesenski međunarodni bjelovarski sajam najveća je sajamska priredba Bjelovarskog sajma, ali i najveća specijalizirana stočarska priredba u zemlji. Prošlogodišnji Jesenski sajam je posjetilo oko 50 tisuća posjetitelja, a ostvaren je rekordan broj od 455 izlagača. Riječ je o međunarodnom stočarskom, gospodarskom i obrtničkom sajmu, sa najvećom ponudom poljomehanizacije na jednom mjestu u Republici Hrvatskoj. U sklopu Jesenskog sajma održava se i 19. državna stočarska izložba, na kojoj se predstavljaju najbolja grla stočnog potencijala Republike Hrvatske. Po prvi puta na ovom sajmu svoje djelatnosti predstavio je dio članova županijske organizacije Udruge hrvatskih ratnih veterana. Nakon što je predsjednik Republike Ivo Josipović posjetio u petak izložbeni prostor Udruge i dao potporu Projektu Ratnici u miru, drugog dana to je učinila i delegacija županijskog ogranka stranke Hrvatske narodne stranke – liberalni demokrati predvođeni podpredsjednikom HNS-a Jozom Radoš. U izaslanstvu su bili i Neven Alić, Marijan Dautanac i Matko Miličić. Predsjednik udruge HRV BBŽ Nenad Šantalab u detalje je predstavio Projekt Ratnici u miru gostima koji su sa oduševljenjem saslušali ideju koja u sebi ima gospodarske i radne elemente, a služi braniteljskoj populaciji u pomoći za bolju realizaciju poslova koje ta generacija ima. Osim što se u javnosti proteže stereotip kako su svi branitelji u mirovini i sjede po kafićima ili kladionicama važno je znati da je veći dio populacije branitelja zaokupljen vlastitim djelatnostima koje namjeravaju ostaviti u nasljeđe i svojoj djeci pa im je svaka pomoć dobrodošla. Prilika da se predstave široj publici samo pomaže u opstojnosti njihovih djelatnosti. ( izvor: Uredništvo časpisa Veterani )

Predsjednik Josipović posjetio izložbeni prostor Ratnika u miru

2011-09-09T03:01:00.000-07:00

Predsjednik Ivo Josipović posjetio je danas nakon otvorenja 19. bjelovarskog sajma izložbeni prostor Udruge hrvatskih ratnih veterana na kojemu su svoje proizvode i proizvodne mogućnosti predstavili članovi naše udruge. Nakon posjete izložbenom prostoru udruge predsjednik je sa suradnicima nastavio razgledavanje prostora bjelovarskog sajma u Gudovcu pokraj Bjelovara.

Ivica Mraz odvezao " Vožnju sjećanja" sam uz podršku članova udruge

2011-09-03T12:08:00.000-07:00

PETRINJSKISUSRETI – Bjelovarski ratni veterani i ove su godine sudjelovali u programujednomjesečne manifestacije petrinjskih branitelja i građana „Dani sjećanja“što se u spomen na nestale i poginule u Domovinskom ratu održavaju u Petrinjiod 30. Kolovoza do 29. Rujna. Sportske sekcije Udruge HRV BBŽ bile su 03. Rujnana 7. Petrinjskim susretima branitelja što su održani u Petrinji na gradskomstadionu Mladost. Posebnost ovogdogađaja je vožnja sjećanja Bjelovar-Petrinja-Bjelovar koju je po prvi puta samodvezao član bjelovarskog kluba HRV-a Ivica Mraz u čast poginulih suboraca icivila.
Trasa od oko 220 kilometara išla je iz Bjelovara preko Čazme, Popovačei Siska do odredišta u Petrinji gdje su biciklistu dočekali branitelji koji suse družili uz šah, viseću kuglanu, pikado, boćanje i ribolov, a Ivica Mraz jeistim putem otišao i nazad do Bjelovara. Uz njega je većim djelom puta bilo iprateće vozilo kao podrška. Sjećanje na poginule, nestale i umrle branitelje icivile u Domovinskom ratu te razaranje Petrinje u rujnu 1991. pokrenulo jeratne veterane da se priključe ovom obilježavanju što ga uz mnogobrojne udrugepodržavaju Grad Petrinja i Ministarstvo branitelja. Dobra suradnja sa članovimaUHVIDR-a Petrinja koji redovito dolaze i na naš Dan bjelovarskih branitelja itime svake godine pokažu poštovanje za naše žrtve u Domovinskom ratu osnova jeza plodonosne međusobne odnose i druženja. Praksa je pokazala da svi braniteljibez obzira na pripadnost različitim udrugama djeluju homogeno i da nema razlikeu mišljenjima. Nesuglasice koje se često medijski prikazuju uopće nisu plodrazdora među braniteljima već želja pojedinaca za osobnim prosperitetom. Ratniveterani su posebna kategorija svake društvene zajednice, posebno oni koji suprošli borbene situacije jer u sebi imaju usađen poseban osjećaj vrednovanjaborbe u kojoj su sudjelovali i ljubavi prema idealima za koje su se borili.Svaka namjerna manipulacija sa tom skupinom predstavlja opasnost za zajednicukoja zbog toga može znatno moralno i politički stagnirati. Već drugu godinu zaredom bjelovarski ratni veterani svoje aktivnosti okreću široj društvenojzajednici kako bi ju senzibilizirali prema potrebama ratnih generacija našihsugrađana pa je i osnivanje biciklističkog kluba jedna od aktivnosti u planuprilagodbe društva prema populaciji u kojoj su ratni veterani, ratni vojniinvalidi i tjelesni invalidi branitelji. Rad sa mladima i zajednicom bitan jedio plana rada Uduge HRV BBŽ i zato je tako mnogo aktivnosti kojima se udrugapredstavlja javnosti. Odlazak na ovu manifestaciju značajno su pomogliBjelovarski sajam d.o.o., UHVIDR-a Popovača, UHVIDR-a Petrinja i sami članovi isimpatizeri udruge. (n.š.)

In memoriam junacima, 01.09.1991.

2011-08-31T21:13:00.000-07:00

HRV BBŽ - Kao i svake godine prisjećamo se prve žrtve Domovinskog rata s bjelovarskog područja Tihomira Vrdoljaka koji je 01. rujna 1991. godine poginuo u Donjem Daruvaru. Toga su dana u obrani grada Daruvara u Doljanima poginuli pripadnici Policije Eugen Lapčić i Srećko Mandžini te pripadnik odreda Narodne zaštite Željko Bublić. Udruge branitelja iz Bjelovara i Daruvara, policija i ured za obranu kao i mnogi ratni veterani Bjelovarsko-bilogorske županije odavanjem počasti poginulim braniteljima na bjelovarskom groblju Borik zapale svijeće i polože cvijeće na grobu Tihomira Vrdoljaka. Počast se braniteljima odaje i na mjestu pogibije u Donjem Daruvaru i Doljanima-Kopečeku,a u kapelici u Doljanima služi se sveta misa. Braniteljima se poklone i predstavnici Bjelovarsko-bilogorske županije, Policijske uprave BBŽ, Grada Bjelovara i Grada Daruvara te mnogi članovi obitelji, prijatelji i suborci. Predstavnik naše udruge s daruvarskog područja Antun Bilek predsjednik je Udruge hrvatski domobran Daruvar-Sirač i prisustvovat će komemoraciji na daruvarskom području. / izvor: www.ratni-veterani-bbz.hr /

Početak školske godine sa svježe obojanim igralištem

2011-08-31T12:04:00.000-07:00

GUDOVAC – Članovi Udruge hrvatski ratni veterani razveselili su djecu područne osnovne škole u Gudovcu pokraj Bjelovara tako što su im samoinicijativno obojili dječje igralište ispred škole. Igralište koje tijekom školske godine služi za izvođenje nastave tjelesnog odgoja ali i za igru djece prije i nakon škole nije prazno niti tijekom školskih praznika. Tad ga koriste djeca predškolskog i školskog uzrasta iz mjesnog odbora Gudovac kojima je ovo igralište jedino uređeno i sigurno mjesto za igru tijekom godine. Od učestalog korištenja i vremenskih utjecaja boja na spravama se oljuštila pa su ratni veterani ravnateljici nadležne III osnovne škole iz Bjelovara, Ljubici Zečić ponudili pomoć i u jednodnevnoj akciji obojili dječje igralište ispred područne škole u Gudovcu. Osim toga veterani su prilikom uređenja izvršili i dnevni pregled ispravnosti igrališta te su uočili male nedostatke koji nisu od sigurnosnog značaja za sigirnost djece ali ih treba otkloniti. Ovo je učinjeno prisjećajući se tragičnog događaja koji se dogodio ove godine u Popovači kada je jedno djete teško ozljeđeno nakon što je na sebe prekrenulo gol na školskom igralištu. Nekoliko djece u posljednjih pet godina stradalo je na školskim igralištima zbog neispravno postavljenih golova za rukomet ili nogomet kojih na ovom igralištu nema. Akciju su osim hrvatskih ratnih veterana podržali i tvornica boja HEMPEL iz Umaga donacijom nekoliko kilograma visokokvalitetne boje Hempelin te Bjelovarski sajam d.o.o. koji je ustupio nekoliko kistova i ostalog alata potrebnog za bojanje. Kao i pred svaki ovogodišnji Sajam u Gudovcu veterani će i pred samo otorenje 19. Bjelovarskog sajma urediti cvijetnjake u stilu jesenskih plodova i tako nastaviti svoju akciju „Cvijet veterana za ljepši sajam“. (izvor: www.ratni-veterani-bbz.hr )

Održan sastanak predsjedništva u Lipovom Brdu, Općina Kapela

2011-08-24T10:35:00.000-07:00

Kapela – Predsjedništvo Udruge hrvatskih ratnih veterana bjelovarsko-bilogorska Županija održalo je u Lipovom Brdu pokraj Kapele redoviti sastanak na kojemu se raspravljalo o tekućoj problematici hrvatskih branitelja i stanju u samoj udruzi. Zaključeno je kako na području Županije postoje pojedini pripradnici Odreda Narodne zaštite koji su sudjelovali na prvim crtama obrane od veliko srpske agresije u vrijeme Domovinskog obrambenog rata ali im nisu priznata prava iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja jer im status branitelja, dragovoljaca nije evidentiran u Uredima za obranu.

Stanje je posebno teško ratnim veteranima sa područja Općine Sirač i okolnih mjesta i općina u široj zoni Daruvara. Udruga je zauzela stav da svi branitelji koji su bili na prvim crtama obrane i položajima gdje su se odvijale vojne operacije imaju legalno pravo zahtjevati da im se omogući revizija statusa dragovoljaca i branitelja bez obzira što je to u vrijeme vođenja evidencija ubilježavanje njihova statusa kao aktivnih sudionika Domovinskog rata nepravedno i neodgovorno propušteno. Od najznačajnijih rezultata sastanka u Kapeli je predstavljanje javnosti prvog broja Časopisa Veterani što ga je Udruga izdala povodom Dana pobjede, domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, 5. kolovoza. Iako bez sredstava za izdavanje časopisa predsjedništvo je kao dio uređivačkog kolegija na više od 250 adresa prosljedilo prvi broj ovog časopisa i nastavilo sa prikupljanjem materijala za sljedeći broj koji se planira izdati u travnju sljedeće godine. Časopis je zamišljen kao bilten udruge koji će osim praćenja rada udruge promicati i domoljubnu poeziju, znanstvene članke o povijesti Domovinskog rata i slične teme. Planira se izdavanje dva broja godišnje u nakladi oko 300 primjeraka što za sada zadovoljava potrebe na razini županijske organizacije. Nadalje je na inicijativu neformalne skupine branitelja biciklista koji su pristupili udruzi osnovan biciklističko rekreacijski klub kao sekcija udruge HRV BBŽ. Sekcija će osim biciklizma promovirati zdrav život, baviti se humanitarnim djelatnostima, edukativnim akcijama radi povećanja sigurnosti djece u prometu i sličnim manifestacijama sve u cilju okupljanja što većeg broja građana na priredbama i vožnjama prvenstveno posvećenim zdravlju ali i obilježavanju svih važnih događaja iz Domovinskog rata ne zaboravljajući i one koje se ponekad zaboravlja, a ipak su bili dio povijesnih nastojanja u ostvarivanju sna o slobodnoj Hrvatskoj. Bez obzira na to što sekcija djeluje unutar UHRV BBŽ ona neće biti zatvorena članovima biciklističkih klubova i pojedincima iz Bjelovara i županije, naprotiv otvorenost rada i želja za zajedničkim druženjima pokušat će sve klubove i pojedince okupiti u zajedničkim akcijama bez obzira od koga su pokrenuti sa zajedničkim ciljem, promocijom biciklizma, povećanjem biciklista u društvu, upoznavanjem sa novim dostignućima u biciklističkoj industriji i slično. Županijski veterani postaju time i svojevrstan pokretač društvenih zbivanja i različitih aktivnosti koje su potrebne zajednici. Na sastanku predsjedništva razgovaralo se i o tekućoj problematici Udruge, dotaklo se pitanja financiranja, ustrojavanja klubova na lokalnim razinama, tijeku daljnje suradnje s pojedinim udrugama i slično. Dogovoreno je da Predsjednik sazove Skupštinu Udruge za mjesec studeni ove godine kako bi se izabralo novo rukovodstvo s obzirom da ima potrebe za proširenjem predsjedništva s članovima novoosnovanih klubova ali i zbog prerane smrti uslijed bolesti jednog člana NO, Mirka Miklice. Predsjedništvo je podržalo prijedlog da Udruga sa projektom "Ratnici u miru" nastupi na 19. bjelovarskom sajmu u Gudovcu.

PROMOCIJOM RAZNIH AKTIVNOSTI RATNIH VETERANA i PREZENTACIJOM ČASOPISA „VETERANI“ OBILJEŽEN DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI

2011-08-04T09:50:00.000-07:00

Projektom „Ratnici u miru“ po prvi puta nastupili smo na izložbi i promociji raznih aktivnosti hrvatskih branitelja u sklopu obilježavanja 16 godina nakon pobjedničke Oluje u Umagu 04. kolovoza. Povod ovoj izložbi što ju je organizirala umaška Udruga HVIDR-a uz podršku Grada Umaga, PP Umag, UHRV BBŽ i Zadruge 154. Brigade koja se održala u atriju Otvorenog učilišta Umag bio je Dan Pobjede i Domovinske zahvalnosti.

„Hrvatski branitelji 16 godina nakon pobjedonosne Oluje“, geslo koje je okupililo branitelje iz Domovinskog rata pripadnike braniteljskih zadruga Boje sreće, eko Laguna, eko Bilogora, EKO PLETER. Štikani vez „Lamex“, obrt Villa Soši, OPG Radošević, OPG Kovač i Zadrugu branitelja 154. brigade HV-a te djelatnike PP Umag Nikolu Cindrića i Igora Dasovića, članove Air soft kluba „Black strom“, Grin grafiku, OPG Franko Matijašić i slikara Zorana Pišteleka koji su građanima prikazali svoje proizvode i proizvodne, umjetničke i stvaralačke mogućnosti. Osim izložbi slika, starog oružja, policijskih kapa, znakovlja i amblema, fotografija, grafike i opreme za air soft posjetitelji su se mogli upoznati i sa gospodarskim djelatnostima branitelja kroz proizvodnju meda i maslinovog ulja, sireva, ukrasnih predmeta od lavande, proizvodnje rakije, suvenira te ugradnje dekorativnog kamena, geotehničkih usluga, kovačnice ili bravarskih usluga i proizvoda. Projekt Ratnici u miru što ga je početkom godine pokrenula bjelovarska Udruga hrvatskih ratnih veterana sada okuplja više od petnaest braniteljskih obrta, poduzeća, zadruga, OPG-a i pojedinaca koji se bave različitim poslovima. Spektar proizvodnje i usluga ratnika u miru obuhvaća informatičko učilište, više proizvođača meda, usluge strojnog veza i grafičkih djelatnosti, servis za popravke i prepravke oružja, usluge montaže klima i antenskih sustava, proizvodnju metalne galanterije kroz kovačnicu, otkup poljoprivrednih proizvoda i trgovinu, izradu drvenih kućica i sjenica te proizvodnju mlijeka i sireva. Projekt se kreće u pozitivnom smjeru polako sa mnogo volonterskog rada. Ideja je prijavljena za financiranje od strane europskih fondova namijenjenih udrugama građana. Za sada je prošla dvije faze i očekuje se daljnji rad na dovršenju idejne konstrukcije kako bi se mogao izraditi kvalitetan projekt koji će proći stroge uvjete za dobivanje novca iz europskih fondova. U razradi ideje sudjeluje Hrvatski zavod za zapošljavanje čiji djelatnici pomažu u koncipiranju ove vrijedne ideje koja dolazi iz braniteljske udruge HRV-a. Cilj je ovog projekta pomoći u zadržavanju postojećih radnim mjesta te omogućavanje razvoja gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta.

Iskoristili smo priliku i po prvi puta u povijesti prezentirali svoj časopis Veterani čiji je prvi dvobroj izašao iz tiska netom prije početka izložbe u Umagu pa je ova prilika iskorištena da posjetitelji i čelništvo Grada Umaga prime prve brojeve u ruke.

Čestitamo vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

2011-07-27T02:11:00.000-07:00

HRVATSKI RATNI VETERANI – U znak sjećanja na više od 170 poginulih i više od 1430 ranjenih pripadnika hrvatske vojske u operaciji Oluja slavimo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Akcija koja je izvršena u samo 84 sata donesla je slobodu području Knina, Gračaca, Lapca, Korenice, Slunja, Gline, Dvora, Petrinje Gračaca, Lovinca, Benkovca, Kijeva, Vrlike, Slunja, Dubice, Plaškog, Ličkog Osika, Vrhovina, Obrovca, Korenice i Plitvica.

Slaveći sjećanje na 5. kolovoza 1995. kada je u akciji Oluja oslobođen grad Knin, središte srpske pobune od početka 90-ih prisjećamo se da je Olujom oslobođeno oko 11 tisuća četvornih kilometara okupiranog područja, a oslobađanje Knina bila je kruna akcije. Akcija je počela u petak, 4. kolovoza, u pet sati. Građanima srpske nacionalnosti s okupiranih područja Knina, Gračaca, Lapca, Korenice, Slunja, Gline, Dvora i Petrinje porukom se obratio tadašnji predsjednik države dr. Franjo Tuđman, pozvavši ih da ostanu u svojim kućama. U ranim večernjim satima 4. kolovoza javnost je upoznata s time da akcija teče prema planu. U subotu, 5. kolovoza, točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila dvadesetmetarska hrvatska zastava. Hrvatska vojska i policija oslobodile su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrliku, Primišlje kraj Slunja te više prometnica. Oslobođena je i Dubica te su hrvatske snage došle na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH. U nedjelju, 6. kolovoza, stigle su vijesti o oslobađanju Plaškog, Ličkog Osika i Vrhovina, Obrovca, Korenice, Slunja, Plitvica. Dan kasnije, 7. kolovoza, tadašnji ministar obrane Gojko Šušak objavio je da je, nakon 84 sata, akcija Oluja završena. Poginulo je 174 i ranjeno 1430 pripadnika hrvatskih snaga.

U nadi da ćemo svi zajedno dostojno i s ponosom obilježiti ovaj praznik pobjedi hrvatske vojske isticanjem najsvetije trobojnice crven bijeli plavi Čestitamo vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti!

Uredništvo časopisa Veterani, glasila UHRV BBŽ

Dan Državnosti u slogi, ljubavi i druženju

2011-06-25T11:46:00.001-07:00

HRVATSKI RATNI VETERANI – Bjelovarski branitelji dostojno su u petak i subotu obilježili Dan državnosti. Na održanoj književnoj večeri domoljubne i ljubavne poezije u hotelu Central gdje se okupilo tridesetak zaljubljenika u poeziju kao i polaganjem vijenaca ispred spomenika poginulim braniteljima Bjelovara u centralnom gradskom parku ispred katedralne crkve Sv. Terezije Avilske te ispred kosturnice u Trojstvenom Markovcu na spomen području Lug, bjelovarski branitelji i njihovi prijatelji iz drugih županija obilježili su Dan državnosti. Pjesnici iz Zagreba Danijela Antičić, Tomislav Grgo Antičić i Ante Matić svojom domoljubnom i ljubavnom poezijom razveselili su okupljene građane i branitelje među kojima su bili i dogradonačelnica Grada Bjelovara Đurđica Ištef-Benšić, presjednik vijeća ogranaka Matice Hrvatske za BBŽ Mato Ćurak, predsjednik Zbora Udruga HRV RH Zvonko Sesar te predstavnici nekoliko braniteljskih i domoljubnih udruga iz naše županije i iz Grada Umaga. Druženje je otvorio Nenad Šantalab, a večer se nastavila čitanjem pjesama i sjećanjima na stvaranje domovine od prije 20-tak i više godina po sjećanju gostiju iz toga vremena. Međužupanijskim susretima branitelja koje tradicionalno organiziraju bjelovarski branitelji i polaganjem vijenaca prisjetili su se još jednom poginulih prijatelja u Domovinskom ratu dok su ispred kosturnice i križa na spomen području Lug odali počast stradalim civilima od strane totalitarnog komunističkog režima nastalog iz NOV-e i njezinih službi krajem II svjetskog rata na području Bjelovara. U sportskim susretima koje je otvorio dožupan bjelovarsko-bilogorski Krešo Jelavić i druženju branitelja sa građanima okupilo se oko 400 posjetitelja koji su imali priliku upoznati sportove s kojima se u svakodnevnom životu ne susreću. Zahvaljujući 1. Streličarskom kampu koji je organizirala županijska Udruga hrvatskih ratnih veterana, a pomogli su je Streličarski klubovi Bjelovar i Sisak te Paintball klub Sjene Bjelovar i Streljačko društvo Sokol Bjelovar, branitelji, građani i mladi imali su priliku okušati se u streličarstvu, streljaštvu i paintballu te podrobnije upoznati opremu i specifičnosti svakog pojedinog sporta. Organizaciju susreta financijski su pomogli Grad Bjelovar i Županija bjelovarsko-bilogorska. Ratni veterani ne kriju zadovoljstvo uspjeha prvog Streličarskog kampa kroz koji je u jednom danu prošlo više od 150 branitelja, građana i mladih sa područja Bjelovara i okolnih županija, a posebnost su bili posjetioci iz Austrije koji su došli na poziv ratnih veterana u streličarski kamp. U streličarskim disciplinama okušali su se posjetioci iz Petrinje, Siska, Maksimira, Dubrave, Generalskog Stola, Garešnice, Daruvara, Čazme, Grubišnog Polja, Umaga i drugih mjesta naše i okolnih županija. Osim streličarskog kampa hrvatskih ratnih veterana i streličarskih disciplina branitelji su održali i natjecanja u visećoj kuglani, ribolovu, šahu i belotu. Ratni veterani imali su ekipe u visećoj kuglani, belotu, ribolovu i šahu, a najbolji plasman postigli su članovi mladeži HRV Bjelovar Ivan Cupan i Vedran Krsnik koji su osvojili pehar za treće mjesto u šahu. Završetkom ovih susreta završilo je i 6. i 7. kolo prvog dijela Male lige u visećoj kuglani branitelja središnje Hrvatske. Nastavak natjecanja u Maloj ligi predviđen je za 04. rujna u Petrinji, a završetak ponovo u Bjelovaru 08. listopada na sam Dan neovisnosti kada će domaćin posljednjeg kola Male lige biti Udruga Hrvatski ratni veterani BBŽ (UHRV BBŽ).

Proslava Dana Državnosti uz domoljubne i ljubavne stihove, druženje branitelja i 1. Streličarski kamp Hrvatskih ratnih veterana

2011-06-14T07:13:00.000-07:00

UHRV BBŽ - Hrvatski ratni veterani okupljeni oko Udruga HRV BBŽ, Streličarskog kluba Bjelovar, Sisak i Sv.I.Žabno, Paintball kluba "Sjene" Bjelovar i Streljačkog društva "Sokol" Bjelovar predstavit će svoje aktivnosti u sklopu prvog Streličarskog kampa u Bjelovaru 25.06.2011. godine u vremenu od 9 - 13 sati za vrijeme međužupanijskih susreta hrvatskih branitelja "Susreti prijatelja UHDDR-a" što se u prigradskom naselju Trojstveni Markovac na Spomen području Lug održavaju na Dan Državnosti 25.06.2011. godine. Prema informacijama iz UHDDR-a na susretima se očekuje više od 300 branitelja iz svih krajeva Hrvatske pa će 1. Streličarski kamp ispuniti svrhu jer će osim građana koji dođu u Lug priliku za isprobavanje streličarskih disciplina imati i mnogobrojni branitelji.(n.š.)

Ideje za pokretanje vlastite proizvodnje povrća uz hidroponski uzgoj

2011-06-08T05:38:00.000-07:00

Tvrtka BEHRLI METAL iz Zagreba proizvodi i montira plastenike za hidroponski uzgoj povrća. Informaciju smo dobili od Hrvatskog seljačkog saveza i prsljeđujemo ju na znaje zainteresiranim braniteljima za ovakav vid uzgoja povrća.

PLASTENIK ZA HIDROPONSKI UZGOJ POVRĆA

Izgradnja plastenika (ključ u ruke) slijedi postupak:

1. priprema površine za postavljanje objekta

2. građevinski radovi – utemeljenje objekta

3. montaža konstrukcije objekta

4. montaža grijanja (štedno grijanje – podno)

5. montaža sadišta

6. instalacija sustava navodnjavanja (digitalno upravljanje)

7. instalacija rasvjetljenja (nužna štedna rasvjeta)

8. završna montaža pokrova i bočnih strana objekta (polikarbonat)

9. puštanje u probni rad.

Slijedom tehnoloških uputa proizvođača, garancija za objekt je 12 godina, izuzev mehaničkih oštećenja ako objekt nije osiguran.

Cijena:

Standardna optimalna dimenzija objekta sa racionalnom korisnošću je 10 x 100 x 4,8 metara.

Ukupna vrijednost je ........... 1.408.338,50 Kn. (u cijeni nije PDV)

Plaćanje;

Odmah po potpisivanju ugovora, a najdalje 45 dana, .................. 50 %

Početkom montaže ....................................................................... 30 %

Po preuzimanju objekta ................................................................ 20 %

Rok završetka i puštanja u rad;

60 dana od pripreme terena i dobijanja lokacijske dozvole.

Opcija:

Valjanost ponude je do 30 dana.

Suvremene tehnologije uzgoja omogućavaju visoke prinose u proizvodnji povrtlarskih kultura (rajčica, paprika, krastavac, patlidžan, tikvica, i drugo) uz nisko sudjelovanje fizičkoga rada i pojednostavljuju sam procesa uzgoja. Jedna od tih tehnologija je i hidroponski uzgoj, što podrazumijeva uzgoj bez zemljišta. Uzgoj u novim plastenicima proizvodnju povećava i do nekoliko puta, ukoliko se pridržava tehnoloških uputa. Tako je moguće tijekom jedne godine ostvariti četiri sjetve. Direktor: Anto Bešlić

„Više sporta – manje lutanja“ Dan Državnosti uz aktivan sportski program ratnih veterana

2011-06-07T04:50:00.000-07:00

HRVATSKI RATNI VETERANI – Prvi Streličarski kamp u organizaciji županijske udruge Hrvatski ratni veterani održat će se ove godine u povodu Dana državnosti 25.06. u Mjesnom odboru Trojstveni Markovac na području oko spomen područja Lug u Bjelovaru. Glavni pokrovitelj ove manifestacije biti će UHDDR koji ove godine na istome mjestu organizira svoje „Susrete prijatelja“, među županijske susrete branitelja u povodu Dana državnosti RH-e i Grad Bjelovar. Streličarski kamp hrvatskih ratnih veterana (UHRV BBŽ) upravo je namijenjen sudionicima braniteljskih susreta ali i građanima i mladima koji se nađu toga dana na prostoru Luga. Posjetioci će tada imati priliku upoznati sportove koji nisu medijski eksponirani i praćeni u dovoljnoj mjeri, a ipak su atraktivni i zanimljivi za sve dobne skupine. Ovdje se prvenstveno radi o streličarstvu čiju će prezentaciju prikazati članovi više streličarskih klubova iz Bjelovara, Siska i Sv.I.Žabna, osim njih prezentacije će održati i Streljačko društvo „Sokol“ iz Bjelovara i Kapele te Paintball klub „Sjene“ iz Bjelovara. Uz pomoć Hrvatskog streličarskog saveza i njegovih klubova te članova Streljačkog društva „Sokol“ i Paintball kluba „Sjene“ nadamo se dobroj prezentaciji i posjećenosti prvom Streličarskom kampu hrvatskih ratnih veterana te ispunjavanju cilja ove akcije, a to je podizanje svijesti o bavljenju sportskim aktivnostima pod sloganom projekta „Više sporta – manje lutanja“. Pozivamo građane da 25.06. sa svojom djecom u vremenu od 10 – 13 sati posjete 1. Streličarski kamp i uživaju u prirodi kakva je u svome iskonskom obliku nadomak samog gradskog područja i zajedno s braniteljima dostojno obilježe Dan hrvatske državnosti. (foto i tekst pripremio: Nenad Šantalab)

Obavijest iz Udruge "Bilogora '91" "Braniteljske akcije" i "HNF" Karlovac

2011-06-03T03:44:00.000-07:00

UDRUGA SUDIONIKA DOMOVINSKOG RATA REPUBLIKE HRVATSKE
“Bilogora ’91.” GRUBIŠNO POLJE i H.G.I. „BRANITELJSKA AKCIJA“ ZAGREB te HRVATSKI NACIONALNI FRONT,KARLOVAC uputili su ovih dana putem Facebook društvene mreže obavijest udrugama u kojoj navode sljedeće:

„Već duže vrijeme, a posebice od 18. travnja 2010.god., prinuđeni smo pratiti rad političkih udruga i stranaka, a posebice predstavnika vlasti i stranaka na vlast. Na žalost svih građana REPUBLIKE HRVATSKE (koji to uočavaju i onih koji ne), iznenađenje i osjećaj prijevare je neupitan, od strane velike većine građanskih organizacija. Prilikom osnivanja udruga i stranaka, pri izglasavanju Zakona o udrugama i strankama u RH, jasno se vodila briga o zakonitosti kod pretvaranja društvenih u građanske, iako u biti vidimo povezanost samo po izvoru riječi a ne i prema stvarnosti koja bi trebala značiti da je namijenjena za građane. Razlog ove reakcije je jesno određen stav navedenih grupacija, točnije NEAKTIVNOST, ZANEMARIVANJE, NEPOŠTIVANJE ZAKONA RH, IZNOŠENJE NEISTINA, jednostavnim rječnikom rečeno NE ZAINTERESIRANOST za sadašnje i buduće stanje u državi u kojoj živimo. Dan 18. travnja 2010.god. nije slučajan datum, već je to dan nezakonitog uhićenja razvojačenog dragovoljca i branitelja pripadnika HRVATSKE VOJSKE, na području Republike Srbije (Bugarsko – Srbijanska granica ) VELJKA MARIĆA koji je kao vozač teretnog vozila imao namjeru povratka svojoj obitelji. PITANJA ZA SVE.
1. Netom po uhićenju „po raspisanoj međunarodnoj tjeralici“ Policija RS bila je dužna izvijestiti o razlozima uhićenja i pitati Marića dali kao strani državljanin želi o uhićenju izvijestiti svoju ambasadu ??;
- S kojim pravom pravni sustav RH ne pruža međunarodnu pravnu pomoć državljaninu RH ??
2. Tjeralica raspisana tek 20. travnja 2010.god. !! Kada se piše i kaznena prijava !;
3. Glavni svjedok optužbe Milenko Stojić- ratni zločinac- u RH.
- Dali je država raspisala međunarodnu tjeralicu za Milenkom Stijićem ? Jeli traženo izručenje ? Kako netko takav može svjedočiti na sudu ?
4. Dvojica svjedoka optužnice državljani RH sa prebivalištem i boravkom u RH, do tada ne govore o saznanjima za „kazneno djelo“ ratnog zločina koji se vodi u RH po nepoznatom počinitelju od 2001.god., kako se odjednom pojavljuju i ne čine li tako kazneno djelo prikrivanje saznanja o KD ?
5. Prema Kaznenom Zakonu RH, počinitelj je odgovoran nadležnom sudu prema visini kazne za djelo koje mu se stavlja na teret ali prvenstveno prema mjestu izvršenja.
- Ivanovo Selo je u RH, pripada području grada Grubišno Polje,
- ZAŠTO PRAVOSUĐE RH NIJE TRAŽILO IZRUČENJE ??
- ZAŠTO DOSTAVLJA DOKUMENTACIJU ZA SUMNJU NA POČINJENO KD, I JOŠ ZA 3 KD, KOJA NITKO NIJE TRAŽIO IZ SRBIJE ??
- ZAŠTO SE BRANI OBJAVA DOKUMENTACIJE U HRVATSKIM MEDIJIMA O NEZAKONITOM KAZNENOM POSTUPKU PROTIV DRŽAVLJANINA RH U SRBIJI ?? JEDNOSTAVNO ZAŠTO SE NE POŠTUJU ZAKONI RH I MEĐUNARODNI ZAKONI PRVENSTVENO VEZANO ZA LJUDSKA PRAVA ??

Je li je to REPUBLIKA HRVATSKA koja brine o svakom branitelju ?
Je li je to DRŽAVA koja poštuje međunarodna ljudska prava ?
Je li je to DRŽAVA koja dogovara sa Srbijom postupanje po međunarodnoj Konvenciji o ljudskim pravima pa sudac srbijanskog suda izjavljuje o „IZVRŠENIM“ ratnim zločinima od strane V.Marića i prije konačne presude ?
Je li je to DRŽAVA koja dogovara sa Srbijom o NE RASPISIVANJU međunarodnih (pa niti u RH) tjeralica protiv zločinaca koji su izbjegli u Srbiju i B i H ?
Je li je to DRŽAVA koja poštuje svoje Zakone ?
Je li je to DRŽAVA kojoj je mjesto u EU ?
Je li je to DRŽAVA koja vodi transparentnu unutarnju i međunarodnu politiku ?
Je li je to DRŽAVA koja garantira slobodu medija i slobodnog novinarstva ?
Je li je to DRŽAVA koja garantira ravnopravne izborne kampanje i izbore ?
Je li ostale udruge i stranke u ovoj DRŽAVI vjeruju u Zakonite i pravedne izbore na temelju dosadašnjih iskustava ?
Je li ste Vi kao udruge i stranke u ovoj DRŽAVI sve ovo znali i složili se s tim ?
Je li itko u ovoj DRŽAVI ima plan dobiti izbore ŠUTEĆI SADA kad je sve jasno ????
Je li je to DRŽAVA kojoj je jedan branitelj (TIHOMIR PURDA) zaslužniji od drugog (VELJKO MARIĆ) ??
Je li je to DRŽAVA koja osuđuje svoje državljane prije suda ?
DRAGOVOLJCI, BRANITELJI, DOMOLJUBI, GRAĐANI, STRANKE, UDRUGE,
DALI SU ČAST, PONOS, LJUBAV, VJERA, OBITELJ TO ŠTO IMAMO u ovoj DRŽAVI !!!!!!!!????????
Slijedom navedenog SVI MI predstavnici udruga i stranaka potvrđujemo svojim potpisom i pečatom da se slažemo u cijelosti sa tekstom i podržavamo ga u cijelosti, te s tim potvrđujemo nastavak međusobne suradnje. Krajnje je vrijeme da se odlučite na pravdi Boga i Domoljublja, koji je Vaš put ! Je li je to put šutnje i raspodjela vlasti ili put ZAJEDNIČKE BORBE za SLOBODNU, PRAVEDNU DRŽAVU SVIH NJENIH GRAĐANA, na pravdi BOGA i ZAKONA ?
Izbori su pred vratima MISLITE LI DA ĆE NETKO TKO SADA ŠUTI imati pravo DOBITI GLASOVE U IZBORNIM KAMPANJAMA !!!!
R A Z M I S L I T E !!!!!
I, Vaša budućnost ovisi o glasačima koji do 30. lipnja 2011. godine čekaju Vašu potvrdu podrške ZA ili PROTIV , ne odgovaranje je kao i NE.
NAPOMENA :( dostavljeni Vam dopis objavite na svojim internet stranicama, te nakon glasovanja isprintajte i dostavite na dolje narečenu adresu )Molim sve primatelje ovog dopisa da nakon svoje odluke uz OVJERU, POTPIS i BROJ ČLANOVA dostavite odgovor na slijedeću adresu poradi nastavka adekvatnog djelovanja: ANTUNA MATIJE RELKOVIĆA 68, 434290 GRUBIŠNO POLJE.
PREDSJEDNIK : v.r. Vladimir Truhlaž
PREDSJEDNIK : v.r. Božidar Dumenčić
PREDSJEDNIK : v.r. Stjepan Penc“

Ponovno smo održali akciju "Cvijet veterana za ljepši sajam"

2011-05-18T11:01:00.000-07:00

Članovi Udruge hrvatskih ratnih veterana Bjelovarsko-bilogorske županije pozvali su u srijedu, nekoliko dana prije početka sajmova 3. LOREKO - sajam lova, ribolova, ekologije i ruralnog turizma, 3. SKOK - sajam konja i opreme za konje te, po prvi puta i SPOREK - sajam sporta i rekreacije, učenike i nastavnike četvrtog razreda 3. osnovne škole Bjelovar, područnog odjela Gudovac na sajamski prostor Bjelovarskog sajma. Povod druženju izvan učionice bio je projekt „Cvijet veterana za ljepši sajam“ što ga bjelovarski veterani održavaju po drugi puta. I ovom prilikom zasađeno je cvijeće za uljepšavanje prostora sajma, a učenici su ratnim veteranima pomogli u zaljevanju biljaka. Prilika je iskorištena da se đaci upoznaju i sa programom sajma u kojemu će biti sadržaja i za njihov uzrast. Obilaskom sajamskog ribnjaka, igrališta za Paintball, lovačke kuće i žive makete ili diorame kontinentalne šume đacima se htjela prenesti poruka da se radom i zalaganjem mogu urediti i napraviti rezultati korisni za zajednicu. Suradnja sa osnovnim školama tek je u povojima i prostora za različite programe i projekte ima na pretek što valja iskoistiti u radu udruga jer se zajedničkim radom udruga, škola i lokalne samouprave mogu postići korisni ciljevi za cjekokupno društvo. Na kraju druženja učenici i nastavnici dobili su na poklon pozivnice na otvorenje sajma u petak 20. svibnja te blokove za bilješke Udruge hrvatskih ratnih veterana kao i fotografiju za uspomenu, a veteranima je ovo druženje ostalo u ugodnom sjećanju.

66. obljetnica stradavanja hrvata na križnom putu

2011-05-15T09:43:00.001-07:00

BLEIBURG - 66. obljetnica koju je kroz komemoraciju organizirala udruga “Počasni bleiburški vod” iz Klagenfurta, u suorganizaciji sa zajedničkim Ravnateljstvom za inozemnu pastvu Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održana je 14. svibnja na bleiburškom polju. Po prvi puta na ovu komemoraciju zajednički su iz Bjelovara otputovali članovi Udruge hrvatski domobran Bjelovar, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika Bjelovar i članovi Udruge hrvatski ratni veterani BBŽ. U delegaciji je bio i predsjednik UBLJ PTSP-a BBŽ Ivan Stankić. Delegacija koja je brojila 50 članova iz tri nabrojene udruge prvo je posjetila kosturnicu u Teznom u koju je pohranjen dio pronađenih kostiju iz masovne grobnice pronađene pokraj Maribora gdje je ubijeno između 15 – 20 000 ljudi sa Bleiburškog polja, većinom hrvata. Informacije koje su se čule sa govornice u Bleiburgu zastrašujuće su jer se govorilo o preko 500 000 masakriranih hrvata, muslimana i drugih narodnosti sa područja Jugoslavije kroz križni put i nepravedna suđenja u procesu takozvanog oslobođenja od neprijatelja što ga je provela Titova komunistička partija Jugoslavije i s njom povezane službe. U tijeku komemoracije svjedočili smo komentarima da je Vlada po prvi puta imala govornika na komemoraciji, izaslanik Vlade, Tomislav Karamarko, rekao je da Vlada ima što reći na obljetnicama koje podsjećaju na ovakve događaje masovnih ubojstava koja još uvijek nisu riješena, u smislu pronalaženja i procesuiranja počinitelja. Doktor povijesnih znanosti Hrvatskog instituta za povijest Mario Jareb rekao je okupljenima da su činjenice u vezi Bleiburga nedvojbene. Kao izaslanik Sabora, pojavio se Andrija Hebrang koji je govorio posebno emotivno i rekao da se traži pokretanje procesa i kažnjavanje ubojica jer zločin protiv čovječnosti ne zastarijeva, još smo čuli od Hebranga i da postoje dokumenti koji dokazuju da je ubijanja 1945. godine osobno naredio Josip Broz Tito. Prema našim procjenama ali i nformacijama austrijske policije, komemoraciju je pratilo oko šest tisuća ljudi. ( pripremio: Nenad Šantalab )

Ekipa Hrvatskih ratnih veterana nastupila u trećem kolu Male lige

2011-05-08T10:50:00.000-07:00

Maksimir - U subotu 07. svibnja bjelovarski branitelji iz udruge dragovoljaca i naše udruge nastupili su u trećem kolu male lige u visećoj kuglani branitelja središnje Hrvatske koje se održalo u gradskoj četvrti Maksimir u Zagrebu. U ovom kolu nastupilo je osam od jedanaest ekipa tako da rezultat kola neće biti poznat do nastavka kola koje će se održati u gradskoj četvrti Dubrava 12. lipnja. U među vremenu održat će se četvrto kolo 04. lipnja u Generalskom Stolu. Za ekipu Hrvatskih ratnih veterana nastupili su Hrlić, Lovrić, Molnar i Pavlin i ekipa je srušila 298 čunjeva i zauzela trenutno šestu poziciju u trećem kolu. Od ostalih članova u Maksimiru su bili i predsjednik udruge Nenad Šantalab te kao rezerva Marijan Matijević. Ekipa Hrvatskih ratnih veterana nastupila je i u petak 06. svibnja na susretu Tjelesnih invalida Hrvatske u Bjelovaru gdje su svojom nazočnošću uveličali ovo natjecanje koje se održava tradicionalno po četvrti puta. Uz druženje sa bjelovarskim dragovoljcima zajedno su u klubske prostorije donesli četiri pehara u disciplinama belot, pikado, nabaci krug i viseća kuglana.

Sportska ekipa promotor akcije "Manje oružja manje tragedija"

2011-05-05T03:59:00.000-07:00

BJELOVAR – Pod geslom „Riješite se oružja bez sankcija i učinite svoj život sigurnijim“ bjelovarčani su na gradskom korzu u četvrtak 05. svibnja mogli saznati kako se riješiti opasnih predmeta, oružja ili municije zaostale iz ratnih dana. Ovo je četvrti info punkt koji je održan na području rada PU bjelovarsko-bilogorske. Kao i do sada volonteri su u našoj organizaciji pomogli širenju ideje o ovoj inicijativi UNDP Hrvatska i MUP-a RH. Ovaj put sudjelovali su učenici III. Osnovne škole iz Bjelovara: Luka Vezmar, Darko Šolja, Josip Krajačević i članovi mladih UHDDR-a Ivana Potočnik i Marinko Orlović. Kroz akciju „Riješite se oružja bez sankcija i učinite svoj život sigurnijim“ volonteri su građane upoznali sa svim informacijama o načinu vračanja oružja, a podijelili su kao i do sada prigodne poklone. Novi Zakona o oružju, kojim je ponovno dozvoljeno, bez sankcija vračanje oružja u ilegalnom posjedu, brojne građane koji ilegalno drže oružje u posjedu ohrabruje na vraćanje ilegalnog oružja. Nekontrolirano odbačeno oružje, a naročito eksplozivna sredstva, predstavljaju veliku opasnost za ljude posebno djecu, koji u slučaju kontakta sa istim mogu nehotičnim ili namjernim aktiviranjem zadobiti teške ozljede ili smrtno stradati. Kako bi Udruga hrvatskih ratnih veterana BBŽ što bolje podržala ovu akciju njena sportska sekcija će majice sa logom akcije do kraja sezone kuglanja u Maloj lizi viseće kuglane branitelja središnje Hrvatske nositi u znak podržavanja ove vrijedne akcije. Posljednji informativni punkt bjelovarsko-bilogorska policija održat će u Daruvaru 11. svibnja čime će biti i završen ovaj dio aktivnosti nacionalnog programa „Manje oružja – manje tragedija“. Za članove UHRV BBŽ akcija će završiti 08. listopada kada se održava posljednje kolo Male lige u visećoj kuglani branitelja središnje Hrvatske u Bjelovaru. ( pripremio Nenad Šantalab, pol.insp.um )

Akcija "Manje oružja-manje tragedija" održana i u Garešnici

2011-05-03T03:14:00.000-07:00

GAREŠNICA – Treći ovogodišnji info punkt koji se u utorak 03. svibnja održao u Garešnici pod motom „Riješite se oružja bez sankcija i učinite svoj život sigurnijim“ još je jednom bio podržan od strane UHRV BBŽ i volontera Udruge. Ovaj put sudjelovali su učenici Osnovne škole Vladimira Nazora iz Garešnice: Kristijan Mihaljinac, Josipa Čabraja, Marina Slipčević i Ana Turić. Kroz akciju „Riješite se oružja bez sankcija i učinite svoj život sigurnijim“ volonteri su građane upoznali sa svim informacijama o načinu vračanja oružja, a podijelili su kao i do sada prigodne poklone. Već je poznato da ova akcija traje od 2007. godine, a o njezinoj uspješnosti, govori i podatak da je u posljednjih nekoliko godina, na području Hrvatske, dragovoljno predan veliki broj raznog automatskog, poluautomatskog, dugog i kratkog oružja, streljiva te eksploziva. Novi Zakona o oružju, kojim je ponovno dozvoljeno, bez sankcija vračanje oružja u ilegalnom posjedu, brojne građane koji ilegalno drže oružje u posjedu ohrabruje na vraćanje ilegalnog oružja. Nekontrolirano odbačeno oružje, a naročito eksplozivna sredstva, predstavljaju veliku opasnost za ljude, koji u slučaju kontakta sa istim mogu nehotičnim ili namjernim dodirom, zadobiti teške ozljede ili smrtno stradati. Posebna opasnost prijeti djeci i mladima jer njihova je znatiželja i igra ponekad jača od spoznaje da im od takvih predmeta prijeti pogibelj. Zato Udruga hrvatski ratni veterani sudjeluje u ovom projektu kako bismo pridonijeli sigurnosti mladih. Sljedeći informativni punktovi bjelovarsko-bilogorske policije bit će u Bjelovaru 05. svibnja te u Daruvaru 11. svibnja čime će biti i završen ovaj dio aktivnosti nacionalnog programa „Manje oružja – manje tragedija“, a članovi udruge će simbolično skrenuti pažnju na ovaj problem i svojom sportskom ekipom koja će za vrijeme natjecanja u visećoj kuglani promovirati ovu ideju do 08. listopada kada se održava posljednje kolo Male lige u visećoj kuglani branitelja središnje Hrvatske u Bjelovaru. ( pripremio Nenad Šantalab, pol.insp.um )

Suradnja Udruga, škola i državnih institucija pridonose razvoju zajednice

2011-04-26T03:28:00.000-07:00

ČAZMA - Na punktu koji je u utorak 26. travnja bio organiziran na tržnici u Čazmi djelatnici PU bjelovarsko-bilogorske, PP Čazma i volonteri Udruge hrvatski ratni veterani BBŽ: Stefani Stupar, Nikolina Živoder, Antonija Zeljko i Antonia Despetović u okviru trajanja akcije „Riješite se oružja bez sankcija i učinite svoj život sigurnijim“ građane su uz prigodne promidžbene materijale upoznali sa svim informacijama o načinu vračanja oružja, a podijelili su i prigodne poklone (majice, kemijske olovke i slično). Poznato je da ova akcija traje od 2007. godine, a o njezinoj uspješnosti, govori i podatak da je u posljednjih nekoliko godina, na području Hrvatske, dragovoljno predan veliki broj raznog automatskog, polu-automatskog, dugog i kratkog oružja, streljiva te eksploziva, što dovoljno govori o velikoj volji građana u vračanju ilegalnog oružja. Stupanjem na snagu novog Zakona o oružju, kojim je ponovno dozvoljeno, bez sankcija vračanje oružja u nelegalnom posjedu, brojni građani, koji su imali ilegalno oružje u posjedu, uočili su sve dobre strane ove akcije, te su shodno tome postupili po svojoj savjesti i djelatnicima za protueksplozijsku zaštitu u prije provedenim akcijama, vratili ilegalno oružje. Također, ima i onih koji bez razloga imaju strah od vračanja takvog oružja policijskim službenicima, pa je u nekoliko slučaja zapaženo da se od strane neodgovornih građana odbacuje ilegalno vatreno oružje, minsko - eksplozivna sredstva i streljivo uz prometnice i na smetlištima. Odbačeno oružje, a naročito eksplozivna sredstva, predstavljaju veliku opasnost za ljude, koji u slučaju kontakta mogu nehotičnim ili namjernim dodirom, zadobiti teške ozljede ili smrtno stradati. Posebna opasnost prijeti djeci i mladima jer njihova je znatiželja i igra ponekad jača od spoznaje da im od takvih predmeta prijeti pogibelj. Svijetli primjer postupanja djece sa pronađenim vojnim sredstvima postoji u našoj županiji u mjestu Katinac, u Općini Đulovac gdje su djeca, u ruševnoj staji na napuštenom imanju nepoznatog vlasnika pronašla četiri sanduka sa minsko-eksplozivnim sredstvima. Na mjesto pronalaska upućen je službenik za protu-eksplozijsku zaštitu koji je u sanducima pronašao 6 tromblonskih mina, 26 protu pješačkih mina, projektil za ručni bacač M-57, ručnu kumulativnu bombu, protutenkovsku mina TMA-1, 118 komada imitatora topničkog djelovanja i 7 kg eksploziv TNT-a. Ova minsko-eksplozivna sredstva, za koja je utvrđeno da su najvjerojatnije zaostala iz Domovinskog rata, bila su prava opasnost za dječake i prava je sreća da je razum djece i utjecaj ovakvih akcija utjecao na svijest djece za pravilno postupanje i obavještavanje roditelja o pronalasku sumnjivih predmeta. Sljedeći informativni punktovi bjelovarsko-bilogorske policije bit će u Garešnici 03. svibnja, u Bjelovaru 05. svibnja te u Daruvaru 11. svibnja čime će biti i završen ovaj dio aktivnosti nacionalnog programa „Manje oružja – manje tragedija“. ( pripremio Nenad Šantalab, pol.insp.um )

Dragi suborci, građani i svi ljudi dobre volje !

2011-04-22T09:35:00.000-07:00

U proljeće rano kad se priroda budi, zbog dana jednog sretni su ljudi. Na licu se vide znakovi sreće, Isus je došao, napustit nas neće.

Sretan Uskrs !

Volonteri iz Grubišnog Polja sudjelovali u akciji "Manje oružja-manje tragedija"

2011-04-19T05:23:00.000-07:00

foto: Michael Palijan

UHRV BBŽ - učenici OŠ iz Grubišnog Polja Luka Takač, Ivan Fabro i Domagoj Held od naše strane angažirani su kao volonteri u projektu „Riješite se oružja bez sankcija i učinite svoj život sigurnijim“ što ga Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Program Ujedinjenih naroda za razvoj u RH (UNDP), od 01. rujna 2007. godine provode zajednički kroz akciju pod nazivom «Manje oružja - manje tragedija», s ciljem vraćanja oružja, streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava od strane građana bez sankcija. Učenici su bili angažirani na volonterskim poslovima dana 18. travnja 2011. u vremenu od 09 – 12 sati u Grubišnom Polju, a aktivnosti koje su provoditi odnosili su se na podjelu reklamnih materijala građanima. Kako ova udruga smatra da bez partnerskih odnosa lokalne zajednice, udruga, škola i državnih institucija nema razvoja društva podržavamo aktivnosti koje pridonose razvoju zajednice.

Podržavamo akciju "Manje oružja-manje tragedija"

2011-04-15T02:41:00.000-07:00

Predstavljanje kampanje na Info točkama provoditi će se prema slijedećem rasporedu:

1. Grubišno Polje - 18.04.2011. godine u vremenu od 09,00 do 12,00 sati,

2. Čazma – 26.04.2011. godine u vremenu od 09,00 do 12,00 sati,

3. Garešnica – 03.05.2011. godine u vremenu od 09,00 do 12,00 sati,

4. Bjelovar – 05.05.2011. godine u vremenu od 09,00 do 12,00 sati,

5. Daruvar – 11.05.2011. godine u vremenu od 09,00 do 12,00 sati,

„Riješite se oružja bez sankcija i učinite svoj život sigurnijim“

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Program Ujedinjenih naroda za razvoj u RH (UNDP), od 01. rujna 2007. godine provode zajedničku akciju pod nazivom «Manje oružja - manje tragedija», s ciljem vraćanja oružja, streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava od strane građana bez sankcija.

Od tada, do zaključno 31. listopada 2010. godine, građani su dragovoljno predali:

- 1.929 komada vatrenog oružja (pušaka i kratkog oružja),

- 47.393 komada raznih minsko eksplozivnih sredstava,

- 1.671.796 komada raznog streljiva te

- 1.698,5 kg eksploziva.

Na području PU bjelovarsko-bilogorske, u vremenu od 01. rujna 2007. godine do 31. prosinca 2010. godine, građani su dragovoljno predali:

- 73 komada automatskog oružja,

- 1.834 komada rasprskavajućeg oružja,

- 113 komada pušaka i pištolja,

- 86.656 komada raznog streljiva te

- 90,585 kg eksploziva.

Ove godine MUP RH u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj u Republici Hrvatskoj, provodi kampanju pod novim sloganom „Riješite se oružja bez sankcija i učinite svoj život sigurnijim“. Kampanja se financira od strane Europske unije kroz regionalni projekt „SEESAC - potpora aktivnostima kontrole oružja na području jugoistočne Europe. Cilj kampanje „Riješite se oružja bez sankcija i učinite svoj život sigurnijim“ je potaknuti građane na dragovoljnu predaju i bez sankcija svih vrsta oružja, streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava koje isti u svojim domovima posjeduju nedozvoljeno i/ili nelegalno, te na taj način pridonesu sprječavanju neželjenih tragedija izazvanih upravo (zlo)uporabom takvih sredstava (nesretni slučajevi, dječja igra i sl.).

Stoga se pozivaju građani koji nedozvoljeno posjeduju vojne projektile s eksplozivnim punjenjem, granate, topovska i tenkovska zrna, tromblonske mine, eksploziv, ručne bombe, mine, detonatore, probojno ili zapaljivo streljivo, razno automatsko i vojno oružje, pištolje i puške te drugo zabranjeno oružje, da posjedovanje takvog oružja prijave radi predaje.

Prema osobama koje predaju takvo oružje, neće se pokretati prekršajni niti kazneni postupci ukoliko oružje dragovoljno predaju. Pri preuzimanju oružja neće se evidentirati ni podaci o osobi koja je dojavila ili predala oružje ukoliko građani tako žele. Građani koji žele predati nedozvoljeno oružje, ne trebaju isto donositi osobno u prostorije policije, kako ne bi došlo do njihovog aktiviranja i neželjenog ozljeđivanja, već o tome osobno ili putem telefona trebaju obavijestiti policiju na broj 192, te će stručni i osposobljeni policijski službenici doći na kućnu adresu i preuzeti oružje.

"Milijarda zelenih djela" - A Billion Acts of Green

2011-04-11T00:54:00.000-07:00

Dan planeta Zemlje svake se godine obilježava 22. travnja s namjerom jačanja svijesti i poštovanja ljudi za prirodni okoliš našeg planeta. I ove će se godine Dan planeta Zemlje obilježiti pod sloganom „Milijarda zelenih djela“ (A Billion Acts of Green). Time se želi naglasiti važnost osobnog doprinosa svakog stanovnika Zemlje, ali i organizacija, tvrtki i vlada u dostizanju zajedničkog cilja – održivog života i razvoja. „Milijarda zelenih djela“ najveća je dosad organizirana kampanja posvećena zaštiti okoliša koja ima za cilj, do održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda o održivom razvitku u Rio de Janeiru 2012. godine, zabilježiti milijardu tzv. malih djela, kao što npr. sadnja drveća, zamjena zastarjelih živinih žarulja s novim, energetski učinkovitijim žaruljama, promicanje korištenja bicikla i drugih automobilu alternativnih načina kretanja, održavanje skupova posvećenih ovoj problematici itd. Dosad je zabilježeno preko 45 milijuna sličnih „malih“ djela, ali i aktivnosti i manifestacija daleko većeg opsega čije su održavanje pomogle pojedine vlade, nevladine organizacije i sponzori.

70 GODINA OD MASAKRA U DONJIM MOSTIMA

2011-04-04T00:13:00.000-07:00

BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA-ODBOR ZA PODIZANJE SPOMEN OBILJEŽJA PREŠUĆIVANIM HRVATSKIM ŽRTVAMA II. SVJ. RATA I PORAĆA S PODRUČJA BBŽ-E S POVJERENSTVOM ZA OČUVANJE, SKRB I OBILJEŽAVANJE TRAVANJSKIH DOGAĐAJA U DONJIM MOSTIMA 1941.

OPĆINA KAPELA U SURADNJI S GRADOM BJELOVAROM I MH-OGRANAK BJELOVAR

PRIREDIT ĆE U NEDJELJU, 10. TRAVNJA 2011. U DONJIM MOSTIMA

S POČETKOM U 10,00 SATI

S P O M E N

NA 70. OBLJETNICU PRVOG RATNOG ZLOČINA

KOJI SE DOGODIO U SELU DONJI MOSTI 10. TRAVNJA 1941., A ŽRTVE SU BILE 11 HRVATSKIH SELJAKA

NA 64-icu PREŠUĆIVANIH HRVATSKIH ŽRTAVA II. SVJETSKOG RATA I PORAĆA

IZ SELA DONJI, SREDNJI I GORNJI MOSTI

SADRŽAJ PROGRAMA:

1. GROBLJE DONJI MOSTI KOD SPOMENIKA 10,00 SATI

- Hrvatska himna, izvodi pjevački zbor OŠ Mirka Pereša, Kapela

- Prigodne riječi

- Prigodne recitacije i skladbe, izvode učenici OŠ Mirka Pereša, Kapela

- Blagoslov i molitvu predvodi varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak

- Polaganje vijenaca i paljenje svijeća

2. ŽUPNA CRKVA SV. BENEDIKTA U DONJIM MOSTIMA 11,00 SATI

- Koncelebrirana Sv. Misa, predvode biskupi

Varaždinske i Bjelovarsko-križevačke biskupije mons. Josip Mrzljak i mons. Vjekoslav Huzjak

3. VATROGASNI DOM U DONJIM MOSTIMA

- Domjenak

ZADOVOLJSTVO NAM JE POZVATI VAS I VAŠE PRIJATELJE KAKO BI ZAJEDNO UVELIČALI OVAJ SPOMEN
Za sada nemamo informacije o organiziranom prijevozu iz Bjelovara !

ORGANIZIRANI PRIJEVOZ IZ ZAGREBA :

Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Zagreb, Ilica 36/I. dvor.

hrvatsko.zrtvoslovno.drustvo@zg.t-com.hr

POLAZAK AUTOBUSA: KD Vatroslav Lisinski - nedjelja 10. travnja 2011. u 7:00

Povratak oko 17 sati

Cijena prijevoza 80 kn

Prijave:

AB - 01 4826 040 _ ZB - 098 172 6143 _ JL - 099 504 5114

"Cvijet veterana za ljepši Sajam"

2011-03-23T09:45:00.000-07:00

Bjelovar- Početak proljeća članovi Udruge hrvatskih ratnih veterana BBŽ obilježili su radno. Nekoliko dana prije početka 14. Proljetnog sajma poljoprivrede, gospodarstva i obrtništva u Bjelovaru koji se održava od 25.-27. ožujka udružili su svoje snage i kroz mini ekološki projekt za koji su dobili potporu Bjelovarskog UHDDR-a, Bjelovarskog sajma d.o.o., Bjelovarsko-bilogorske županije, Grada Bjelovara i Općine Veliki Grđevac zasađeno je proljetno cvijeće na sajmu kako bi uljepšali opći dojam za posjetitelje. Zanimljivo je da su u projekt uključili i nekoliko aktivista i volontera, mladih osoba u dobi od 16 - 22 godine. Projekt koji nosi radni naslov "Cvijet veterana za ljepši sajam" ovdje neće stati jer već za "Jesenski sajam" u rujnu pripremaju zanimljive i domišljate cvjetne aranžmane i jesenje dekoracije.(n.š.)

Potpisano Pismo namjere s Gradom Umagom i braniteljima Bujštine

2011-03-09T05:28:00.000-08:00

Ured Umaškog gradonačelnika i Gradonačelnik Vili Bassanese u ime Grada Umaga prošlog su tjedna na inicijativu Hrvatskih ratnih veterana potpisali pismo namjere sa Udrugom HRV iz bjelovarsko-bilogorske županije, Udrugom Hrvatski časnički zbor Bujštine, Udrugom hrvatskih branitelja domovinskog rata 154. brigade, Udrugom HVIDR-a Umag i Udrugom vojnog plemstva „Ritter von Delo“ o zajedničkom djelovanju na obilježavanju Svjetskog dana zaštite okoliša 5. lipnja koji će se obilježiti kroz Projekt „ Svi zajedno za čišće more“. Projektom se planira na sam Svjetski dan zaštite okoliša, 5. VI. 2011. skrenuti pozornost na potrebu zaštite priobalnog morskog pojasa i zaštićenih vrsta u Jadranu i to zajedničkim djelovanjem građana, branitelja, ribara i djece kroz ekološku akciju čišćenja podmorja Luke Umag od krupnog otpada i plastike. Osim toga Hrvatski ratni veterani BBž će i u pripremi projekta progovarati o potrebi zaštite okoliša i podmorja te će nakon ekološke akcije za djecu pripremiti likovnu koloniju kako bi najmlađima ova akcija ali i nova saznanja o ekologiji ostali u trajnom sjećanju. Dio radova djece iz Umaga udruga planira predstavili njihovim vršnjacima na području od posebne državne skrbi u BBŽ tako da se i njima omogući saznati nešto novo o ovoj temi. Projekt će konkurirati i za sufinanciranje od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva kako bi se djeci kroz crtanke, slikovnice i plakate približila ova tema. Autor projekta je predsjednik UHRV BBŽ Nenad Šantalab, a projekt je prihvaćen od svih partnera s oduševljenjem. Na popularnoj društvenoj mreži projekt je najavljen u događajima pod nazivom „Ekološka akcija – Luka Umag“ radi upoznavanja što šire populacije. Time se svakim danom sve više građana prijavljuje za dolazak na ovu ekološko-edukativnu inicijativu branitelja.

Oproštaj od dragog prijatelja i suradnika

2011-03-04T05:02:00.000-08:00

Bjelovar se danas, 4. ožujka oprostio od neumornog radnika na obilježavanju istine o hrvatskim stradanjima i žrtvama totalitarnih ideologija, kao i na očuvanju uspomene na prešućivanje hrvatske žrtve. U bjelovarskoj bolnici umro je u utorak navečer, 1. ožujka 2011. godine, Zdravko Ivković, dipl. oecc, predsjednik ogranka Matice hrvatske Bjelovar, koji bjelovarsku Maticu vodi od 1990. godine. Neumorni istraživač prešućivanog stradanja hrvatskog naroda, jedan od najzaslužnijih za obilježavanje grobišta žrtava totalitarnog jugo-komunističkog režima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i jedan od urednika nedavno objavljene knjige „Jugoslavensko nasilje i prešućivane žrtve 2. svjetskog rata i poraća s područja Bjelovarsko-bilogorske županije". Komemoracija je održana u petak, 4. ožujka 2011. u zgradi Bjelovarsko-bilogorske županije u 11 sati, a sprovod na Novom groblju u Bjelovaru. Poslije pokopa u Bjelovarskoj katedrali služena je misa zadušnica.. Udruga hrvatski ratni veterani BBŽ obitelji, prijateljima i suradnicima izražava iskrenu sućut i žali što nas je naš prijatelj tako rano i iznenada napustio. Njegova djela, ideje i savjeti ostat će nam u trajnom sjećanju i nit vodilja za daljnji rad. Predsjednik udruge HRV BBŽ Nenad Šantalab.

Nemani iz našeg priobalja - Započinjemo sa pripremama za Projekt "Svi zajedno za čišće more"

2011-03-03T01:40:00.000-08:00

Ne, nije riječ o živim, opasnim stvorenjima iz plavih dubina. Komadi razne plastike, baterije, kondomi, vrećice i ostalo smeće kreativno su ovdje pretvoreni u 'čudne ribe', koje upozoravaju na zagađivanje mora. Kreativno zgužvanim komadima smeća koji se mogu pronaći u morskim dubinama autor je na portalu za umjetničku vizualizaciju Infographics upozorio na zagađivanje mora. Osebujna mašta različite komade smeća pretvorila je u ugrožene morske vrste. Uza svaki primjerak otpada navedena su mjesta gdje najčešće završi u moru, kako utječe na uništavanje morskog ekosustava i koliko je godina potrebno za razgradnju. Ako niste znali, papirnata vrećica se u moru razgradi za četiri tjedna, cigareta za 10 godina, ulošci za 25 godina, a kondomi za 30 godina. Plastičnoj boci treba od 300 do 500 godina, a staklenoj boci ili baterijama tisuće godina. Sve ono što kupači tijekom ljetnih mjeseci znaju ostaviti na plažama, a što se naizgled čini sitnim smećem, morima pluta stotinama godina. Tako, primjerice, limenom čepu s boca za razgradnju treba čak 300 godina, materijalima u koje je umotana hrana od 20 do 30 godina, plastičnim vrećicama od 35 do 60 godina, a aluminijskoj foliji pet godina. Limenkama piva ili sokova za razgradnju u moru treba i do 500 godina!

Aktualno: Udruga HRV BBŽ

2011-02-28T08:46:00.000-08:00

Cvijet veterana za ljepši sajam

Hrvatski ratni veterani – Udruga HRV za bjelovarsko-bilogorsku Županiju osim što pokušava pomoći svima ratnim veteranima koji se bave gospodarskim aktivnostima da što lakše dođu do poslovnih kontakata kroz projekt „Ratnici u miru“ isto tako vodi brigu i misli na svoje bolesne članove. Između komemoracija za žrtve II. Svjetskog rata i poraća i poginulih prijatelja u Domovinskom obrambenom ratu Upravni odbor udruge misli i na druge projekte i potrebe svojih članova. Svakog dana u pomoć se uključuju i volonteri koji pomažu u izradi web stranica, pomoći na pisanju projekata i drugim administrativnim poslovima ali i poslovima koji zahtijevaju određene tjelesne aktivnosti kao što je sadnja cvijeća za projekt „Cvijet veterana za ljepši sajam“ kroz koji će udruga na Proljetnom gospodarskom i poljoprivrednom sajmu u Bjelovaru urediti desetak betonskih žardinjera sa proljetnim cvijećem kako bi sajam doista više izgledao proljetnim. Druga ekološka aktivnost je priprema projekta „Svi zajedno za čišće more“ kroz koji se planira očistiti podmorje jedne luke na Jadranu u povodu Svjetskog dana zaštite okoliša, 5. lipnja. Ovaj projekt udruga će kandidirati za sufinanciranje Ministarstva zaštite okoliša. I od Ministarstva branitelja zatraženo je sufinanciranje u proslavi Dana državnosti kroz „Streličarski kamp“ što ga udruga provodi u suradnji sa UHDDR Bjelovar i SK „Bjelovar“ te drugim streličarskim klubovima iz RH kao i uz pomoć „Male lige u visećoj kuglani središnje hrvatske“. Najvažnija i najskuplja aktivnost je pokušaj da se za bolesne članove udruge nabavi putnički kombi kroz projekt „Vrijeme je kretanja“. Naime, udruga u svome članstvu ima desetak teško pokretnih članova sa područja BBŽ pa bi voljeli o njima povesti više brige i u sljedećim godinama im omogućiti da se mogu kretati kao i mi koji imamo tu mogućnost svakodnevno. Oni na žalost imaju poteškoća jer teško dolaze do svojih liječnika, do centara za rehabilitaciju, a na sportske susrete na kojima ima i za njih mjesta praktično ne mogu zbog ove prepreke. Da bismo svim našim članovima izjednačili pravo na slobodno kretanje ovaj projekt će u bližoj budućnosti biti prioritet rada udruge. Bjelovar na žalost ima hendikep u pogledu vozila za invalide pa tako i udruga tjelesnih invalida Bjelovar ima u svome programu sličnu akciju, a kod njih je stanje također alarmantno jer oni imaju još više bolesnih i slabo pokretnih članova. (Predsjednik UHRV BBŽ: Nenad Šantalab)

U mjesecu lipnju ove godine za branitelje organiziramo Streličarski kamp - Dan državnosti, nekoliko uvodnih riječi o tom sportu

2011-02-23T02:55:00.000-08:00

STRELIČARSTVO DANAS U EUROPI I SVIJETU

U Europi i svijetu streličarstvo stiče iz dana u dan sve veći broj poklonika. Na primjer u Americi sada ima preko 2 milijuna registriranih streličara, a lovaca lukom i strijelom ima nekoliko puta više. U Europi streličarstvo je najviše razvijeno u Francuskoj, zatim u Italiji, u skandinavskim zemljama, u Njemačkoj, Poljskoj i u Turskoj.
STRELIČARSTVO JE OLIMPIJSKI SPORT
Streličarstvo se prvi puta pojavljuje na drugim Olimpijskim igrama, 1900. god. u Parizu. Bilo je i na OI 1904., 1908. god. i 1920. god, a onda je skinuto s programa zbog nejedinstvenih pravila. Svaki organizator OI postavio je neku svoju streličarsku disciplinu pa se rezultati nisu mogli uspoređivati, niti voditi olimpijski rekordi. Streličarstvo je ponovno uvršteno na program Olimpijskih igara 1972. godine u Münchenu.
MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE
Danas postoji nekoliko međunarodnih streličarskih organizacija, ali temelji moderne streličarske organizacije postavljeni su 1931. god. osnivanjem Međunarodne streličarske federacije FITA (Fédération Internationale de Tir á l' Arc). Utvrđena su nova jedinstvena pravila i discipline koje se 'gađaju' u cijelom svijetu, rezultati se mogu uspoređivati i voditi svjetski rekordi. To je bio jedan od uvjeta da se streličarstvo vrati u program Olimpijskih igara. U FITA je sada učlanjen 121 nacionalni streličarski savez. Hrvatski streličari bili su članovi FITA od 25.9.1965., a od uspostave samostalne države, kao Hrvatski streličarski savez, od 20. 8. 1992. godine. Članovi smo i Europske streličarske unije EMAU (European and Mediterranean Archery Union) koja je također član FITA. Natječemo se i u okviru 3-D EAA (3-D European Archery Association). Naši su streličari bili, a i sada su, članovi naviših tijela u FITA i EMAU.
STRELIČARSTVO U HRVATSKOJ
U Hrvatskoj je prvi streličarski klub osnovan u Zagrebu 1955. godine, pod imenom "1. SK Zagreb" (Prvi streličarski klub Zagreb). Taj je klub bio rasadnik streličarstva u Hrvatskoj i drugim susjednim zemljama. Osnivali su se klubovi u mnogim gradovima diljem Hrvatske; poneki su prestali s radom a mnogi su još i danas aktivni sljedbenici streličarskog sporta. Prvo Hrvatsko prvenstvo u FITA disciplini održano je 13. rujna 1963. godine.
TKO SE MOŽE BAVITI STRELIČARSKIM SPORTOM?
Streličarstvo je sport kojim se zaista mogu baviti i muškarci i žene svih starosnih razina. Taj sport zahtijeva smirenost i koncentraciju, omogućava boravak i kretanje u prirodi, a u zimskom razdoblju u sportskoj dvorani, tako da se aktivnosti odvijaju tijekom cijele godine. Streličarstvo pruža ravnopravnu aktivnost invalidnim osobama. Ovim sportom se rekreativno ili kao natjecatelji mogu baviti svi.
OBITELJSKI SPORT
Za streličarstvo se s pravom može reći da je i obiteljski sport u rekreativnom kao i u natjecateljskom pogledu. U isto vrijeme ili na istom natjecanju mogu gađati roditelji i djeca, pa i djedovi, svak u svojoj kategoriji i u svojemu stilu. Takvu pojavu u praksi zamjećujemo diljem svijeta a i u nas. Cijela se obitelj može zajedno rekreirati i zabaviti na treningu ili na natjecanju.
TRENINZI
Iako se održavaju i ekipna natjecanja, streličarstvo je ipak individualni sport. To znači da svaki pojedinac trenira za sebe, a njegov dobar uspjeh i rezultat bit će dobar prinos uspjehu kluba, saveza i države. Sigurno je zabavnije i koji puta korisnije trenirati u društvu, ali nije potrebno da se sakupi momčad kako bi mogli trenirati. Svak može trenirati kad mu odgovara, ovisno o raspoloženju ili slobodnom vremenu.
GDJE MOŽEMO GAĐATI ?
Osim na već pripremljenim klubskim terenima za streličarstvo i na terenima gdje se održavaju natjecanja, možemo uz provođenje odgovarajućih mjera sigurnosti imati i vlastiti teren za gađanje. To može biti dvorište, livada ili šuma u blizini kuće ili vikendice, može se vježbati u štaglju, pa čak i u stanu.
OPREMA
Oprema je danas veoma kvalitetna i trajna. To znači da je možemo rabiti desetak i više godina, ako se koristi pravilno . Izbor opreme i cijena ovisi o streličarskoj disciplini kojom se želimo baviti, da li samo za rekreaciju ili natjecanja ili čak za oboje - zavisi i o kojem stilu. Izbor opreme ovisi o fizičkoj kondiciji i drugim posebnostima svakog pojedinca. Iz nabrojenih i drugih razloga, preporučujemo svakome koji se odluči baviti streličarstvom da se javi u koji od streličarskih klubova (ili ako nema klub u blizini, direktno u Savez) gde će dobiti potrebne informacije. Tek iza toga preporučuje se nabavka opreme, jer će tek tada odgovarati potrebama.
LITERATURA
Izašla je knjiga Hrvoja Šarića, dugogodišnjeg streličara, reprezentativca i streličarskog trenera o streličarskom sportu. Knjiga je okupila dobre kritike i zasad je jedina na hrvatskom jeziku koja se može nabaviti. Pomoći će početniku ali i naprednijem streličaru. Za nabavku knjige obratite se izravno autoru na telefon 051/ 415-370 ili je možete potražiti u knjižari: Nova – Rijeka, Sveučilišna knjižara d.o.o., www.sveznadar.com, Trpimirova 5a, 51000 Rijeka
tel. 051 / 335 – 147, fax. 051 / 215 – 529, e-mail: ante.russo@ri.tel.hr, info@sveznadar.com

Poziv na ostavke iz Grubišnog Polja

2011-02-20T07:45:00.000-08:00

G. Polje - Oko tisuću branitelja iz cijele Hrvatske okupilo se u nedjelju 20.02.2010. u Grubišnom Polju na skupu potpore Veljku Mariću i Tihomiru Purdi, koji su u zatvorima Srbije i BiH zbog sumnje za ratne zločine. Sa skupa pod nazivom "Stop progonu hrvatskih branitelja", koji je u Marićevu gradu organizirala "Braniteljska akcija", Vladi, Saboru i predsjedniku Josipoviću uputili su 11 zahtijeva. Željko Sačić pozvao je branitelje da na referendumu za ulazak u EU budu protiv te najavio novi prosvjed branitelja u Zagrebu, u subotu, na kojem će, kako je rekao, zahtjevati ostavke ministara vanjskih poslova i pravosuđa Jandrokovića i Bošnjakovića te glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. Uz trenutno zaustavljanje progona branitelja, između ostalog traže zaštitu Domovinskog rata u kaznenom zakonodavstvu, ukidanje Zakona o općem oprostu, oslobađanje hrvatskog pravosuđa od političkih dogovora kojima se zaustavlja procesuiranje agresorske vojske, objavu skrivenih sporazuma sa Srbijom i Crnom Gorom i zakonsku zaštitu svih hrvatskih branitelja od bilo kakvih progona. (izvor: Otvoreni radio)

Započele pripreme na nekoliko Projekata UHRV-a

2011-02-15T05:08:00.000-08:00

UHRV Bjelovar - Udruga je ovih dana započela pripreme na nekoliko svojih projekata. Osim novo pokrenutog projekta "Ratnici u miru" u koji se za sada uključilo 5 pravnih osoba sa područja naše županije, a očekuje se ovoga tjedna pristupanje barem još dvije pripreme su počele i u Projektima "Cvijet veterana za ljepši sajam" i "Streličarski kamp - Dan državnosti". Ovaj posljednji Udruga će uputiti i prema MOBMS radi sufinanciranja od strane Ministarstva branitelja. Do sada smo posadili više od 60 lukovica ukrasnog cvijeća i preko 80 komada različitih cvjetnica koje će se prije proljetnog sajma u Gudovcu zasaditi u za to predviđene žardinjere čime će Veterani uljepšati eksterijer Sajma na radost posjetitelja. U projekt je uključeno osam volontera članova udruge. U vezi "Streličarskog kampa objavljujemo prvi od nekoliko članaka kojima želimo članovima i svim braniteljima približiti Streličarstvo kao zanimljiv i koristan sport. Prva tema je Tradicionalni luk.

"Streličarski kamp - Dan državnosti" Prva tema: Tradicionalni luk

2011-02-15T04:18:00.000-08:00

Tradicionalni luk podrazumijeva različite vrste izrade, oblike i funkcionalnost streličarske opreme koja se razlikuje u povijesti kod različitih naroda. Tako se u azijskoj tradiciji pojavljuju različiti oblici kompozitnih lukova. Oni su izrađivani od laminiranog drveta, rogova i kože ali načini i vrste ljepila kojima su spajani nisu sačuvani. Proces proizvodnje jednog ovakvog luka trajao je više godina pa se i danas mnogi načini koje su pri izradi lukova koristili Turci, Mongoli, Tatari i neki istočnjački narodi koriste i danas u proizvodnji modernih lukova. Na tlu Europe, Afrike i sjeverne Amerike koristili su se lukovi drugačijeg tipa. Ovi lukovi bili su izrađeni od jednog komada drveta (tzv. "self bow"). Kao materijali najčešće su se koristili tisa, jasen, javor (Europa), američki orah, rosewood, osage orange (Amerika), različite lokalne vrste tvrdog drveta (Afrika). Od svih vrsta tisovo drvo predstavljalo je najbolji izbor. Zahvaljujući razlici u tvrdoći i elastičnosti unutarnjeg i vanjskog dijela stabla uz određeni postupak od tisovine su se izrađivali lukovi koji su po karakteristikama bili slični kompozitnim lukovima. Tipičan primjer za luk ovog tipa je poznati engleski dugi luk.Danas je pojam "tradicionalni luk" mnogo širi. Zahvaljujući novim materijalima i tehnološkim procesima izrađuju se lukovi koji prema materijalima sigurno nisu "tradicionalni" ali po izgledu ili funkcionalnim karakteristikama predstavljaju replike tradicionalnih lukova. Ukupno gledajući, pod tradicionalnim lukom danas se podrazumijeva svaki luk izrađen pretežno od drveta, koji se koristi bez dodatnih pomagala u vidu nišana, stabilizatora i slično. Tradicionalni luk danas se upotrebljava uglavnom za lov i rekreativno gađanje a nešto rjeđe i za gađanje u disciplini goli luk.

Uključite se u projekt "Ratnici u miru"

2011-02-01T03:18:00.000-08:00

"RATNICI U MIRU" novi je projekt Udruge hrvatski ratni veterani BBŽ. Ovaj projekt namijenjen je prezentaciji hrvatskih branitelja koji su nakon Domovinskog rata pokrenuli vlastite poslove ili su uspješni voditelji poslova kod drugih poslodavaca. Veterani se ovime žele uključiti u gospodarski oporavak Hrvatske i to tako što će se promovirati aktivnosti, usluge i mogućnosti ratnih veterana iz Domovinskog rata u ukupnom gospodarstvu Hrvatske. Prezentacijama na sajmovima i organizacijom sličnih aktivnosti u vlastitom angažmanu želi se što većem broju građana i privrednika omogućiti da saznaju za usluge i proizvode koje im nude uspješni ratni veterani. Nositelj svih aktivnosti biti će Udruga hrvatski ratni veterani BBŽ koja ima u planu nastupiti zajednički sa svojim partnerima na sajmovima u Hrvatskoj ali i u inozemstvu. Želja nam je da i sami organiziramo kroz volonterski rad naših članova predstavljanje privrede veteranske populacije što široj publici. Mišljenja smo da ima puno prostora za ovakve aktivnosti jer volonterskim radom snižavamo cijenu pojedinačnih posjeta sajmovima za svoje članove koji se na ovaj način mogu više posvetiti svojim svakodnevnim obavezama, a odlasci na sajmove im predstavlja samo dodatni trošak i često oduzima vrijeme. Oni slabijih poslovnih mogućnosti na ovaj se način mogu gotovo besplatno predstaviti na raznim manifestacijama što je i cilj projekta „Ratnici u miru“. Udruga od ovog projekta ima višestruku korist jer se njeni članovi aktivno uključuju u društvena zbivanja što im nedostaje s obzirom da ih većina boluje od simptoma PTSP-a i sličnih oboljenja za koje je važno što aktivnije se uključiti u zajednicu radi podizanja samopouzdanja. ZAINTERESIRANE BRANITELJE POZIVAMO DA NAM JAVE SVOJE PODATKE KAKO BISMO IM MOGLI POSLATI PRISTUPNICU ZA UKLJUČIVANJE U OVAJ PROJEKT.( AUTOR projekta: Nenad Šantalab )

Poziv na obnovu članstva u Udruzi HRV-i BBŽ

2011-01-30T09:43:00.000-08:00

Udruga hrvatski ratni veterani bjelovarsko-bilogorska županija od svibnja 2010. godine ima novo predsjedništvo koje je počelo s radom na temeljima Udruge HRV BBŽ koju je predstavljao pokojni Drago Karlo Srbić. Nakon Skupštine prionuli smo poslu i počeli s obnovom članstva. Udruga u svojoj evidenciji ima nekoliko tisuća članova s područja bivše ZO Bjelovar i BBŽ od kojih je preko 90% bilo sudionika II. svjetskog rata pripadnika Domovinske vojske ili bivših članova SUBNOR-a. Kako se i samo nameće pitanje koliko je od tih članova živo potrebno je obaviti određenu reviziju članstva. Ova obaveza ima i svoje zakonsko utemeljenje jer po Zakonu o udrugama svaka udruga mora voditi svoj imenik članstva. Mi za sada imamo većinu članova iz redova Domovinskog rata a područja s kojih je članstvo odnosi se na Grad Bjelovar, Daruvar, Grubišno Polje, Garešnicu i Čazmu. Ima dosta članova i s područja Općina Štefanje, Veliki Grđevac, Nova Rača, Veliko Trojstvo, Kapela i Velika Pisanica. Posebno nas raduje što se i sve malđe osobe koje nisu bili sudionici Domovinskog rata interesiraju za članstvo u našoj Udruzi. Ne postoje zakonske prepreke zašto ih nebismo primili u članstvo. Stoga pozivamo sve bivše članove koji imaju iskaznicu Hrvatskih ratnih veterana da se jave na mail ili u Udrugu na staroj adresi u Bjelovaru, Gundulićeva 1 kako bismo popunili novu pristupnicu i dogovorili daljnje aktivnosti i potrebe članova. Mogućnosti nisu velike za sada ali je velika volja za radom. Naš mail je hrv.bbz@gmail.com i rado ćemo vam poslati pristupnicu. Predsjednik UHRV BBŽ Nenad Šantalab

Kolumna - Nenad Šantalab

2011-01-26T04:12:00.000-08:00

Piše: Nenad Šantalab, Predsjednik UHRV BBŽ

POVLAŠTENE MIROVINE

HRVATSKI RATNI VETERANI BBŽ - Povlaštene mirovine, stigma koja se često pojavljuje u javim glasilima među osnovnim je razlozima nezadovoljstva, straha i bojazni velikog djela hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u našoj zemlji. Uz aktualno pitanje hapšenja i osuđivanja branitelja na osnovu neutemeljenih i iznuđenih priznanja od strane srpske strane u tijeku obrambenog Domovinskog rata i pitanje koje se provlači kroz medije o „povlaštenim“ mirovinama jedan je od razloga da danas branitelji izlaze na ulice i trgove prosvjedujući, a zapravo traže od javnosti da ih se poštuje kao ljude koji su u obranu od velikosrpskih ideja stali u samim početcima, povijesno gledajući neprocjenjivog događanja za narode Hrvatske u njihovoj dugogodišnjoj povijesti. U trenucima kada se gube radna mjesta i kada Hrvatska nije za većinu svojih stanovnika zemlja blagostanja opći odnos i percepcija prema svemu što ima svoju cijenu u državnom proračunu je negativna pa tako i odnos prema braniteljima koji su na različite načine ostvarili svoje mirovine. Sve mirovine ostvarene su sukladno Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i Zakona o mirovinskom osiguranju, a branitelji su zbog ranjavanja, oboljenja ili ozljeda na ratištu pa i mjestima koja nisu bila direktno na ratištu ostvarili ratnu vojnu invalidnost. Sve bi to bilo u redu da nije krize u svim segmentima našeg društva. Ta kriza se očituje i u odnosu javnosti prema umirovljenim braniteljima koje se nepravedno i bez imalo razumijevanja prema onome što su oni 1990, 1991, 1992 i dalje dali u stvaranju ove zemlje. Možemo mi biti ogorčeni i na nezaposlenost i na Vladu i njene sadašnje i bivše članove, i na banke i njihove kamate, i na tečajne liste, i na sve oko sebe ali bar bi u nama trebalo biti malo onog poštenja i razuma da priznamo sami sebi kako su ti ljudi 1991. godine ne žaleći svoja radna mjesta, ne žaleći svoju ušteđevinu, ne žaleći svoje zdravlje, ne žaleći svoje majke i očeve koji nisu noćima spavali od zabrinutosti i ne žaleći na kraju i svoj život stvarali onaj tisućljetni san koji je bio u nama, a to je sloboda, demokracija i bolji život u jedinoj nam i svetoj Hrvatskoj. Zato apeliram i pozivam posebno medije da se ne pridružuju onima koji olako braniteljske, invalidske i vojne mirovine nazivaju privilegiranim i slično već da tim ljudima kroz svoje priloge daju priliku progovoriti o slavnim trenucima stvaranja ove zemlje, a građanima na taj način pruže osjećaj da su i branitelji važan dio zajednice koji zaslužuje poštovanje. Ne smijemo dozvoliti da se ti ljudi osjećaju krivima, da se otuđuju od zajednice i od svojih obitelji već naprotiv treba im omogućiti da žive sa svojim traumama normalan život, da među nama budu poštovani i rado prihvaćeni kao što je to bilo u vremenu od 1991.-1996. godine. Sve nepravilnosti, pogodovanja, malverzacije, kriminal i slično osuđujemo i takve pojave treba procesuirati na svim razinama i svim zakonskim sredstvima. Nemojmo stvarati sliku razdora i netrpeljivosti jer time podupiremo politiku kaosa koja može dovesti do anarhije i neželjenih posljedica.

Stigmatizacija mirovina hrvatskih ratnih vojnih invalida

2011-01-26T01:57:00.000-08:00

UHRV BBŽ - Povlaštene mirovine, stigma koja se često pojavljuje u javim glasilima među osnovnim je razlozima nezadovoljstva, straha i bojazni velikog djela hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u našoj zemlji. U trenucima kada se gube radna mjesta i kada Hrvatska nije za većinu svojih stanovnika zemlja blagostanja opći odnos i percepcija prema svemu što ima svoju cijenu u državnom proračunu je negativna pa tako i odnos prema braniteljima koji su na različite načine ostvarili svoje mirovine. Sve mirovine ostvarene su sukladno Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i Zakona o mirovinskom osiguranju, a branitelji su zbog ranjavanja, oboljenja ili ozljeda na ratištu pa i mjestima koja nisu bila direktno na ratištu ostvarili ratnu vojnu invalidnost. Sve bi to bilo u redu da nije krize u svim segmentima našeg društva. Ta kriza se očituje i u odnosu javnosti prema umirovljenim braniteljima koje se nepravedno i bez imalo pieteta prema onome što su oni 1990, 1991, 1992 i dalje dali u stvaranju ove zemlje. Možemo mi biti ogorčeni i na nezaposlenost i na Vladu i njene sadašnje i bivše članove, i na banke i njihove kamate, i na tečajne liste, i na sve oko sebe ali bar bi u nama trebalo biti malo onog poštenja i razuma da priznamo sami sebi kako su ti ljudi 1991. godine ne žaleći svoja radna mjesta, ne žaleći svoju ušteđevinu, ne žaleći svoje zdravlje, ne žaleći svoje majke i očeve koji nisu noćima spavali od zabrinutosti i ne žaleći na kraju i svoj život stvarali onaj tisućljetni san koji je bio u nama, a to je sloboda, demokracija i bolji život u jedinoj nam i svetoj Hrvatskoj.Zato apeliramo i pozivamo posebno medije da se ne pridružuju onima koji olako braniteljske, invalidsek i vojne mirovine nazivaju privilegiranim i slično.

Predsjednik Udruge HRV BBŽ Nenad Šantalab

Tri otvorene mogućnosti za nezaposlene branitelje

2011-01-22T11:01:00.000-08:00

MINISTARSTVO OBITELJI, BRANITELJA I MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI objavilo je tri javna poziva. Radi se o tri različite mjere. Prva je za proširenje postojeće djelatnosti, to je Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja nezaposlenih hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja. Ciljnu skupinu čine nezaposleni hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i nezaposlena djeca smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Za potporu se mogu kandidirati obrti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva u sustavu PDV-a, mala trgovačka društva do 50 zaposlenih u 100% privatnom vlasništvu državljana Republike Hrvatske i druge pravne osobe do 50 zaposlenih u 100% privatnom vlasništvu čije je sjedište na području Republike Hrvatske, koji su registrirani i započeli s radom najkasnije u srpnju 2010. godine, a ujedno imaju podmirene sve obveze prema državi (porezi, doprinosi i svi drugi oblici dugovanja). U obzir se uzimaju poslodavci koji otvaraju radna mjesta i oni koji su već zaposlili osobe iz ciljne skupine nakon 10. kolovoza 2010. godine. Za potporu se ne mogu kandidirati srednja i velika trgovačka društva, veliki trgovački lanci, zaštitarske tvrtke te poduzeća koja sezonski zapošljavaju radnike.

Druga je namijenjena za ciljnu skupinu koju čine nezaposlena djeca smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja te nezaposleni hrvatski branitelji iz Domovinskog rata. Za potporu se mogu kandidirati osobe iz ciljne skupine koje su bile nezaposlene najmanje 30 dana u trenutku podnošenja zahtjeva ili prije početka uplaćivanja doprinosa za mirovinsko osiguranje ukoliko je isto započelo nakon 3. kolovoza 2010. godine (za nositelje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava), odnosno najmanje 30 dana prije osnivanja i registracije djelatnosti (za druge oblike djelatnosti), a djelatnost je osnovana i registrirana nakon 3. kolovoza 2010. godine (bez obzira radi li se o djelatnosti u mirovanju ili aktivnoj djelatnosti) te koje ujedno nisu koristile potporu za samozapošljavanje Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, odnosno ranije Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Treća je namijenjena ciljnoj skupini koju čine nezaposleni hrvatski branitelji, te nezaposlena djeca smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja. Potporu je moguće odobriti za stjecanje prvog zanimanja (za osobe koje nemaju stečenu nižu stručnu spremu, srednju školsku ili srednju stručnu spremu), prekvalifikaciju (za osobe koje imaju stečenu srednju školsku/stručnu spremu, ali se žele prekvalificirati u drugo zanimanje), dokvalifikaciju (za osobe koje su završile strukovnu školu u trajanju od jedne do dvije godine i stekle nižu stručnu spremu, odnosno osobe koje su završile strukovnu srednju školu u najmanje trogodišnjem trajanju i stekle srednju stručnu spremu, a žele završiti treći odnosno četvrti razred srednje škole), stjecanje dodatnih znanja i vještina (za osobe koje imaju stečenu srednju školsku odnosno srednju stručnu spremu), te polaganje majstorskih ispita (u svrhu samozapošljavanja). Mjeru stručnog osposobljavanja moguće je koristiti za samo jednu od navedenih obrazovnih aktivnosti.

Sve dodatne i valjane informacije o provedbi Mjere stručnog osposobljavanja, kao i obrazac zahtjeva mogu se dobiti isključivo u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, na web stranici www.mobms.hr, te u Područnim jedinicama Ministarstva i županijskim Centrima za psihosocijalnu pomoć hrvatskim braniteljima (Obrazovne ustanove, udruge i druge pravne osobe nisu ovlaštene davati informacije o Mjeri stručnog osposobljavanja i izdavati obrasce zahtjeva).

Oprostili smo svašta - ne zaboravljamo ništa !

2011-01-10T07:16:00.000-08:00

Hrvatski ratni veterani – I oskudnim poznavanjem povijesti naroda na prostoru današnje Hrvatske u posljednjih 200-tinjak godina može se primijetiti kako je ona bila je burna, tužna, očajna i često ponižavajuća. Od francuske revolucije, čija je posljedica Napoleonski ratovi kojih nije ostala pošteđena ni Hrvatska jer je za njihova trajanja godine 1797. nepovratno nestala Venecijanska republika pa su tako venecijanski posjedi na istočnoj Jadranskoj obali došli su pod vlast Austrije i tako su se pod istom vlašću našle i Hrvatska i Slavonija i Dalmacija, pa do danas Hrvatska je pod pritiskom. No, početkom XIX. stoljeća Austrijancima su mnoga područja preoteli Francuzi. Njihova tvorevina pod nazivom Ilirske provincije održala se sve do 1813. Godine 1806. Napoleonova je vojska ušla u Dubrovnik zaštititi ga od pljačkaških pohoda Rusa i Crnogoraca, a dvije godine kasnije Dubrovačka Republika prestala je postojati. Od malenih zemalja unatoč napoleonskim osvajanjima održati se uspio tek sićušni San Marino. Padom Napoleona svi su ti krajevi, zajedno s Bokom kotorskom ušli u sastav Austrije, pa su se tako gotovo sve hrvatske zemlje našle pod habsburškom krunom. Hrvatski ratni veterani još od doba Napoleonovih osvajanja kao na primjeru 1812. godine u bitci kod Borodina kada se na lijevom krilu, u sklopu 4. korpusa, borila 1. hrvatska provizorna pukovnija sastavljena od vojnika iz nekadašnje Ličke i Otočke krajiške pješačke pukovnije, pokazali su se kao pouzdana i vjerna vojska. Hrvatski vojni korpus od nekada do sada oslanjao se na običnog čovjeka, priučenog vojnika, ratara odvedenog sa svoga polja, radnika koji nije žalio napustiti svoje radno mjesto, učitelja, kuhara, bolničara, vozača, strojara, srednjoškolca tek napuštenih školskih klupa, studenta, često i maloljetnika, a samo ponekad izučenog časnika ili dočasnika. Uvijek je hrvatski vojnik robovao za tuđe ideje, često imperijalističkog karaktera ali Domovinski rat bila je bitka svih bitaka za stanovništvo Hrvatskih krajeva. U raljama velikosrpske politike našli su se oni srbi koje je režim Slobodana Miloševića uspio uplašiti hrvatskom idejom o životu u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj. Oni su sami izabrali stranu i na toj strani svim su snagama potpomagali režim koji je napadao narod željan slobode, mira i suživota svih njegovih stanovnika okupljenih ispod slavne trobojnice, crven-bijeli-plavi. Rat je oružani sukob, u njemu se gine, u njemu je puno nepravde i nepromišljenosti, on u čovjeku izaziva osjećaje koje prije nije osjetio, rat je pogreška i nije rješenje ali ratovi se događaju i mi smo ih svjesni. Rat u kojemu se čovjek bori za svoj dom, polje, šumu, planinu, rijeku, more ili grad je pravedan rat, a onaj čovjek koji dolazi zapaliti tvoj dom, izorati tvoju njivu, posjeći tvoju šumu, srušiti planinu, zagaditi rijeku, more ili opljačkati tvoj grad je ništa nego razbojnik, tat, terorista ili neprijatelj. U tim okolnostima hapsiti i suditi one koji su branili svoje, koji nisu tražili tvoje, koji žive na svome, je suludo i nepošteno prema onima koje predstavljaš. Jednako je sramotno da ti neprijatelj sudi jer si branio svoje na svome, a još je tužnije kada bi ti tvoji sudili za hrabrost koju si dao u obrani onoga što oni sada predstavljaju. I zato Hrvatski ratni veterani iz bjelovarsko-bilogorske županije dižu svoj glas protiv neljudskosti ljudskog postupanja i staju na stranu svakog uplašenog, uhićenog i poniženog branitelja. Oprostili smo svašta ali ne zaboravljamo ništa !

U Bjelovaru, 10. siječnja 2011. za UHRV BBŽ Predsjednik Udruge Nenad Šantalab

Posao popisivača stanovništva na Popisu 2011.

2011-01-09T11:53:00.000-08:00

LOGO ZBORA UDRUGA HRV RH

Bjelovar - Udruga HRV BBŽ ovih je dana uputila dopise Državnom zavodu za statistiku, Županiji bjelovarsko-bilogorskoj te Zavodu za zapošljavanje Bjelovar radi pravodobnog izvješćivanja o mogućnosti da i naši nezaposleni članovi i njihova nezaposlena djeca ili supruge sudjeluju u Popisu stanovništva 2011. godine. Osnovni uvjeti su punoljetnost te završena srednja škola. Na stranicama udruge objevit ćemo obavjest kako biste se na vrijeme mogli uključiti u procese kvalifikacije za posao popisivača. Prijave za sudionike Popisa 2011. prikupljat će se neposredno prije popisivanja, točnije tijekom veljače i ožujka 2011. Po primitku prijave potencijalnih kandidata organizirat će se predavanja (obuka) na kojima će ih se upoznati s metodologijom i organizacijom Popisa 2011. Nakon odslušanih predavanja svi su polaznici dužni pristupiti završnom testu, nakon čega će oni koji ga uspješno polože biti izabrani za popisivače. Kod nas će se popis provesti u razdoblju od 1. do 28. travnja 2011., prema stanju na dan 31. ožujka 2011. u 24 sata, što se smatra kritičnim trenutkom Popisa. Popis je najopsežniji izvor podataka o stanovništvu, kućanstvima, obiteljima i stanovima. Ti su podaci nužni za provedbu raznih gospodarskih i socijalnih razvojnih politika te znanstvenih istraživanja. Popis 2011. priprema, organizira i provodi Državni zavod za statistiku, a u okviru svojih nadležnosti sudjeluju i Državna geodetska uprava, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane i Ministarstvo pravosuđa. Radi pripreme, organizacije i provedbe Popisa 2011. osnivaju se i druga tijela: županijska popisna povjerenstva; popisna povjerenstva ispostava za područje gradova i općina i popisni centri za područje dijela grada ili općine. Navedena tijela u okviru svojih nadležnosti osnivaju ispostave/popisne centre te predlažu i/ili imenuju sudionike Popisa 2011. Na Popisu 2011. planiran je angažman oko 15 000 popisivača, 2 000 kontrolora, 180 instruktora i 45 koordinatora. Također je predviđen angažman od 400 osoba koje će biti angažirane na poslovima obrade podataka nakon samog popisivanja. Sudjelovat će i članovi županijskih popisnih povjerenstava i povjerenstava ispostava te voditelji popisnih centara. Točan broj sudionika ovisit će o prilikama i potrebama na terenu. Na terenu će Popis provoditi oko 15 000 popisivača koji su prošli obuku i položili test. Svaki od njih imat će sa sobom ovlaštenje kojim dokazuje svoj status popisivača. Također, svaki će popisivač sa sobom nositi kovčežić s logom Popisa pa će popisivači i tako biti prepoznatljivi građanima.

Sjećanje na pakrački Prosinac 1991.

2010-12-29T05:06:00.000-08:00

Bjelovar – Prisjećajući se sa sjetom trenutaka nastanka Republike Hrvatske ne mogu a ne spomenuti junake pakračkog bojišta koje se 1991. godine nalazilo u zapadnoslavonskom i podravskom ratištu. To je područje obuhvaćalo dijelove općina Novska, Nova Gradiška, Pakrac, Grubišno Polje i Daruvar te djelomice i općine Virovitica, Slatina, Orahovica i Požega. Prvi oružani sukob bio je napad na policijsku postaju u Pakracu u ožujku 1991. U iduća četiri mjeseca sve su češća bila miniranja, pucnjave i nemiri, a JNA je sve aktivnije nastupala na srpskoj strani. U kolovozu 1991. otvorena je prava bojišnica, gdje se ZNG suprotstavljao Banjalučkomu korpusu JNA i mjesnim pobunjenicima. Ne zaboravimo da je iz bjelovarske kasarne istom banjalučkom korpusu zapovjednik kasarne poslao ljudstvo i tehniku na ispomoć te da je odbijao predati se hrvatskim snagama u rujnu 1991. godine nakon čega je poginuo u kasarni u Bjelovaru, a danas ga pravosuđe smatra nevinom žrtvom hrvatske strane. U početku rujna bili su okupirani Okučani pa je bio prekinut promet autocestom Zagreb-Lipovac. U Četekovcu, Balincima, Čojlugu, Voćinu i Humu kod Slatine srpske su snage počinile ratne zločine nad civilnim stanovništvom. U Kusonjama su srpski odmetnici masakrirali zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije. Srpske snage nadzirale su tada Psunj, Papuk i dio Bilogore pa je postojala opasnost presijecanja hrvatskih teritorija od Save do Drave, što bi vjerojatno dovelo do pada cijele Slavonije. U protuudaru HV-e do prve polovice studenoga oslobođena je grubišnopoljska općina, a u prosincu i Bilogora, Papuk i najveći dio Psunja. Tih dana prosinca 1991. trajali su stalni napadi JNA na Novsku, Pakrac, Lipik i druge krajeve. 28. prosinca 1991. srpski napadači za poraz na bojnom polju osvećuju se gađajući civilne objekte: ubili su četiri civila (trojicu u Novoj Gradiški, a jednog u Cerniku); a pet je civila teže ranjeno. 29. prosinca 1991. Hrvatska vojska oslobodila je selo Brusnik. Sjećamo se tih dana i po tome što je Hrvatska pustila u opticaj vlastiti novac - hrvatski dinar (55 HRD = 1 DM). Predsjednik RH Franjo Tuđman donio je odluku o ustrojstvu domobranstva, "na teritorijalnom načelu". Nakon neuspješnih pokušaja i gubitaka (16.XII. i 20.XII.) HV je oslobodila snažno pobunjeničko uporište Grahovljane nedaleko od Daruvara. Iako je 7.XII. Badinterova komisija donijela zaključak da SFRJ više ne postoji to nije sprječavalo velikosrpsku politiku predvođenu Miloševićem i njegovom simpatizerima da nastave sa rušenjem nove Hrvatske. Dana 27.12.1991. godine započela je koordinirana akcija „Alfa“, s ciljem oslobađanja četničkih uporišta južno od Pakraca. Zajedničkim snagama HV-a i MUP-a, nastavljeno je oslobađanje Zapadne Slavonije, pod kodnom akcijom zvanom „Orkan 91“. U cjelodnevnim bitkama, oslobođena su jaka četnička uporišta u pakračkom kvartu Gavrinica , Japaga i dio Šeovice. U večernjim satima hrvatske snage zauzele su crtu obrane, dok su se četničke snage („Beli orlovi“), pripadnici Miloševićeve vojske i TO, te srpski dragovoljci i domaći pobunjenici, u paničnom bijegu povukli na rezervne položaje. Noć u Pakracu i Lipiku protekla je mirno, dok je na novooslobođenim područjima bilo još sporadične pucnjave iz pješačkog naoružanja. Važnost ove akcije je bilo pomicanje crte bojišnice, koja je bila nedaleko same Pakračke bolnice, te time na udaru agresora, kako sama bolnica tako i cijeli grad Pakrac. Mnogo brojniji i bolje naoružaniji neprijatelj, tog dana 27.12.1991. godine izvršio je jaki artiljerijski napad na Pakrac, Lipik, Filipovac, Prekopakru i Klisu, no unatoč tome, neprijatelj je potisnut dalje od Pakraca, a za sutrašnji dan spremalo se daljnje čišćenje i oslobađanje područja pod četničkim patronatom, cilj je zauzimanje koridora sve do Save i granice s Bosnom. U sukobima je bilo gubitaka na obje strane, kako u ljudskom tako i u tehničkom dijelu. U jutarnjim satima 28.12.1991. hrvatske oružane snage, koje su oslobodile dan ranije područja pod neprijateljskom upravom, očekivale su prema dogovoru topnički napad na rubne položaje i u dubinu neprijateljskih položaja kako bi nastavile čišćenje terena i proboj prema rijeci Savi. No, umjesto toga naše topništvo nije djelovalo, već je došlo do protunapada, artiljerijskom pripremom na naše položaje u Šeovici, Japagi, a potom i po samom Pakracu i Lipiku i ostalim našim položajima. Našim snagama stiglo je pojačanje sa pripadnicima HV-a, u sam centar Šeovice i krajni dio oslobođenog područja. Dovezeni su sa dva kamiona, a prilikom iskakanja iz kamiona, među njih su ispaljene 4 minobacačke mine, od kojih je poginulo 4 pripadnika HV-e i jedan pripadnik Mup-a, a više od 20-tak vojnika je ranjeno. Stoga je uslijedilo izvlačenje ranjenih i mrtvih u tijeku artiljerijskog napada, jedan dio postrojbi se povukao prema Japagi, te dalje prema Gavrinici i u sam Pakrac. Nešto prije podneva, oko 300 pripadnika hrvatskih obrambenih snaga, napušta Šeovicu, kreće prema Japagi, a zbog nailaska neprijateljskog tenka, primorani su kroz minirano područje krenuti prema Pakračkoj bolnici, te se naći na otvorenom položaju za djelovanje neprijateljske vojske svim mogućim vrstama oružja. Unatoč tome, spustili su se do obližnjih kuća u Gavrinici, gdje su opet naišli na tenk. Nakon nekoliko sati probijanja kroz protivničke redove, ova grupa je došla do Zapovjedništva obrane Grada Pakraca, a ljudstvo je raspoređeno po ranijim crtama razgraničenja. Nakon ovog došlo je do smjene dotadašnjeg Zapovjednika PP Pakrac, Naila Brulića - Babe. Sljedećeg dana 29. prosinca skupina izviđača predvođena pakračkim braniteljem Marijanom Kulhavijem – Fokom upada u zasjedu na obroncima Psunja u neposrednoj blizini grada i u neravnopravnoj borbi izgibaju svi. Grupu su činili bjelovarski mladići Ivan Bedeković, Ante Ćurić, Franjo Gašpar, Dražen Hudec, Željko Novosel i Darko Peroš te pakrački branitelj i planinar Marijan Kulhavi. Svake godine PD Psunj Pakrac u njihovu čast organizira planinarski pohod „Fokinom stazom 1991.“, a bjelovarska Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata, UHDDR, na dan pogibije posjećuje mjesto stradanja i s članovima obitelji poginulih ratnika prisjeti se značaja njihove žrtve za Domovinsku Hrvatsku. Podsjetimo da je dan nakon njihove pogibije (30.XII.) HV-a ovladala Širincima, strateški važnim uporištem iz kojega su četnici topništvom gađali Novu Gradišku. Oslobodilački nalet hrvatskih snaga zaustavljen je potpisivanjem primirja 2. siječnja 1992. (pripremio: Predsjednik UHRV BBŽ Nenad Šantalab)

Mimohod, komemoracija i planinarski pohod

2010-12-18T08:20:00.000-08:00

Pakrac – Grupa domoljuba, ljubitelja prirode i planinarenja koju je sačinjavalo 30 članova iz Planinarske sekcije bjelovarskog UHDDR-a, HPD „Bilogora“ Bjelovar, UHVIDR-a Petrinja i novoosnovanog planinarsko-rekreativnog kluba UHRV BBŽ-e pridružilo se u subotu 18. prosinca 15. memorijalnom planinarskom pohodu „Fokinom stazom 1991“ od Pakraca do Planinarskog doma „Omanovac“ na Psunju (655 m/nm). Na tom putu nalazi se spomen obilježje poginulim braniteljima koji su u neravnopravnoj borbi 29. prosinca 1991. prilikom izviđanja mučki ubijeni u zasjedi. Članovi obitelji te mnogobrojni suborci i planinari prisjetili su se istinskih junaka Domovinskog rata; bjelovarčana Ivana Bedekovića, Ante Ćurića, Franje Gašpara, Dražena Hudeca, Željka Novosela i Darka Peroša te pakračkog branitelj i planinara Marijana Kulhavia "Foke" kojima su kod spomen obilježja položili vijence i zapalili svijeće, a potom čuli o njihovom junačkom pothvatu. Ovakva akcija koju su nesebično pokrenuli pakrački planinari prije 15 godina može poslužiti kao primjer kojim se treba voditi. Prvo mimohod koji okuplja članove lokalne zajednice, a kreće iz centra mjesta i vodi do mjesta tragedije gdje se održava prigodna komemoracija aktivnost je koja ima višestruki značaj. Drugo je druženje koje se nastavlja planinarenjem i okupljanjem na prostoru oko doma Omanovac imaju svoju svrhu i cilj. Ovakav vid obilježavanja ima za cilj svake godine ponovo o događajima koji prethode stvaranju Domovine upoznati grupe mladih ljudi koji prolaze obrazovanje u lokalnoj zajednici, ovdje se okupe i mladi iz ostalih krajeva Hrvatske pa i oni čuju za ovaj dio naše povijesti, a tu je i komemorativni dio koji nas sve podsjeti na ove tragične dane za obitelji nastradalih ali i dane ponosa i slave za one koji su u istoj ili sličnim akcijama sudjelovali. I posljednje je isto toliko važno, a to je da i mediji izvijeste o ovome događaju pa se i time ciljevi još više ispunjavaju. Tako je i ove godine više od 250 planinara sudjelovalo u pohodu i kroz snježni krajolik prispjelo do cilja. Osim domaćina iz Planinarskog društva „Psunj“ i PD „Lipa“ iz Lipika te Građana Pakraca, Lipika i Daruvara akciji su se odazvali i članovi planinarskih društava „Čičak“ Orašje, „Zrin“ Petrinja, „Belišće“, „Bilogora“ Bjelovar, „Bršljan Jankovac“ Osjek, „Dilj gora“ Slavonski brod, „Jelengrad“ Kutina, „Kapela“ Zagreb, „Klikun“ Pleternica, „Krndija“ Našice, „Slavonski planinarski savez“, „Ravnica“ Vukovar, „Petrov vrh“ Daruvar, „Zmajevac“ Novska, „Strmac“ Nova Gradiška, „Pliva“ Zagreb, „Matica“ Zagreb i Skijaški klub Omanovac, Pakračko Lipički list, Biciklistički klub Titan, HGSS Požega i Novska, Odred izviđača Pakra, Pakrac, Dom za djecu Lipik i Klub ratničkih vještina BSD Pakrac. Osim njih na pohodu su sudjelovaIi i članovi UHDDR Bjelovar Planinarska sekcija, članovi Petrinjske HVIDR-e i članovi planinarsko-rekreacijskog kluba Udruge hrvatskih ratnih veterana BBŽ. I ove godine svi zajedno skromno su potpomognuti od strane svojih lokalnih samouprava pa su putovanje do Pakraca i nazad financirali vlastitim sredstvima ili sredstvima članova svojih udruga. (tekst i foto: N.Šantalab)

Obilježena godišnjica smrti Karla Drage Srbića

2010-12-17T07:24:00.000-08:00

Bjelovar – U četvrtak 17. prosinca navršila se godina kako nas je zauvijek napustio Drago Karlo Srbić. Od prije drugog svjetskog rata Srbić se iskazao domoljubljem, pa aktivnim sudjelovanjem u Domobranstvu za vrijeme 1942. - 1945., a kasnije i poteškoćama zbog toga. Među prvima je ušao u tranzicijske procese stvaranja nove Hrvatske i to radom u Matici hrvatskoj, Udruzi ratnih veterana, lovačkoj udruzi i drugo. Zapamćen je kao pošten i vrijedan čovjek na ponos obitelji i Hrvatske. Bio je i član Odbora za podizanje spomen obilježja prešućivanim hrvatskim žrtvama 2.svjetskog rata i poraća s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, kao i istoimene Saborske komisije. Članovi bjelovarskog UHDDR-a i UHRV BBŽ posjetili su groblje sv. Andrije i tim povodom zapalili svijeću na grobu dugogodišnjeg predsjednika Udruge hrvatski ratni veterani BBŽ. Istom prilikom odana je počast i kod križa pripadnicima hrvatske domovinske vojske 1941.-1945. i civilnim žrtvama pogubljenim nakon završetka II. Svjetskog rata. (n.š.)

Otklonjene nejasnoće oko plaćanja participacije

2010-12-16T05:06:00.000-08:00

Prema čl.11. st. 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji od sudjelovanja u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite (participacija)oslobođeni su: Članovi obitelji smrtno stradalog, zatočenog i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata sa utvrđenim oštećenjem od 30%. Prilikom korištenja zdravstvene zaštite u zdravstvenim ustanovama navedene osobe svoj status dokazuju rješenjem o priznavanju tog statusa odnosno drugim odgovarajućim dokumentom. Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i bez iskaznice dopunskog zdravstvenog osiguranja. Osiguranici koji su već sklopili policu dopunskog dopunskog zdravstvenog osiguranja uz osobno plaćanje premije mogu napraviti raskid police, bez otkaznog roka uz plaćanje premije samo za razdoblje kada je polica važila. (izvor: web portal HVIDR-a Bjelovar)

Podržavamo inicijativu Komisije Iustitia et pax HBK

2010-12-15T07:18:00.000-08:00

Poslije rata ubijena su i dva franjevca. Fra Sebastijan Šantalab ubijen je u 32. godini, vjerojatno 20. srpnja 1945. u šumi Lug u blizini Bjelovara, a tu je i pokopan, i fra Osvald Toth.

Bjelovar - Prošlotjednu peticiju što ju je Komisija Lustitia et pax ( Pravda i mir ) pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji uputila Vladi RH i Saboru RH naša Udruga podržava bez ikakovih rezervi. Naime poznato nam je što je nakon zauzimanja Bjelovara u svibnju 1945. godine učinila "Narodno osolobodilačka vojska" čiji je sud bez izvođenja i provođenja dokaznog postupka samo na osnovu prijava i indicija o postojanju izvršenja kaznenih djela osudio na prisilni rad, zatvorske kazne ali i smrt više stotina građana Bjelovara i nekoliko stotina mještana šireg Bjelovarskog, Križevačkog, Koprivničkog i drugih okolnih područja. Broj tih žrtava među kojima je zasigurno bio najveći broj nevino osuđenih i pogubljenih nikada nećemo saznati ako se propusti povijesna prilika što ju predlaže komisija. Tekst ove Peticije donosimo vam u cijelosti. (Predsjednik UHRV BBŽ: Nenad Šantalab).

Peticija Komisije Iustitia et pax HBK Vladi i Saboru RH - u povodu Svjetskoga dana ljudskih prava i uoči popisa pučanstva 2011.

Žrtve ideološkog komunizma i slijepe nacionalističke osvete - osim rijetkih objavljenih, prijekih ili montiranih suđenja i stvarnih egzekucija - nikad nisu bile cjelovito istražene ili popisane, nego se, upravo obratno, o njima nije smjelo ni govoriti. Dosadašnji pozivi naše Komisije. Tijekom posljednjih godine ova je Komisija u više navrata isticala potrebu stvaranja preduvjeta za pomirenje i oproštenje na osnovama istine i pravde, ne samo kod nas, nego i na drugim prostorima bivše države. Tako je zajedno s istovrsnim komisijama biskupskih konferencija Bosne i Hercegovine i Slovenije u izjavi o pravu na grob i dužnosti pijeteta, ukazala na nepoštivanje temeljne ljudskosti, ali i preporukâ europskih institucija, posebice Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (VE) od 27. lipnja 1996. i 25. siječnja 2006., koje su pozvale države članice ove političke europske integracije na donošenje konkretnih mjera za demontiranje naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih režima, te upozorile na neophodnost međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima. Naša je Komisija tada podsjetila da je i hrvatski državni Sabor, na žalost, tek 17 godina nakon prvih pluralnih izbora (1990.), donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj od 1945. do 1990. godine, ali da je ta izjava ostala samo blijedo verbalno pristajanje uz neke od preporuka rezolucija VE, pošto u njoj nije bilo ni odluke o istraživanju zločina, pa čak ni o popisu žrtava komunističkog režima - koji nije nikad učinjen - a posebice ne o kažnjavanja nezastarivih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Nije, međutim, bilo ni svijesti o tome da se bez objektivne i suglasne povijesne istine ne mogu odgajati budući naraštaji, niti nepristrano ocjenjivati prošlost i pogubna pošast triju totalitarnih režima - fašizma, nacizma i komunizma - kod nas. Potom je naša Komisija prošle godine, nakon što je parlament Europske unije proglasio 23. kolovoza Europskim danom spomena na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, upozorila na tu izjavu i na njezinu etičku dimenziju, pošto to nije učinio Hrvatski sabor kome je to bila i međunarodna obveza i dužnost prema vlastitim građanima. Naša komisija je tada ponovno podsjetila na potrebu čišćenja pamćenja kao osnove pomirenja i oproštenja. U međuvremenu se, u više navrata, otvarala netrpeljiva rasprava o ratnim i poratnim žrtvama i o vrednovanju pojedinih povijesnih osoba i ideoloških pokreta. Pri tome se nije vodilo računa o tome da do sada nije bilo ni prigode, ni političke volje, da se na sustavan i objektivan način utvrde povijesne činjenice, pa se stoga ponavljaju - kod nas i u našem okružju - s jedne strane zavjera šutnje o komunističkoj strahovladi, a s druge potvorno kriminaliziranja čitavih naroda. Neke od bolnih posljedica negacionizma. Ovu odsutnost političke volje sustavno koriste oni kojima nije do povijesne istine i do suglasne povijesti, koja bi otvorila perspektivu sigurnosti u činjenice i pomirenja sadašnjih i budućih naraštaja. To smo, na žalost, konstatirali ponovno minulih dana, o 19. obljetnici vukovarske tragedije, jer o sudbini velikog broja žrtava još uvijek ništa ne znamo, a proteklo je već gotovo dva desetljeća od njihova stradanja. U slučaju tog mučeničkog grada ponovno se nastoji prebacivati odgovornost s napadačâ na žrtve i tako nijekati strašni zločin njegove hirošimizacije i pokolja ranjenika iz vukovarske bolnice. Zločin negacionizma i ovdje je na djelu, što je uvreda i žrtvama i povijesnoj istini, a što predstavlja prepreku za napore u pravcu pravde i mira. S druge pak strane, zločini fašizma i nacizma, kao i njihovih saveznika kod nas, bili su obznanjivani i surovo kažnjavani još u vrijeme onoga rata i vladavine trećeg, komunističkog totalitarizma, najčešće bez suda ni suđenja. Međutim, žrtve ideološkog komunizma i slijepe nacionalističke osvete - osim rijetkih objavljenih, prijekih ili montiranih suđenja i stvarnih egzekucija - nikad nisu bile cjelovito istražene ili popisane, nego se, upravo obratno, o njima nije smjelo ni govoriti. Kod nas je, kao i u zemljama tada srodnih režima, pored te zavjere šutnje, bilo velikih potvora i podmetanja. Sjetimo se samo ishitrene brojke od "1,4 milijuna ratnih žrtava" bivše države, ili još i danas isticanih "700.000 jasenovačkih žrtava", ili pak masovnih likvidacija poljskih časnika u Katynu (SSSR). Sve to ukazuje na neophodnost da povijesne znanosti porade na provjeri ideoloških "povijesnih istina", da konsenzualno ustanove činjenice i tako utru pût nekonfliktnom pamćenju i suglasnoj povijesti. To je preduvjet stvaranju zdravih osnova za procese pomirenja i oprosta. Popis pučanstva 2011. prilika za povijesnu istinu i minimalnu zadovoljštinu. Popis pučanstva 2011. je na žalost prva, ali zacijelo i posljednja prilika da se prvi put popišu i ustanove prešućene, zatajene i prezrene, silno brojne žrtve komunističkog totalitarizma. Valja naime podsjetiti da se kod triju popisa žrtava II. svjetskog rata, 1946, 1950. i 1964. po službenim uputama SUBNOR-a i Saveznog zavoda za statistiku, nije popisivalo one koji su u toku Narodno-oslobodilačke borbe izgubili život na strani okupatora ili domaćih izdajica bilo na koji način (kao borci pomagači, simpatizeri), jer ih se ne smatra žrtvama rata. Osim toga, ovi popisi su se odnosili samo na razdoblje od 6. travnja 1941. do 10. svibnja 1945., pa žrtve poslijeratne, komunističke odnosno šovinističke represije nisu ni mogle, ni na koji način, biti popisane. Tim ratnim i poratnim žrtvama, najčešće sumarnih likvidacija, režim je zanijekao postojanje, pošto ih je zbrisao s lica zemlje. To su bili ljudi, osobe, zabilježene u maticama rođenih, koji su imali obitelji, živjeli i radili, a zatim su, bilo kao civili, bilo kao vojnici, najvećim dijelom unovačeni silom državnih vlasti, netragom nestali u tenkovskim jarcima, rudokopima, kraškim jamama, fojbama… Tako su postali "nepostojeće osobe" jer je totalitarni režim u njima vidio ili stvarne neprijatelje, ili moguće suparnike, ili pak za njega opasne uglednike i značaje. Bolna je, ali i znakovita činjenica da se ove "ne-osobe" (unpersons) prvi put cjelovito "pojavljuju" tek u novijim, opreznim, demografski temeljenim procjenama žrtava rata i poraća dvojice autora, jednog u inozemstvu (B. Kočović), a drugog u Hrvatskoj (Vl. Žerjavić), a potom i drugih demografa, kao i djelomičnih, često uže lokalnih istraživanja. Popis pučanstva 2011. posljednja je mogućnost da se te žrtve ustanove na kako-tako siguran, jedinstven i znanstveni način za cjelinu Republike Hrvatske. Bez toga će činjenica likvidacije čitavih obitelji, pa čak i sela, kao i opće starenje i raseljavanje ljudi i obitelji otežati i taj postupak i s vremenom ga učiniti nemogućim. Sljedeća bi prigoda bio popis 2021. godine, ali tada bi već bilo prekasno za bilo kakav ozbiljan popis žrtava komunizma. Stoga naša Komisija predlaže i očekuje od Vlade i Sabora Republike Hrvatske da ne propuste ovu jedinstvenu priliku da se sve do sada nepopisane i zanijekane žrtve unesu u popis pučanstva 2011. godine. Kako? Na statističarima i demografima je da iznađu najbolji način. Ovaj se naš prijedlog ne temelji ni na kakvoj morbidnoj ideji prevrtanja kostiju, a niti "ravnoteže zločina" i strahota triju totalitarizama. On teži, baš obratno, tome da se prestane nijekati ili umanjivati, pače prezirati žrtve, a s druge strane licitirati s ljudskom patnjom i obiteljskim tragedijama. To nam nalaže dužnost osnovnog pijeteta, ali i kršćanskog humanizma. To je zahtjev i potreba suglasne povijesne istine i nekonfliktnog povijesnog spomena. Takvo priznanje činjenica tek je skromna osnova za nešto više mira u srcima obitelji žrtava, za pomirenje i samoodrživi mir unutar našeg naroda i svih naših sugrađana, kao i za izgradnju zdravih odnosa s narodima nama susjednih država. U Zagrebu, 7. prosinca 2010. Predsjednik Komisije: Dr. Vlado Košić, biskup sisački

Prva obljetnica smrti Drage Karla Srbića

2010-12-10T02:31:00.000-08:00

Drago Karlo Srbić

Bjelovar – 17. prosinca navršava se prva godišnjica od smrti i pokopa Drage Karla Srbića. Prošle godine 19.12. na groblju Sv. Andrije u Bjelovaru obitelj, prijatelji i članovi naše udruge oprostili su se od 86. godišnjeg Drage Karla Srbića, dugogodišnjeg predsjednika Udruge HRV BBŽ. Drago Srbić među rijetkim je osobama koje smo poznavali, a koje su sudjelovale od svoje mladosti u promicanju hrvatske ideje o samostalnosti i slobodi. Od prije drugog svjetskog rata Srbić se iskazao domoljubljem, pa aktivnim sudjelovanjem u Domobranstvu za vrijeme 1942. - 1945., a kasnije i poteškoćama zbog toga. Među prvima je ušao u tranzicijske procese stvaranja nove Hrvatske i to radom u Matici hrvatskoj, Udruzi ratnih veterana, lovačkoj udruzi i drugo. Zapamćen je kao pošten i vrijedan čovjek na ponos obitelji i Hrvatske. Bio je i član Odbora za podizanje spomen obilježja prešućivanim hrvatskim žrtvama 2.svjetskog rata i poraća s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, kao i istoimene Saborske komisije. ( tekst pripremio: N.Šantalab)

Obljetnica smrti prvog predsjednika RH-e

2010-12-09T01:31:00.000-08:00

U petak 10. prosinca 2010. obljetnica je smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Delegacija bjelovarskih branitelja predvođena UHDDR-a položit će vijenac u 10 sati s obitelji Tuđman na grobu prvog hrvatskog predsjednika u Zagrebu na groblju Mirogoj. Tim povodom služit će se svečana sv. misa zadušnica u svetištu Sveta Mati Slobode na Jarunu u 19 sati. Nakon mise u velikoj dvorani svetišta održat će se predstavljanje najnovije knjige autora dr. Nedjeljka Mihanovića "Tuđmanova baština". Svoj dolazak najavila je i obitelj Tuđman. Knjigu će predstaviti: dr. Ante Nazor, Višnja Starešina i autor Nedjeljko Mihanović. Istinit i vjerodostojan profil predsjednika Tuđmana postići će se onda, kada se bude izgrađivao na temelju autentične povijesne građe, a ne na tendencioznim, novinarskim kolumnama sumnjiva podrijetla, na iskonstruiranim sadržajima zlobno ispolitiziranih mutnih napisa. Svaki ozbiljni povjesnik se mora držati postupka, da se u načelu ne koristi sa zbrkom pamfletskih fraza, te izmišljenih, senzacionalnih, plaćenički naručenih i pretenciozno strančarskih motiviranih napisa, nego na fundusu istinitih, izvornih, objektivnih arhivskih dokumenata i uvjerljivih svjedočanstava. (izvor: hrvati-amac)

Spomenik vraćen i svečano predstavljen na Boriku

2010-12-09T00:13:00.000-08:00

Bjelovar – Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović u Bjelovaru je 08. prosinca 2010. godine svečano otkrio spomenik „Poziv na ustanak“ autora Vojina Bakića. O umjetničkom dijelu "poziv na ustanak" ili kako ga mediji nazivaju "Bjelovarac" Ministar Biškupić je istaknuo kako je riječ o nezaobilaznom ostvarenju Bakićevog umjetničkog opusa čvrsto utemeljenog u hrvatskoj kulturnoj baštini. Ponovnim postavljanjem spomenika očitujemo naše nepristajanje na gubitke nacionalnih vrijednosti i našu spremnost da te vrijednosti vratimo u okrilje našeg povijesnog i umjetničkog nasljeđa. Danas kada imamo samostalnu i suverenu državu Hrvatsku, ne smijemo zaboraviti žrtve koje su kroz povijest poginule za Domovinu, slobodu i ravnopravnost, rekao je Biškupić te dodao da je ovaj spomenik na neki način utjelovljenje antifašističkog pokreta u Hrvatskoj i svjedoči razdoblju borbe protiv zla. U svojim govorima župan Miroslav Čačija i gradonačelnik Antun Korušec istaknuli su kako je ovo izuzetno važan događaj koji potvrđuje da je Grad Bjelovar i cijela Bjelovarsko-bilogorska županija sredina koja poštuje umjetnost i različitost, u kojoj postoji međusobno uvažavanje, tolerantnost i prihvaćanje svih osobnosti i obilježja građana ove sredine. Predsjednik Republike Ivo Josipović istaknuo je da su oni koji su spomenik oštetili htjeli uništiti uspomenu na antifašizam, na vrijednosti demokratske Hrvatske te uprljati Domovinski rat. Sve to nisu uspjeli jer je ova europska i demokratska Hrvatska, tolerantna Hrvatska, te da je time pokazala da je jača od onih koji je žele srušiti. Tako je obnovljena skulptura „Poziv na ustanak“ ili „Bjelovarac“ poznatog akademskog kipara Vojina Bakića ponovo postavljena na svoje staro mjesto u spomen-park Borik. Inače mlađe generacije bjelovarčana ne znaju da je spomenik prvotno bio postavljen na današnjem Trgu Stjepana Radića u Bjelovaru i da je na Borik premješten kada je uređeno Spomen-groblje strijeljanih revolucionara i žrtava fašističkog terora 1941-1945. Istovjetan spomenika nalazi se i u Beogradu ispred Muzeja „4. jul“, a radi se o kući gdje je donesena odluka o pozivu narodima jugoslavije na ustanak protiv okupatora. Spomenimo da je realizaciju ovog projekta osiguralo Ministarstvo kulture, a radovi na rekonstrukciji skulpture povjereni su Hrvatskom restauratorskom zavodu, točnije, akademskom kiparu Alanu Vlahovu, restauratoru-konzervatoru. Uz predsjednika svečanom otvorenju nazočili su izaslanik predsjednice Vlade Jadranke Kosor Ministar kulture Božo Biškupić, Ministar turizma Damir Bajs, saborske zastupnice Đurđa Adlešič, Zdenka Čuhnil i Karmela Caparin, potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac, predsjednica Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Vesna Čulinović Konstantinović, gradonačelnik Bjelovara Antun Korušec sa suradnicima i župan Miroslav Čačija sa suradnicima. (izvor: bjelovar.info, bjelovarac, ured predsjednika, Internet)

Beograd, Muzej 4.Juli

08.12.2010. izvor Bjelovar.info

prvotna postava spomenika

Nisu svi branitelji u mirovini

2010-12-01T23:40:00.000-08:00

Bjelovar - Uvriježeno javno mišljenje da su svi branitelji iz Domovinskog rata u dobrim i prevelikim privilegiranim mirovinama opovrgava podatak koji je objavila bjelovarsko-bilogorska služba Zavoda za zapošljavanje. Prema tim podacima nezaposlenih hrvatskih branitelja krajem listopada 2010. godine evidentirano je 1.196. Nezaposlenih hrvatskih branitelja u bjelovarsko-bilogorskoj županiji ima dakle 10% od ukupno nezaposlenih taman koliko ih je otprilike i bilo privilegirano 1991. godine da imaju čast sudjelovati u stvaranju slobodne Hrvatske, stvaranju nečega što je tada sanjalo gotovo 100% stanovništva koje je živjelo u slobodnom djelu hrvatske i koje je na odlaske branitelja na bojišnice ili tkzv terene odobravalo s veseljem. To veselje djelom je bili i zbog toga što su se nadali da oni neće morati sudjelovati na prvim crtama, a nisu ni sanjali da će jednog dana te iste mladiće nazivati privilegiranim i maštati o tome da im se treba zatrti svaki trag pa i onaj kroz mirovinski sustav. Dakle nezaposlenost hrvatskih branitelja ista je kao i prethodni mjesec, a u odnosu na listopad 2009. godine viša je za 8,9% ili 98 osoba. Udio branitelja u ukupnom broju nezaposlenih u listopadu 2010. je 10,0%.( Nenad Šantalab predsjednik UHRV BBŽ )

Sa drugih portala, Haška sudnica

2010-11-14T07:15:00.000-08:00

Na suđenju šestorici bivših političkih i vojnih čelnika Herceg Bosne, optuženih u Haškom tribunalu, general Slobodan Praljak svjedočeći u svojoj obrani, iznio je mnoge zanimljive tvrdnje, argumente i citate ratnih događanja u Hrvatskoj i BiH. “To je u nebo vapijuća nelogičnost, to je do nebeskog krika neshvatljivo… I tvrdim Vam časni suče Trechsel i ostali časni suci, da je ovo situacija, da se ovako nešto događa Francuzima, 50 milijuna Francuza bi se s grohotom smijalo na ovaku optužnicu, da ga naoružavate (muslimanski narod i Armija BiH, op.a.), naftom i svime i izbjeglice i ranjenike i da je to onda udruženi zločinački poduhvat, u moju glavu to nemože stati, toga nema u povijesti. Ali evo mi smo mali narod i slab sam pa se onda može izvoditi i nevjerojatne alogične akrobacije!” (3.6.2009.)

O logici
“Ja nemogu shvatiti logiku. Ne radi se o tome, nego to više nije ni logika. Časno tužiteljstvo, ovo nije logika, elementarna. Najobičnija logika. Vi se ponašate kao bogovi. Vi se ponašate kao da vam je svejedno radi li se radi o ljudima, stoci, miševima, glupanima, … majmunima.” (17.6.2009.)
O odbacivanju optužnice
“Nisam časni suče Antonetti do kraja nikad pročitao optužnicu, na očaj moje odvjetnice Pinter, iz jednostavnog razloga što ja i cijela ova priča s tom optužnicom nema nikakove veze. I meni se od trećeg ili četvrtog ili sedme stranice okrene stomak i glava, i digne mi se tlak do granica kada riskiram svoje zdravlje. Ja u cijelosti odbacujem optužnicu. To sam rekao i to ponavljam. Ona s realitetom nema nikakove veze.” (15.6.2009.)
O susretu Tuđmana i Miloševića 1991. g. u Karađorđevu
“…Percepcija laži postaje činjenica, to će reći istina. Jedna od tih laži koje su se razgranale po tim državama, i po sudu i svugdje je u tome da su Milošević i Tuđman 1991. godine na tajnom sastanku u Karađorđevu djelili Bosnu. Ja sam, časni suci, nekoliko puta govorio da je to logička ludost, jer ako Milošević ima planove kakve ima, a napada zbog tih planova, kako će podjeliti Bosnu, to nije nikome jasno, ali koga logika briga? Logika naspram tolike količine priče je potpuno u političkom smislu nezanimljiva.”

“Dakle, ovdje, to smo vidjeli u ovom predmetu, ja sam unio pismo koje je gospodin Izetbegović pisao rukom Franji Tuđmanu i tamo se vidi (Praljkova odvjetnica navodi izvor). I tu se iz toga pisma vidi da je Alija već od nekoga, od nekud od tih, s tim doktora i svih agenata koji su se tu motali. Već je plasirana priča o tome da će se na sastanku, da će Milošević ponuditi podjelu Bosne i Hercegovine Franji Tuđmanu prije sastanka. Dakle, sastanak nije ni održan, a već su glasine o tome što će ponudit, a sve zbog toga da se spriječi moguće vojno savezništvo između Hrvata i muslimana.”

Tada je ta priča obzirom da su održani daljni sastanci, priča o Karađorđevu, nije je više bilo. Ona se pojavljuje ponovo 93. godine, kad opet iz nekih mračnih razloga treba produbiti hrvatsko, odnosno pokrenuti hrvatsko muslimanski spor i sukobe, i tada se opet na te prostore muslimanima kaže, evo Franjo Tuđman je davno djelio Bosnu i Hercegovinu sa Miloševićem. To je bio razlog što se taj problem koji se od 91. do 93. više nije javljao. Tada se 93. godine počinje optuživati o nekakvoj dogovorenoj podjeli prije dvije godine.”
“Nažalost gospodin Tuđman se mora pravdat, jer velim percepcija koju su pustili o tome da je podjele bilo 91. godine, sada je koriste kao činjenicu. I on se…jednostavno smo se svi pravdali od izmišljotina.”
“I kaže (Milošević, u knjizi Laure Silber i Allana Littlea,”Yugoslavia: Death of a Nation”,1996., op.a.) “bilo je nagađanja da smo se dogovorili o podjeli Jugoslavije”. I sad onakvom jasnoćom, odnosno direktnošću kakvu je on inače imao, vrlo lijepo zaključuje: “sad vam kažem, da smo to ondje učinili, mogli smo odmah i učiniti”, (u pozadini glas odvjetnice, valjda zbog točnosti navoda, op.a.) “da smo to tamo odlučili, mogli smo odmah i učiniti”. I to je bit problema. Dakle, da su se tako moćne srpske snage dogovorile sa Hrvatskom, koja je isto imala snage u podjeli BiH, a tko se onda tome mogao tome suprostaviti? Taj plan je mogao biti proveden za tri dana. I to on kaže: “Mogli smo odmah i učiniti”. A nebi napao Hrvatsku odmah poslje toga i sav rat kako se događao do 95. godine.”
“Nadalje, o tome se isto očituje Borislav Jović, koji je bio desna ruka Miloševića, zapravo samo neznam da nisu skupa spavali, sve su drugo radili. I on ovdje izrijekom kaže: “pa to bi za mene bilo ogromno iznenađenje, jer je u tom trenutku takvo rješenje značilo bitno odstupanje od naše cjelokupne politike.” Dakle, Jović kaže, pa naša cjelokupna politika nije bila da dobijemo komad Bosne, nego da dobijemo Jugoslaviju, do Karlobaga, Virovitice i Karlovca. Dalje, o tome se ponovo očituje Jović, isto tako u nastavku, u fusnotama je, jeli… I opet kaže: “To nije bilo moguće, jer to nije bilo u skladu s ciljevima politike srpskog rukovodstva”, to bi bilo kaže: “u sukobu s našim viđenjem načina rješavanja srpskog pitanja u Hrvatskoj i sa našim shvatanjem da treba sačuvati Jugoslaviju.” I to je beskrajno jasno.”
“Gospodin Mesić je svjedočio na ovom sudu, da je on čuo, da je na tom sastanku dijeljena Bosna i Hercegovina. Ova knjiga je napisana o tom svjedočenju. Stipe Mesić je krivokletnik i ovde je govorio neistine, odnosno ovdje je lagao iz razloga što se tada već htio politički obračunati s Franjom Tuđmanom, i živim i mrtvim. Više mrtvim nego živim… Pitanje. Zašto gospodin Mesić 91. godine, ako je čuo da su djelili Bosnu i Hercegovinu, Franjo Tuđman i Milošević, protiv čega je on bio, zašto to tada javno nije rekao, a bio je drugi čovjek države, dakle odmah do Franje Tuđmana, zašto to ni na jednom sastanku na kojima sam i ja bio, zajedno s jednim i drugim nije rekao? Nego je čekao da sve to skupa prođe i onda se politički obračunavao…”
“Časni suci, činjenice su slijedeće: 91., 92., 93. godine,… ja sam bio član VONS-a i susretao sam Franju Tuđmana i gospodina Mesića na mnogim sastancima. Nikada, nigdje, ni jednom rječju, nitko, nikad nije spomenuo, a ni gospodin Mesić, bilo kakvu priču o tome, da su se Franjo Tuđman i Milošević 91.godine u proljeće dogovorili o podjeli Bosne. Ta priča, to je moje iskustvo, i ja o tome svjedočim, pojavila se 1993. godine, dvije godine nakon sastanka. I znam da se pojavila zbog početka političkih obračuna. To znam, Stipe Mesić nije bio na sastanku (u Karađorđevu, op.a.), zna isto što i ja, a svjedoči o tome sastanku ovdje isto špekulirajući! Na sastanku su bila dvojica ljudi i ta dvojica su rekli što su imali reći, a ja ovo što sam sada rekao, to je moje svjedočenje, a činjenice su ovdje pobrojane, koje su objavljene. To su činjenice koje su objavljenje, a ovo je moje svjedočenje.”
O bezbroj puta “da”
“…100 puta je to ponovljeno, sto, tisuće puta. Svakome tko je želio slušati. Od Cutileira, BiH je od Cutileira bila definiriana. Mi smo rekli “da”. Pa da je Vance-Owen “da”, pa Stoltenberg “da”, pa prizanje BiH “da”, pa granice “da”. Pa zahtjev da se postave snage UN na granice, deset puta se tražilo. Dakle, uvijek jedno te isto. BiH “da”. Hrvati u BiH trebaju dobiti svoje pravo samoupravljanja, samouprave, u ukviru neke ili konfederacije ili federacije ili kantona, i tako dalje…” (15.6.2009.)
O Aliji Izetbegoviću
“Tvrdim ovdje pod zakletvom, Izetbegović je varao: Franju Tuđmana, Hrvate, HVO. Igrao je dvostruku igru, i sve je, a to sam znao i ranije, upućivalo na to da će nas napasti. Mi smo pišali krv da ne dođe do sukoba, a on je skupa sa Halilovićem i ostalim cijelo vrijeme radio da do tog sukoba dođe.” (18.6.2009.)
O budućnosti BiH
“… Nikad ni jedan put nije Izebegović rekao kakvu BiH želi, osim u Islamskoj deklaraciji. Nađite mi i jedan dokument gdje on kaže, evo mog prijedloga kako ćemo to riješiti unutra!” (18.6.2009.)
Što je agresor i što su “zaraćene snage”?
“Ono što smo vidjeli u Dubrovniku, ono što smo vidjeli Vukovaru, ono što smo vidjeli u Sisku, ono što sam ja doživio nema zaraćenih snaga. Postoji agresor i žrtva. I možemo mi ovdje otvarati diskusiju kakvu god hoćemo i debatirati, Hrvatska nije napala Srbiju, ni BiH, ni Crnu Goru. Ja nisam išao ratovati na Beograd, nisam išao ratovati na Tuzlu, Sarajevo, Bihać itd. Ja sam se branio. Svugdje gdje sam bio samo sam se branio. Svugdje. I HVO se branio i Hrvatska vojska se branila.
… Ali kad Hitler maršira Francuskom, onda ne možete pozivati obe zaraćene strane da prekinu, jer francuski Pokret otpora nema šta prekinut, a Guderijanove, Rommelove i Mansteinove divizije imaju što prekinuti. Ovdje se radi o tome da oni kažu “prekinute”. Tko će prekinuti? Onaj tko ima tisuću tenkova ili ja sa dva minobacača u Sunji. Ja o tome govorim, ja bih prekinuo svakog trenutka, neka samo ono što su donijeli na međunarodnom pravu da je Hrvatska država, da ima svoje granice, da ima svoj ustav. Neka se maknu i mi prekidamo. Ništa drugo Franjo Tuđman i svi mi ostali nismo tražili. Radi se o tome tko taj rat može zaustaviti. O.K. postoje zaraćene strane, to je točno, ali unutar pojma zaraćenih strana postoji agresor. Njemačka je agresor, a Poljska nije u Drugom svjetskom ratu. I Poljska nema što prekinuti. Ona je zaraćena strana bila mjesec dana. I nakon mjesec dana prestala je biti zaraćena strana, jer su je pregazili, kao i Francusku.” (8.6.2009.)
O pravu napada JNA na Hrvatsku i nesuporstavljanu na to BiH-e
Predsjedavajući sudac: “Gospodine Praljak, vi kažete, što ste rekli znamo, jer to je već rečeno. Izetbegović je rekao “to nije naš rat“. U redu, ali u jesen 1991. godine na državnom planu, to je država koja je u to vrijeme bila priznata, međunarodno priznata je bila Jugoslavija, jeli se slažete s tim, ili ne? Dobro, tako je. Mislio sam o Jugoslaviji kao priznatoj. Po vašem mišljenju dali državni aparat Jugoslavije 1991.godine, dali je imao pravo da razmjesti svoje trupe po svim raznim republikama…, to mislim u slučaju SAD-a? Dali predsjednik SAD-a ima pravo da svoje vojnike razmjesti po svim državama koje su u sastavu SAD-a?”

Praljak: “Američki predsjednik časni suče na to ima pravo, ali američki predsjednik ne može razmjestiti trupe pa napast Pennsylvaniju ili tako dalje. Ovdje se radi o tome da je Hrvatska, kad ovi dolaze već proglasila svoju suverenost i sa izabranom voljom naroda. To isto je već postojala i BiH. Međunarodno prizanje nije božansko priznanje. BiH je tada je imala svoj Parlament, imala je svoju državnost, imala je svoju Vladu i mogla se bar na deklarativnom, ako ne na nekom drugom nivou suprostaviti trupama koje razaraju jednu zemlju onako kako smo maloprije vidjeli. To nije samo pravno pitanje, a jest i pravno. Dakle Hrvatska je država po volji njenog naroda, a svakako je važno hoće li je na kraju krajeva priznati zemlje, ali nije presudno.”

Predsjedavajući sudac: “Dobro gospodine Praljak. To što kažete zanimljivo je.” (11.5.2009.)
Iz knjige Margaret Thatcher “Ratovi na Balkanu”
“Dole piše: U prvom pasusu gospođa Thatcher je posjetila Vukovar 1998. godine i kaže “da bi se svatko barem jednom u životu trebao suočiti s materijalnom stvarnošću zla.” Jer, kad je vidjela Vukovar, “vidjela je kako zlo poprima stvaran lik, da ga čovjek nikad ne može zaboraviti.“
“U tom pasusu (drugi op.a.) gospođa Thatcher kaže da su zapadne vođe suočeni s tom prijetnjom, misli se na Jugoslaviju, počinili tri ključne pogreške. “Prvo: Pokušali su zadržati Jugoslaviju i time su Jugoslavenskoj Armiji dale do znanja da se inozemstvo, da se dakle neće usprotiviti njezinim nadstojanjima da silom spriječi ocjepljenje. Drugo: Međunarodna zajednica je nametnula embargo, a time je Slovencima, Hrvatima i Bošnjacima uskraćena obrana. I treće: Citiram kao treće: “U pokušaju da se “nepristano” podjeli krivnja zbog tih događaja, dok je zapravo jedna strana bila agresor, a druga pak žrtva, Zapad je postao svojevrstan sukrivac za počinjene zločine.”“Nije to bio nikakav“, citiram, gospođa Thatcher citira, “veliki trenutak za Europu” kako je utvrdio tadašnji luksemburški ministar vanjskih poslova Jacques Poos, bio je to trenutak europske sramote.” (7.5.2009.)
Iz knjige Brendan Simmsa “Britanija i uništavanje Bosne”
Praljak: Citiram: “Tokom većeg dijela godine 1992. u Bosni nije bilo rata, već je to bio pokolj u kojem su do ruba naoružani i dobro organizirani srpski vojni krugovi iskoristili svoju prednost protiv nezaštićenih civila.”
Praljak: Dakle citiram: “Kroz Vijeće sigurnosti UN-a u New Yorku i Vijeće NATO-a u Bruxellesu tri duge godine Britanci su se opirali upotrebi zračnih snaga NATO-a. U isto vrijeme britanski državnici i diplomati gledali su u svemu u “jakoj” Srbiji najboljeg jamca mira na Balkanu. Sa Srbima su se britanski posrednici ophodili vrlo susretljivo, a sa Bosancima nasilnički bahato. I na sve su moguće načine sabotirali američke planove za vojnu intervenciju… (7.5.2009.)
O uređenju
“a) Hrvatska je država, b) Bosna i Hercegovina je država, c) HVO je regularna vojska BiH-e, d) Želimo kao konstituivni narod sudjelovati u dogovoru oko unutarnjeg uređenja BiH-e. Jedan čovjek - jedan glas je unitarizam, to nije se moglo prihvatiti. Zajednički neprijatelj je onaj tko je napao, Vojska RS i JNA, e) Gospodin Izetbegović, ja sam imao jedan veliki sastank s njim. Nikada nigdje nije rekao kako treba biti unutarnje uređenje BiH. On je samo nešto odbijao, a nikada nije rekao ovo je prijedlog na kojem trebamo graditi slobodnu cjelovitu BiH, i na osnovu te platforme idemo se zajednički boriti da takva BiH bude. A kad bi se nešto s međunarodnom zajednicom i dogovorilo, on je to nakon dva dana poništio, pa mislio, neće pa hoće i stvarao potpuni nered o čemu ćemo govoriti dalje…” (18.5.2009.)
Bit HZHB-e

“I ovdje još kaže da je, konstatira se da je osnovana HZHB i kaže se bit te Zajednice “da će poštivati demokratsku izabranu vlast u Republici BiH, sve dok postoji državna nezavisnost BiH u odnosu na bilo koju Jugoslaviju.” I to je bio politički stav te Zajednice i hrvatskog naroda. Priznaje se BiH i njena demokratska izabrana vlast, osim ako ta vlast ne pitajući hrvatski narod hoće u Jugoslaviju sa Srbima. E tada ja nebi. Neznam šta bi ostali, ja nebi! To je moje legitimno pravo pripadnika suverenog naroda. BiH da, njena vlast da, ali ne vlast koja bi se onda prodala JNA, Srbiji, iz nekih svojih, iz jednonacionalnih interesa, bilo to srpskih ili muslimanskih. I to je časni suci osnovni problem razumjevanja položaja, želje i htjenja i HZHB, i hrvatskog naroda i ostalo. I nemojmo oko toga stalno plesati kao mačka oko vruće kaše. Sto puta, da BiH, cjelovita, nezavisna, demokratska država. Ali nas kao narod nitko ne smije prodati.” (8.6.2009.)

O SIZ-ovima i primjeni Ustava SFRJ-a
Sudac Trechsel: “Dok još vidim ovaj dio na monitorima mene zanima zadnja točka članka 56, koja zapravo govori o SIZ-a teritorijalne naravi i ako se pročita taj dio, tu piše da se mogu osnovati takve zajednice, kao djelovi, dakle šire od teritorija općine, da se mogu dakle napraviti te zajednice kao teritoriji nekoliko općina, kao djelovi te SIZ-e. Onda se može doći do zaključka da je to upravo ono što je bila HZ Herceg-Bosna, naime da je to bila tvorevina koja je nastala primjenom Ustava savezne, odnosno SFRJ. Kakav je vaš komentar na ovu hipotezu?”
Praljak: “Točno tako kako ste rekli časni suče Trechsel. Ne samo da su mogle, nego i traženo je da se udruživanje o raznim osnovama kako bi se došlo do efikasnije uprave, efikasnijeg rješavanja nekog problema… Bilo je dopušteno udruživanje po svim osnovama, općina, MZ-a, skupine općina itd.” (16.6.2009.)
O Ustavu Republike BiH i pravu organiziranja obrane
Sudac Antonetti: “Pogledajte prvo član 161, podjećam vas na to da se ovdje radi o Ustavu Republike BiH. Reklo bi se da je ovdje napisano da politička organizacije, društvene organizacije, profesionalne i ostala udruženja građana učestvuju u pripremama za obranu i osposobljavaju svoje članove za izvršavanje zadataka obrane. Recite nam dali je to odraz volje Republike BiH da udruženja i ostali i entiteti koji su nezavisno organizirani u odnosu na Republiku uključi u zadatke obrane?”
Praljak: “Da! Svi.”
Sudac Antonetti: “Dobro. Odgovarate potvrdno, to je sasvim dovoljno za mene. Recite nam jeli ovaj tekst direktno vezan s onim tekstom koji smo maloprije vidjeli, onim odredbama Ustava bivše Jugoslavije. Dali se tu radi o istoj zemlji, dali se to radi o istom načelu?”
Praljak: “Da!”
Sudac Antonetti: “Pogledajte sada molim vas član 162. Da, predpostavljam da ga znate. Tu se iznosi definicija oružanih snaga Republike BiH koja za zadatak ima da zaštiti nezavisnost, suverenitet, teritorijalni integritet Republike. U drugom paragrafu piše: da postoje dakle oružane snage Republike i dodaje se da svaki građanin svojim oružjem učestvuje u otporu protiv agresora. Dakle, svaki građanin se tada smatra pripadnikom oružanih snaga Republike. Ako ove riječi ovdje zaista imaju neki smisao s točke gledišta Ustava. Ustav Republike i BiH navodi da se tako čini, a moram da vas podsjetim na to da je Republika BiH doživjela agresiju, onda to znači da je svaki građanin pripadnik oružanih snaga. Jeli to točno ili nije?”
Praljak: “Da!”
Sudac Antonetti: “Ustav Republike BiH daje određeno ulogu građanima, organizacijama i to znači da ako građanin u konkretnom slučaju hrvatski građani, ako se oni organiziraju na određeni način. Dali je to po vašem mišljenju nešto što je protuustavano. Jeli njihovo organiziranje nešto što je suprotno Ustavu Republike BiH?”
Praljak: “Ne! Svaki građanin, svaka MZ, svaka općina, svako poduzeće, koje se organizira u obrani protiv agresije to radi sukladno Ustavu Republike BiH, kako je napisano.” (17.6.2009.)
O politici interesa
“… jer je njima (međunarodnoj zajednici op.a.) mir bio bitan. A koje forme je taj mir i tko je u tom miru nastradao i tko je izgubio i šta je s načelima tog mira? To što se tiče međunarodne politike na Balkanu, od aneksije 1878. godine, aneksije BiH pod Austriju, odnosno …, nikad nikoga nije bila briga. Nikad tamo nitko nije vodio nešto što se može zvati načelna politika, nego naprosto politika interesa.” (26.5.2009.)
O optužbama na račun Unprofora
Sudac Antonetti: “Gospodine Praljak, pogledajte stranicu 55 molim vas. Vi tu zapravo optužujete Unprofor.I kažete “da oni pomažu muslimanima da osvoje teritorije”. To što vi tu kažete je ozbiljna stvar. Na čemu ste vi svojevremeno temeljili tu izjavu?”
Praljak: “Na spoznajama časni suče! Ovo bila teška optužba ili ne, ona je točna! Naravno ne cijeli Unprofor, ali su mnoge postrojbe pomagale muslimane i Englezi. A ove jedinice koje su bile iz zemalja, islamskih, to je bilo manje-više više nego otvoreno, i tako dalje. A čak znam da su, iako Nijemci nisu imali svoje jedinice, oni su švercali oružje, posebno pored nas. Što smo mi oružje švercali muslimanima isto u humanitarnoj k.ehh, to je vrlo komplicirano, ali ostajem pri ovom ovdje stavu. A posebno su im pomagali nevjerojatno lažnim izvješćivanjima šta se na terenu događa.”
Sudac Antonetti: “Govorite o švercu oružja, dali se tu radilo o izolovanim postupcima pojedinaca, znate da u svakoj ustanovi postoji neka crna ovca, ali to neznači da mora baciti ljaga na cjelokupnu instituciju, na cjelokupnu ustanovu. Dakle, dali su to bili pojedinačni postupci, ili su svi to radili?”
Praljak: “Nisu radili svi časni suče, bilo je pojedinačnih, ali bilo je i cijelih struktura. Ukrajinske i ruske Srbima, islamske muslimanima, Englezi i tako dalje. Dakle, bilo je, poslje toga su Amerikanci dopustili da slijeću iranski avioni, turski avioni. Nemojmo se zavaravat. To što sada hoće svi pokazati zapravo da nisu radili ono što su radili i da smo mi grupa zločina koja je proizvodila taj rat, ja kažem ovdje, pardon, nije točno!” (18.6.2009.)
O igrama na račun drugih
“… Predsjednik (Tuđman, op.a.) kaže: “Jedan od supredsjedatelja pitao me je dali smo kadri obraniti Gornji Vakuf?”. On dakle, dakle jedan od supredsjedatelja konferencije, a u to vrijeme to može biti ili Owen ili Stoltenberg pita, dobro, ako vas muslimani pobjede s kakvim ćemo planom opće moći, ako vi zaustavite kod Vakufa i proširimo pa se uspostavi ravnoteža imati ćemo osnove da nekoga nešto prisilimo. To je ta igra, politička, vojna, zamršena, komplicirana, gdje su svi veliki igrači bili izvan Hrvatske i BiH.” (17.6.2009.)
O rušenju Starog mosta
Praljak: “… a onda kada je to sve skupa pripremljeno, jedan engleski vojnik je postavio kameru, to snimio, dobio je pratnju, kako to pišu snage Armije BiH, do Sarajeva, gdje je tu kasetu trebao predati Televiziji Sarajevo. A on je bez ikakvog problema sjeo u Unproforov avion i odletio i to dao BBC-u. E sad sve zaključke ja ostavljam svakome, osim što HVO i Slobodan Praljak s tim nemaju nikakve veze. Tko ima zaključite sami.”
Predsjedavajući sudac: “… dakle vi tvrdite da je riječ o jednoj velikoj manipulaciji, ako sam vas dobro shvatio?”
Praljak: “Da, časni suče. Ja tvrdim da je to velika manipulacija. I nije predao on to nikad sarajevskoj televiziji. Sve ono što smo mi gledali, to je preneseno s BBC-a. Dakle i onaj ORF, austrijski i sarajevska televizija, i sa onim istaknutim komadićem, kojeg je on, neznam kojeg razloga iskinuo, dali su to bile dvije eksplozije, ja to ne znam, jer nitko ne raspolaže tim originalom. To on nije dao sarajevskoj televiziji. To su svi preuzimali, kako se preuzima, kako se preuzima materijal, kad jedna kuća to objavi. Ali je to objavljeno iste večeri 9-og., 9.11. Samo ne iz Sarajeva nego iz BBC-a.”
Praljak: “… i to (o Škotu, vojniku snimatelju, op.a.) izrijekom pišu muslimanske novine, na stranici knjige, evo ja ću vam pokazati, ove, točno gdje je to navedeno, samo malo… Evo to je “Oslobođenje”, četvrtak, 19.6.1997. godine, stranica hrvatska je 34., gdje se o…, tome govori. I kaže se da je “kameru je prema mostu ustremio jedan Škot, koji se u tom gradu nalazio kao pripadnik Britanske Armije.” Dakle, Britanaca časni suci dole nije bilo. Meni je nejasno što je pripadnik Britanske Armije radio u Mostaru kad su dole bili zaduženi Španjolci. I kaže se “da je taj čovjek, prema naredbi Dudakovića, a to je bio zamjenik zapovjednika IV korpusa, krenuo u Sarajevo u pratnji pripadnika vojne bezbjednosti komande IV korpusa. I izrijekom piše, “ali, umjesto da dragocjeni dokument, kako je bilo dogovoreno, preda ondašnjem direktoru RTVBIH, on se dočepao prvog Unproforovog aviona i odletio iz Bosne.” Ovo pišu muslimani, ne piše Praljak. E sad. To su njihove izjave i to dosta znatno iza toga. Ja tu nemogu više ništa dodati. Kakvu je on ulogu imao dolje, ja mogu sudu dostaviti njegovo ime, pa bi se moglo, ali …ne, nema ništa od toga.”(8.6.2009.)
O modeliraju rata i (navodnoj) smjeni

“… Dakle snaga koju su imale određene zemlje na tom području je bila takova, da su one modelirale taj rat, to ja tvrdim, šest puta pod zakletvom. Kako će se odvijati, do koje mjere, i kako. I taj rat na teritoriju BiH je vođen, između ostalog kao jedna propagandna ili kampanja reklamiranja deterdženata. Izabere događaj koji se zbio ili nije zbio, novinari ga vam prenesu, a onda vi kažete, “e sad vi morate, jer evo imamo informaciju.” Nema informacije časni suče u svjetskoj javnosti o Doljanima, Uzdolu itd. Nema informacije o ofenzivi muslimanskih snaga tri mjeseca na HVO. Nema! A stalno se govori da mi napadamo. Ja kažem, nigdje nismo napali! Mi se branimo! E sad, što se tiče gospodina Galbraitha. Ja neznam što je on govorio o Franji Tuđmanu, ali ja sam svoju zamjenu zatražio prije Stupnog Dola, s kojim uostalom nemam nikakve veze, to je broj jedan. I broj dva: Mislim da je animozitet gospodina Galbraitha prema meni, nastao naknadno, jer sam ja javno se očitovao kad je on držao javni skup, tribinu, na trgu u Slavonskom Brodu, kao da mu je to Amerika i prčija! Ja sam mu rekao, čekajte, nismo mi banana država da nam veleposlanik drži javne govorancije. Tada je on odgovorio “Šta se javlja taj rušitelj Starog mosta.” Opet, bez suda i zakona, dovoljno je da ste Amerikanac, a iza toga ide najveća sila na svijetu, najsnažnija sila na svijetu, mene te sile ne interesiranju. Može on biti neznam kakova sila, nije točno da se mene dole smijenulo.” (15.6.2009.)

O gotovim pričama
“… Gotova je priča. Priče su, časni suče Antonetti, gotove kad vam netko hoće staviti priču. Danas se ratovi oblikuju preko CNN-a. Pa to piše u svakom komunikacijskom knjizi, koja se bavi. Ako vam CNN hoće napraviti rat, vi ćete imati rat. Najprije dođu oni, a poslje toga možete samo čekat kad će počet rat. Od Bagdada pa nadalje. Tu je stvar sile i snage…” (15.6.2009.)
O uvjerenjima
“Ja sam se uvjerio i u ratu i poslije rata, da je beskrajna količina podmetanja i laži napravljena u tom ratu.” (16.6.2009.)
O prišivanju dokumenta
“… U ovoj sudnicu su falsificirani mnogi dokumenti, i što se tiče Blaškićevog slučaja i tu su razne službe imale svoje umješane prste. Iz kojih razloga ja nebih išao dalje. Iz razloga da me dovedu i da me optuže ovdje, evo to su razlozi…” (16.6.2009.)
O neozbiljnosti jednog djelatnika suda
Službeni prevoditelj: (Zaboravivši vjerojatno isključiti mikrofon, op.a.): “auuuuuuuuaaaaa (zijevanje), joj ovaj advokat (Praljkov odvjetnik Kovačić, op.a.) je sirota, eee.”
Praljak (nakon dijela snimke bez tona, op.a.): “..vokat sirota. Vaših komentara je već pun kufer. Vi prevodite i radite svoj posao kako Bog zapovijeda, a ovaj odvjetnik nije sirota. Sram vas bilo.” (18.6.2009.)
O ponašanju muslimanskih izbjeglica
“…oni su znali da u Hrvatskoj ne mogu ostati, ali je dolazilo do čitavog niza drugih problema, jer su se oni ponašali kao da nisu izbjeglice. Njihovi su zahtjevi bili, vidjeli ste, treba nam platiti kartu i uvesti trajektnu liniju između otoka koji nikad nije imao trajektnu liniju. Oni su jednostavno mislili da su oni još uvijek građani Jugoslavije i da im netko treba dati što ih je volja. To je broj 1. Broj 2: Pjevali su recimo…” (prekid suca)
“I drugo: Ovi ljudi, vi to ne znate, ali da samo kažem. Kad bi muslimani u ove 93.-oj godini izvojevali koju vojnu pobjedu, znate što se događalo na Jadranu po hotelima? Muslimanske izbjeglice su pjevale i slavile pobjedu svoje vojske nad Hrvatima u BiH. Desetina puta tako.” (18.6.2009.)
O dvostrukoj politici
“… Ne može se voditi dvostruka politika prema nekome koga naoružavate, stalno! Ne može, ne može, ne može i ne može. Ne možete neprijatelja koga hoćete poraziti, izbaciti, naouružati i naouružavati tokom cijelog rata. Pa to je van! (18.6.2009.)
O tezama i uzrocima
“Jedan čovjek, jedan glas”. Od Islamske deklaracije pa nadalje, je ono što je uzrokovalo rat između Hrvata i muslimana! I ja bih sutra išao u rat protiv te teze! To je moj teritorij, na kome ja prebivam. To je moja zemlja i nitko me neće etnički okupirati!”
http://www.poskok.info/

U raljama zvijeri

2010-11-11T23:44:00.000-08:00

Bjelovar - Glasnogovornica Županijskog suda u Bjelovaru 10. studenoga izvijestila je medije kako je Županijski sud u Bjelovaru povodom istražnog zahtjeva Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru, nakon ispitivanja osumnjičenog J. Š. rođ. 1952.g. donio rješenje o provođenju istrage zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZ RH. Sada je već poznato da se radi o Juri Šimiću kojega se sumnjiči za događaj od 29. rujna 1991.g. kada je zauzeta vojarna „Božidara Adžije“ u Bjelovaru i kojom prilikom su smrtno stradali pripadnici JNA R.K. rođ. 1941., M.V. rođ. 1944. i D.J. rođ. 1954.g. koji su zapovijedali postrojbama u vojarni JNA iz koje je pružen otpor hrvatskim snagama koje su je htjele zaposjesti. To su pripadnici tadašnje JNA sa visokim vojnim činovima direktno odgovorni za napade na Grad Bjelovar koji su bezrezervno svim snagama potpomagali snage srpske vojske u djelu okupiranog prostora i to ratnom tehnikom i ljudstvom pa građane čudi što se Šimića tereti za možebitne ratne zločine, a paralelno se nikoga ne tereti za smrt hrvatskih vojnika i civila u toj operaciji kojom su do zadnjeg daha zapovijedali stradali oficiri. Odlučujući o prijedlogu ŽDO u Bjelovaru za određivanje pritvora, istražna sutkinja donijela je rješenje kojim je osumnjičeniku J.Š. određen pritvor u trajanju od mjesec dana i to zbog opasnosti od bijega i zbog postojanja posebno teških okolnosti djela (čl. 102. st. 1. toč. 1. i 4. ZKP-a). Protiv rješenja o provođenju istrage rok za žalbu je 3 dana, a protiv rješenja o određivanju pritvora 2 dana. Za odlučivanje o žalbama nadležno je vijeće Županijskog suda Bjelovar. Udruga Hrvatski ratni veterani bjelovarsko-bilogorska Županija daje potpunu podršku Juri Šimiću kao branitelju i osobi koja je sve svoje resurse u ključnim trenucima hrvatske povijesti stavila na stranu pravde i želje za hrvatskom neovisnošću i očekujemo da će se u ovom postupku pokazati pravo lice pravde sa konačnim rezultatom dokazati da je operacija zauzimanja vojarne bila legitimna kao i pravo na samoobranu u Domovinskom ratu od pobunjenih srba koji su sve svoje snage ( vojne, ljudske, financijske, diplomatske i druge ) stavili na stranu zločinačkog režima čije posljedice srpski narod osjeća još i danas. (Predsjednik Udruge HRV BBŽ Nenad Šantalab)

Komemoracija na "Trokut-Novska"

2010-10-30T09:32:00.000-07:00

U petak 29. listopada na lokaciji „Trokut-Novska“ branitelji iz Domovinskog rata sa predstavnicima Gradova Zagrebačke županije, Gradova Samobora, Svete Nedjelje, Vrbovca, Općina Dubrave, Dugog Sela, Brckovljana, Rugvice, predstavnici Bjelovarsko-bilogorske županije i Gradova Bjelovar, Čazma, Garešnica, Općina Nova Rača, Hercegovac i Veliko Trojstvo te Predstavnici Koprivničko-križevačke županije i Gradova Koprivnica, Križevci i Đurđevac kao i domaćini iz Sisačko-moslavačke županije i Grada Novske odali su na komemorativnom okupljanju za poginule branitelje Domovinskog rata 1991.-1995. počast i još se jednom prisjetili junačkih djela svojih sumještana i prijatelja koji su dali živote na novljanskom ratištu za slobodnu Hrvatsku. Udrugu UHDDR i UHRV-a BBŽ predstavljali su naši članovi Ivan Potočnik, Zdravko Čeh, Marijan Matijević svi od reda dragovoljci i prekaljeni ratnici. (n.š.)

Sjećanje na sve žrtve rata kroz program UHDDR-a

2010-10-28T02:05:00.001-07:00

U organizaciji UHDDR-a, a pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Bjelovarsko-bilogorske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Koprivničko-križevačke Županije dana 28. listopada održano je natjecanje učenika drugih razreda srednjih škola u četiri županije središnje hrvatske. Učenici su odradili pismeni test u poznavanju povijesti nastanka neovisne hrvatske države od 1989.-1998. godine i Domovinskog tara 1990.-1996. godina. Ove godine izaslanstvo udruga UHDDR i UHRV BBŽ sa predstavnicima Bjelovarsko-bilogorske županije i medija posjetili su srednju školu u Grubišnom Polju i uvjerili se u tijek testiranja učenika. Program provodi UHDDR BBŽ na nacionalnoj razini pod nazivom „ Znajući prošlost u sigurniju budućnost“. Autori programa su predsjednik UHDDR BBŽ Stipe Šola dipl.ing, a pripremne materijale i testove pripremili su zajednički Angela Faletar prof te Anita Blažeković prof u suradnji sa UHDDR-a. Ovaj program je pokrenut 2005. godine u bjelovarsko-bilogorskoj Županiji a od ove godine se provodi u četiri županije pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH. Programom je obuhvaćeno 2500 učenika drugih razreda srednjih škola. Pobjednički razredi ove će godine za nagradu posjetiti Grad Vukovar i to 19. studenoga kojom prilikom će od živih sudionika borbi za spas Vukovara čuti kako su prošli posljednji dani obrane Borov naselja i drugih lokacija na kojima su branitelji odolijevali napadu sve do zaključno 20. studenoga 1991. godine do kada je u bitkama poginulo između 2.900 i 3.600 ljudi. UHDDR ima želju ovaj program provesti na cjelokupnom području Hrvatske što će vjerujemo i uspjeti uz pomoć svih nas. (n.š.)

IZ KUHARICE HRVATSKIH RATNIH VETERANA

2010-10-24T09:54:00.000-07:00

Prva kuharica koja daje recepte s količinom namjernica potrebnih za pripremu jela po broju osoba za koje se priprema jelo.VOJNIČKI GRAH ®© Normativ je predviđen kako bi osigurao oko 6 dl gotovog jela po korisniku. Očišćen grah u odgovarajućoj posudi s hladnom vodom ostavite na hladnom mjestu da odstoji od 1-3 sata. Zatim ga ocjedite i stavite u posudu odgovarajuće veličine te ga potopite s hladnom vodom i kuhajte 10 – 15 minuta dok voda ne proključa. Dok se grah kuha nemojte ga miješati da ne polomite zrna. Na jednom djelu masnoće dodajte pola sitno sjeckanog luka i mrkvu isječenu na kockice ili naribanu, malo popržite pa dodajte meso isječeno na kockice. Tako pirjajte dok većina tekućine ne ispari, a zatim odvojite na stranu za kasniju upotrebu. Sada prokuhani grah ocjedite i dodajte mu ostatak luka, pirjano meso sa lukom i mrkvom te temeljac od kostiju ili toplu vodu pa sve zajedno kuhajte dok meso ne omekša, a po potrebi dolijte tople vode. Na ostatku masnoće koju je potrebno zagrijati dodajte brašno i blago zapržite da porumeni, isključite toplinu i odmah dodajte papriku u prahu i sitno sjeckani češnjak pa sve dobro izmiješajte. Kada grah omekša dodajte lovorov list, dodatak jelima, razmućen u toploj vodi koncentrat rajčice, posolite i dodajte zapršku uz stalno miješanje da se zaprška ne zgruda. Grah za zaprškom kuhati još oko 30 minuta nakon čega se dodaje mljeveni papar i sitno sjeckan peršinov list. Ostaje jelo probati i poboljšati ga soljenjem ako je potrebno.

POPIS SASTOJAKA PO OSOBI:

Grah suhi 120g

Brašno Tip 800 8g

Luk svježi 20g

Češnjak 1g

Mrkva 10g

Koncentrat rajčice 3g

Goveđe meso 100g

Mast ili ulje 20g

Paprika u prahu 0,3g

Papar 0,1g

Peršin 1g

Dodatak jelima 1g

Lovor 0,01g

Sol po ukusu

Energetska vrijednost sastojaka po osobi oko 3572 kJ (852 cal)

Porcija osigurava: 42,24g proteina, 40,26g masti i 82,92 g ugljikohidrata

MORH u Bjelovaru organizirao seminar za pčelare

2010-10-16T08:03:00.000-07:00

Branitelji koji se bave pčelarstvom, a radili su pa bile umirovljeni ili otpušteni iz MORH-a i Oružanih snaga, imaju pravo na pomoć putem programa za tranziciju Ministarstva obrane. Kako kaže načelnica Odjela za tranziciju Iva Kišasondi - Bašić riječ je o programu koji takvim osobama olakšava pronalaženje informacija potrebnih za pokretanje i razvijanje posla, financijsku pomoć kod plaćanja obrazovanja te pomoć kod traženja novca iz raznih državnih i europskih fondova, u kojima branitelji imaju prednost. Među dvadesetak pčelara koji su došli na radionicu je i Dražen Kovač iz Kapele, inače nagrađivani pčelar koji godinama proizvodi vrhunski med. - Svima dobro dođe pomoć, posebice onima koji tek počinju nešto raditi i izgubljeni su u šumi propisa. Stoga su ovakve radionice iznimno bitne. Ova županija inače ima puno branitelja pčelara, a za to je, osim prigode za dobru zaradu, glavni razlog terapijski učinak boravka u prirodi i svima bih preporučio bavljenje pčelarstvom - ističe Dražen Kovač. Osim po pčelarstvu, prema riječima pročelnice Bašić, Bjelovarsko-bilogorska županija je specifična i po jako visokom postotku samozaposlenih branitelja. Od oko 500 osoba koje su na ovom području izdvojene iz sustava obrane, njih tristotinjak je već pokrenulo neki obrt ili poljoprivrednu djelatnost. (izvor: www.bjelovar.info)

IZ KUHARICE HRVATSKIH RATNIH VETERANA

2010-10-12T10:37:00.000-07:00

Prva kuharica koja daje recepte s količinom namjernica potrebnih za pripremu jela po broju osoba za koje se priprema jelo.

GOVEĐI GULAŠ NA RATNIČKI NAČIN®© Recept osigurava oko 3 dl gulaša po osobi. Prvo je potrebno na masnoći popržiti sitno sjeckani luk i slaninu. Zatim dodajete mrkvu, korijen peršina i celera narezane na sitne kockice, a zatim goveđe meso isječeno na kockice. Sve zajedno pržite da pusti sok, a nakon toga dodajte dodatak jelima (vegeta ili slično), sitno sjeckani bijeli luk i slatku papriku u prahu (po želji i ljute paprike), dodajte toplu vodu ili temeljac od kostiju i pustite da kuha na laganoj vatri. Kada sastojci omekšaju uključujući i meso dodajte sitno nasječen krumpir i konzervu đuveča te potrebnu količinu vode za broj osoba koje poslužujete uzimajući u obzir da svaka osoba dobije oko 3 dl. U međuvremenu zamijesite tijesto, koristite brašno, vodu, jaja i sol da biste dobili tvrdo tijesto od kojeg načinite trgance koje potom dodajte uz miješanje u gulaš. Zatim dodajte lovorov list, koncentrat rajčice razmućen u malo mlake vode i ostavite za kuha oko 15 minuta, Na kraju provjerite ukus i dodajte po potrebi papar i sol, sitno nasjeckan peršinov i celerov list te podijelite svojim gostima.

POPIS SASTOJAKA PO OSOBI:

Goveđe meso 30g

Pšenično brašno tip 800 15g

Suha slanina 5g

Ulje ili mast 8g

Češnjak 1g

Crveni luk 10g

Krumpir 30g

Mrkva 8g

Peršin korijen i list 5g

Celer korijen i list 3g

Konzervirani đuveč 15g

Koncentrat 28% rajčica 4g

Jaja 1 kom/10 osoba

Paprika u prahu 0,3 g

Papar mljeveni 0,1g

Dodatak jelima 1g

Lovor list suhi 0,01

Sol po ukusu

Energetska vrijednost sastojaka po osobi oko 1115 kJ (265 cal)

Porcija osigurava: 8,2g proteina, 17,34g masti i 19,51 g ugljikohidrata

Tribina: Ratna zbivanja na području BBŽ

2010-10-11T08:07:00.000-07:00

"Ratna zbivanja na području Bjelovarsko-bilogorske županije" tribina je koju organizira Hrvatska zajednica udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata u petak, 15. listopada 2010. u Bjelovarskom Domu kulture, s početkom u 10,00 sati. Izlaganje će imati Stjepan Budinski, zapovjednik obrane grada Bjelovara i Bjelovarsko-podravske regije te Stjepan Ivanić, zapovjednik 105. brigade, brigadir HV-a u mirovini. Pohvalne su ovakve aktivnosti pa stoga pozivamo sve zainteresirane da se pridruže ovom zanimljivom događaju.

Sramota za Srpsko narodno vijeće

2010-10-06T05:16:00.000-07:00

Hrvatski helsinški odbor u utorak je oštro reagirao na naslovnicu Samostalnog srpskog tjednika “Novosti” na kojoj je fotografija dvaju hrvatskih MIG-ova s nacionalnim obilježjem i naslovom “Obadva, obadva su pala!“. Kako podsjeća predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak, poznato je da se radi o uskliku hrvatskog vojnika kod Šibenika 21. rujna 1991. prilikom obaranja dvaju jugoslavenskih MiG-ova. Kao što kaže „Poštujemo slobodu izražavanja i pravo grafičkog i slikovnog uređivanja novina, pa i lista “Novosti. Međutim, prosvjedujemo protiv činjenice da se taj list financira iz naših džepova.". Vlada i Sabor moraju biti svjesni implikacija ovakvih poruka, upravo zato što je državno financiranje ovog lista posljedica koalicijskog sporazuma sa SDSS-om. Tako se i Udruga HRV BBŽ priključuje tom mišljenju ali kao i on podsjećamo da je Sabor usvojio odluku Vlade o financiranju “Novosti”, glasila srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, kojeg izdaje Srpsko narodno vijeće, krovna institucija Srba u Hrvatskoj, kojoj je na čelu potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac. Po nama je besmisleno vrijeđanje Domovinskog rata kao neospornu vrijednost hrvatskih branitelja i koristiti ovu nezgodu HRZ-a za promociju novina u dnevno političkim aktivnostima. U najmanju ruku ovakav stav uredništva da ovim događajem skrene pozornost na sebe je u najmanju ruku bezobrazna i vrijedna je gađenja kao najobičnija provokacija. „ Jesmo, provocirali smo. Čak i mi, srpska nacionalna manjina, mislim da to možemo i smijemo raditi“ kaže Dragojević. Na pitanje misli li da je naslovnica njegova tjednika možda nekoga povrijedila odgovara: „Nažalost, svaka naslovnica ima potencijala nekoga povrijediti.“ Međutim, puno važnije od toga je vidjeti što se o nekim neupitnim vrijednostima danas može reći.( izvor: Slobodna dalmacija) obradio:Nenad Šantalab

Koncert u Kninu 08.10.2010.

2010-10-03T23:26:00.000-07:00

BRANITELJSKI PORTAL I PRIJATELJI ORGANIZIRAJU „Koncert za Dan Hrvatske Neovisnosti“. Koncert za Dan Hrvatske neovisnosti pod nazivom „Sritan ti rođendan generale!“. Koji organizira Braniteljski portal i prijatelji uz potporu grada Knina, održati će se 08. Listopada u športskoj dvorani srednje škole u Kninu, sa početkom u 20.00 sati. Ulaz slobodan/besplatan. Na koncertu će nastupiti poznata imena domaćih glazbenika, Vinko Coce, Klapa Kontrade, Dane Jurić, Ante Skelin, Zoran Jelenković, Klapa Zvono Kistanje,Klapa Krka,Klapa Cambi. Gost večeri je Marko Perković Thompson.

Pozivamo Vas da svojom nazočnošću uveličate ovu svečanost.

U gostima kod Istarskih branitelja

2010-09-25T07:54:00.000-07:00

Nenad Šantalab predsjednik Udruge HRV BBŽ u subotu 25. rujna gostovao kod branitelja Istarske županije kod Pazina. „Njegovanje sjećanja na Domovinski rat, na junaštvo i patnju njegovih sudionika, ali i njegovanje sjećanja na tragične događaje u našoj zemlji u godinama koje su joj prethodile, godinama velikosrpske agresije i terora, nužni su nam kako se ratovi ne bi ponovo vratili na naše prostore“ riječi su kojima je v.d. predsjednika UHDDR-a Istarske županije Damir Demirović otvorio 11. Memorijal „Mijo Kereži“ u lovu ribe udicom na plovak što se održao pokraj Pazina na barama Cerovlje u subotu 25. rujna. Prisjećajući se ratnog puta i života Mije Kerežija koji je u završetku operacije Oluja svoj život dao za Domovinu sudionici, njih oko 50-tak iz 12 Udruga proisteklih iz Domovinskog rata sa područja Istarske županije odali su počast tom poginulom suborcu i strastvenom ribiču. Na gradskom groblju u Umagu suborci i prijatelji položili su mu vijenac i zapalili svijeće. Druženje je započelo u jutarnjim satima u prostorijama domaćina ŠRD „Pazinčica“, a zbog jake kiše i poplavljenog mostića natjecanje je počelo oko podneva. U organizacijskom odboru Memorijala sudjelovali su osim Damira Demirovića još i Ante Kovačević predsjednik UHDDR-a G.O. Pula te Alfredo Bonaca iz UHDDR Vrsar. Ispred Županije Istarske skupu je bio nazočan pomoćnik pročelnika upravnog odbora za društvene djelatnosti Vinko Knez koji je nagrađenima i uručio nagrade. Prisutnima se obratio i Zdeko Požgaj predsjednik Z.U. HVIDR-e Istarske županije kojom prilikom je objavio da je njihov član Vladimir Đeri pripadnik legendarnih „Vangi“ preminuo te da će se sahrana održati u ponedjeljak u 15 sati na gradskom groblju u Puli.

U natjecateljskom djelu Memorijala prvo je mjesto osvojila Podružnica UHDDR Pula1 sa ukupno ulovljenih 1628 grama te su time osvojili i prenosni pehar Memorijala. Pojedinačno je najbolji bio Zdenko Horvat koji je ulovio 1213 grama ribe, a ujedno je imao i najveći ulov i to babušku težine 826 grama. Od ostalih Udruga Memorijalu je bila nazočna van konkurencije Udruga „Amfora“ iz Fažane. (tekst i foto: nenad šantalab)

DOMOVINSKI RAT 91-95. STRATEŠKI POGLED

2010-09-14T04:59:00.000-07:00

UTORAK 21. RUJNA 2010. U 19 SATI U HOTELU CENTRAL. POZIVAMO VAS NA PREDSTAVLJANJE KNJIGE DAVORA DOMAZETA LOŠE KOJI ĆE OSOBNO GOVORITI I ODGOVARATI NA PITANJA O TEMI DOMOVINSKOG RATA SA STRATEŠKOG PLANA GLEDANJA. OPISAT ĆE RELEVANTNE DOGAĐAJE, PROCESE I PREGOVORE NA "VELIKOM RATIŠTU" HRVATSKE I BOSNE U KONTEKSTU SVIJETSKE POLITIČKE SCENE.

Petrinjski susreti, prvi sportski nastup naše Udruge

2010-09-04T10:06:00.000-07:00

6. petrinjski susreti branitelja održani u subotu 04. rujna u Petrinji na sportskom centru Gavrilović u sklopu mjeseca „Sjećanja na žrtve i stradalnike iz Domovinskog rata“ pod pokroviteljstvom Grada Petrinje, a u organizaciji Udruge HVIDR-a Petrinja okupili su ove godine preko 320 sudionika. U ukupno šest disciplina; ribolov, viseća kuglana, stolni tenis, boćanje, pikado i šah natjecalo se ukupno dvadesetak različitih udruga vezanih uz Domovinski rat ali i udruge civilnih invalida te djece i udovica poginulih branitelja iz Domovinskog rata. Posebni gosti bili su i članovi Moto kluba Veterani Petrinja i njihovi prijatelji iz drugim moto klubova. Istog je dana održano i 5. kolo Male lige u visećoj kuglani kojom prilikom ekipa iz UHVIDR-a Susedgrad i dalje pokazuje da je rezultat važniji od sudjelovanja te srčano napadaju vrh ljestvice Male lige. Ukupni dojam susreta je druženje u opuštenoj atmosferi bez napetosti te sklapanje i učvršćivanje starih i novih prijateljstava među braniteljima okupljenih u različite udruge što pokazuje da iako postoji puno udruga nije istina da su branitelji na ovom nivou razjedinjeni. Snaga ovih ljudi očituje se u bezrezervnom prijateljstvu, potporama što ih jedni drugima daju u različitim projektima radi zajedničkog cilja, a to je da se mladima prikaže Domovinski rat u pravom svjetlu, svjetlu pobjede i časti hrvatskog čovjeka koji je u obrambenom ratu pokazao vjeru u svoju Domovinu. Iz Bjelovara su na susretima bile Udruge HVIDR-a, Tjelesni invalidi, UHDDR i Udruga HRV BBŽ. Rezultati im nikada nisu bili od presudnog značaja pa ih nećemo ovom prilikom niti isticati. Organizator je svim Udrugama zahvalio prigodnom Zahvalnicom koja će ponosno ukrašavati prostorije svake od ovih Udruga. (tekst i foto: Nenad Šantalab)

Manje i do 1500 kuna u proračunu kućanstva veliki udarac za obitelj

2010-08-17T08:03:00.000-07:00

Od 01.srpnja 2010.godine stupio je na snagu Zakon o smanjenju mirovina ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju. Naši branitelji koji su primili mirovine u kolovozu osjetili su ovo smanjenje koje im otežava svakodnevno funkcioniranje. Kreditne i druge obaveze nisu u mogućnosti otplatiti a opomene redovito dolaze tako da je smanjenje mirovine direktno utjecalo i na kućnu potrošnju pa se tako kupuje samo potrebno za osnovne životne potrebe. Koji će se cilj time postići svakodnevno pitaju članovi Udruge HRV i pitaju da li je ovim Zakonom smanje mirovine hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i smanjenje njihovog prava na život te da li članovi njihovih obitelji također nemaju više prava na roditelja koji im je bio oslonac. Smanjenje mirovina iznosi 10%, a primjenjuje se na svotu mirovine koja pripada korisniku mirovine prema zakonu, prije odbitka dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje, poreza, prireza i drugih obustava. To znači da je prvo smanjen brutto iznos a i dalje se onda odbijau porez na dohodak i posebni porez tako da je smanjenje nekima doseglo i do 1500 kuna manje u kućnom proračunu što je za četveročlanu obitelj s jednim prihodom veliki udarac. Svota mirovine smanjena na temelju ovoga Zakona, ne može iznositi manje od 3.500,00 kuna mjesečno. Smanjenju mirovina ne podliježu mirovine u mjesečnoj svoti do 3.500,00 kuna i mirovine hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i ratnih vojnih invalida, s oštećenjem organizma od 100%.

Javni poziv đacima i studentima

2010-05-30T05:58:00.000-07:00

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti objavilo je javni poziv za financiranje troškova pripremnih tečajeva u akademskoj godini 2010/2011. Ovaj program namijenjen je za polaganje ispita državne mature i upis na studijske programe u akademskoj godini 2010./2011. i to za djecu smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, djecu zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, djecu HRVI iz Domovinskog rata, djecu dragovoljaca iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i hrvatske branitelje iz Domovinskog rata. HRVI iz Domovinskog rata i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata te djeca HRVI iz Domovinskog rata i djeca dragovoljaca iz Domovinskog rata mogu ostvariti povrat troškova jednog pripremnog tečaja za polaganje ispita državne mature i upis na studijske programe pod uvjetom da im redoviti prihodi mjesečno po članu kućanstva NE prelaze dvostruki iznos cenzusa prihoda, a koji iznosi 1.995,96 kn. Djeca smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata mogu ostvariti pravo na povrat troškova jednog pripremnog tečaja za polaganje ispita državne mature i upis na studijske programe bez obzira na ostvarene redovne mjesečne prihode po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini. MOBMS vrši povrat sredstava do iznosa najviše 2.000 kn, a koja je polaznik pripremnog tečaja uplatio pravnom subjektu ovlaštenom za obavljanje djelatnosti - organizatoru pripremnog tečaja. Zahtjevi s propisanom dokumentacijom podnose se MOBMS-u, Strossmayerov trg 4, Zagreb, a obrasci se mogu naći na web stranici Ministarstva, http://www.mobms.hr/obavijesti/zahtjevi-i-obrasci.aspx . Javni poziv ostaje otvoren do 30.lipnja 2010.godine.

Održana Skupština UHRV BBŽ 14.05.2010.

2010-05-28T08:15:00.000-07:00

Hrvatski ratni veterani utemeljeni su 1990. godine kao domoljubna, nestranačka i nevladina udruga. Počasni predsjednik naše Udruge je dr. Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik. Prvi predsjednik Udruge HRV je dr. Ivan Prodan, a aktualni predsjednik Udruge HRV grada Zagreba je mr.sci. Zvonko Sesar. Što kazati za veterane, nego da su to prvi supatnici i suborci u DOMOVINSKOM RATU koji su časno obavljali svoje zadaće u obrani od srpske agresije. VETERANI su i svi oni koji su se za vrijeme II. svjetskog rata borili za nezavisnu i samostalnu HRVATSKU DRŽAVU. VETERANI su i svi oni koji su politički proganjani nakon II. svjetskog rata, te za vrijeme komunizma i njegovih nalogodavaca. VETERANI su svi naši generali koji čame po zatvorima i haškim kazamatima, nepravedno procesuirani. Mi smo neprofitabilna i nestranačka udruga, želimo se zalagati za boljitak i interese cijele populacije naših branitelja - veterana, pomoći njihovoj djeci i obiteljima, ali i kroz legitimne institucije države potaknuti promjenu određenih zakona i propisa koji nisu pravični i pravedni prema ovoj grupaciji ljudi. Udruga HRV BBŽ ponovo je aktivna i za Predsjednika je izabran Nenad Šantalab, umirovljeni policijski inspektor iz Velikog Grđevca. Udruga HRV BBŽ ima sjedište na staroj adresi u Bjelovaru, Gundulićeva 1 s brojem telefona 043.244.451 i svoj rad temelji na Statutu i dobrim odnosima sa Zborom Udruga HRV Republike Hrvatske te bjelovarskom Udrugog hrvatskih dragovoljaca iz Domovinskog rata. U predsjedništvu Udruge su i Merko Rep iz Lalića kao dopredsjednik, Stjepan Trnski iz Narte kao tajnik, Mirko Lovrić iz Bjelovara kao rizničar te Goran Šunjo iz Bjelovara kao član predsjedništva. U tijelima udruge sudjeluje i Mihael Malčić iz Bjelovara, Božidar Bakšaj iz Bjelovara i Mikica Mirko iz Bjelovara.