Sveti Vlaho prvi zaplovio u obranu Dubrovnika

Oklopljeni gliser Sv. Vlaho

Jedan od najvažnijih činitelja uspješne obrane Dubrovnika bila je dragovoljačka postrojba Odred naoružanih brodova. Postrojba je utemeljena u vrlo kratkom ratnom razdoblju od rujna 1991. do ožujka 1992. godine pod zapovjedništvom pukovnika Aljoše Nikolić. Početak djelovanja Odreda naoružanih brodova se vezuje za prvu plovidbu glisera Sveti Vlaho 23. rujna 1991. godine. U njegovom borbenom sastavu bile su 22 dobro opremljene brodice raznih veličina s ukupno 117 pomorskih dragovoljaca. Zadaća ovog odreda je bila probijanje pomorske blokade Dubrovnika i uspostava morskog koridora za dopremanje hrane, lijekova, naoružanja, streljiva i svega ostalog neophodnog za uspješnu obranu grada i kakvu takvu normalizaciju života stanovnika. Pripadnici odreda su gliserima prevozili i ranjenike te branitelje koji su iz svih krajeva Hrvatske dolazili pomoći braniteljima Dubrovnika. Odred naoružanih brodova je bio žila kucavica koja je tijekom opsade Dubrovnika grad i njegove izmučene branitelje i žitelje održavala na životu. Tijekom izvršavanja brojnih zadaća poginulo je pet pripadnika, a gliseri Odreda naoružanih brodova su preplovili preko 40 000 Nm,prevezli više od 5 000 civila, ranjenika i vojnika te prebacili preko 4 000 tona različitog tereta. Najvažnije uporište Odreda bilo je na nenaseljenom elafitskom otoku Jakljanu u uvali Veliki Jakljan.

Hrvatski ratni veterani - stvaralaštvo i poduzetništvo

BJELOVAR - Jedanaestom izložbom stvaralaštva i poduzetništva, članovi udruge Hrvatski ratni veterani obilježili su pet godina od pokretanja projekta Ratnici u miru. Izložbom na Bjelovarskom sajmu u sklopu jesenskog međunarodnog poljoprivrednog sajma, članovi okupljeni oko projekta ponovo su pokazali što stvaraju svojim rukama. Bilo da se radi o hoby ili profesionalnim aktivnostima, slikari, sakupljači slika i gramafonskih ploča, proizvođači suvenira, satova i igračaka te majstori bravari i proizvođači hrane, njih ukupno 13, pokazali sve svoje najbolje radove. Bilo bi ih i više da je više prostora, ali oskudne mogućnosti nisu dopustile okupljanje svih onih koji su bili zainteresirani za izložbu.  Potrebe su velike jer je i projekt do sada okupio više od 40 članova iz cijele Hrvatske. Interes za aktivnosti ratnih veterana pokazao je i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice, Andrej Plenković koji je sa izaslanstvom u petak obišao sve sudionike izložbe na Bjelovarskom sajmu i upoznao se sa programskim aktivnostima članova projekta Ratnici u miru. 

U proteklih pet godina projekt je postao projekt od javnog interesa jer se djelomice financira iz javnih sredstava, najviše Ministarstva branitelja pa Bjelovarsko bilogorske županije, Grada Bjelovara, Grada Garešnice, a bilo je i skromnog učešća nekoliko općina, prije svega Općine Ivanska i Sirač. Projekt je 2010. godine osmislio Nenad Šantalab, sadašnji predsjednik Hrvatskih ratnih veterana i voditelj projektnih aktivnosti. Sam projekt privukao je od osnutka do danas više od 100.000 kuna javnih sredstva koje su mahom utrošene na najmove sajamskih prostora, kupovinu materijala i pribora za radove, putne troškove, nabavu osnovnih sredstava, komunikaciju, poštarske usluge i slično, navodi voditelj projekta. I ove godine očekuje se financiranje od strane Ministarstva branitelja u iznosu od oko 20.000 kuna jer je interes ministarstva i javnih politika pomoći socijalnim i psihološkim aktivnostima svih skupina sudionika i stradalnika iz Domovinskog rata. U sljedećem razdoblju najavljeno je učlanjenje novih članova koji svojim vlastitim rukama proizvode razne stvari te imaju potrebu to podijeliti i s drugima. Glavni novi slogan projekta će biti Hrvatski ratni veterani – stvaralaštvo i poduzetništvo i taj smjer se misli zadržati i u budućem radu zbog sveukupnog htijenja za razvijanjem gospodarstva u Hrvatskoj.

Stvaralaštvo i poduzetništvo ratnih veterana na izložbi u Gudovcu

Josip Maretić sa svojim
umjetninama od željeza

HRV - Hrvatski ratni veterani na kraju ovoga ljeta nastupiti će na Međunarodnom poljoprivrednom i gospodarskom sajmu u Gudovcu nadomak Bjelovara. To je već 11. izložba za redom na istome prostoru koju je udruga pokrenula u ime svojih članova radi psihološke i socijalne pomoći svim onim članovima koji svojim rukama proizvode neke vrijednosti. Braniteljsko stvaralaštvo i poduzetništvo tema je ove izložbe koja će okupiti ukupno 12 članova udruge. Bilo bi ih i znatno više ali s obzirom na skučeni prostor i skromne mogućnosti za zakup prostora i ovoga puta nije se moglo poduzeti ono što je na početku godine bilo zamišljeno planom aktivnosti. Usprkos svemu na izložbi će se predstaviti nekoliko najaktivnijih članova sa svojima djelatnostima. Od 9. - 11. rujna posjetitelji sajma moći će vidjeti ručno izrađene etno suvenire obitelji Mire i Željka Acs iz Siska, drvene minijature namještaja za dječju igru obitelji Emire i Davora Zimski iz Markovca

Detalj sa izložbe u Bjelovaru
povodom terezijane na gradskom
korzou

Križevačkog, umjetničke predmete izrađene od željeza iz ruku Josipa Maretića iz Velikog Trojstva, slike na drvetu izrađene pomoću užarene niti iz ruku Marka Šafran iz Kolarevog Sela, predmete oslikane dekupaž tehnikom iz ruku Leoni Ivanuš i Siniše Zeman iz Bjelovara, keramiku iz ruku Ivana Horvata iz Bjelovara, satove iz radionice Dražena Sitar iz Gudovca te slike bjelovarskih slikara amatera Ivana Rođak i Mirjane Brajdić. Uz njih posjetitelji sajma imati će priliku za razmjenu knjiga na prostoru Damira Horvat Zasckai iz Daruvara. Braniteljsko poduzetništvo ovoga puta predstaviti će Jurica Antunović iz Čepina vlasnik strojobravarskog obrta specijaliziranog za inox ograde i kovanu bravariju te novi član Živko Dražin iz Kaštel Kambelovca na daleko poznati ribar sa preradom ribe u konzervirane oblike, inćune i slične delicije ali i Pepefish, brand ljutih papričica punjenih sirom ili slanim inćunima. Dobrodošli na 11. izložbu braniteljskog stvaralaštva i poduzetništva u Gudovac kod Bjelovara od 9. - 11. rujna 2016.

Sjećanje na policajce ubijene kod Žute Lokve 1991.

HRVATSKI RATNI VETERANI - 24. kolovoza 1991. pet hrvatski policajaca iz Policijske ispostave Brinje bilo je raspoređeno na stalnom kontrolnom punktu – na križanju kod Žute Lokve gdje su redovno obnašali dužnost. Tada su ih srpski odmetnici napali s leđa i rafalnom paljbom usmrtili, a kasnije masakrirali četiri pripadnika MUP-a, dok je jedan policajac ranjen uspio pobjeći prema Senju. Napad je bio uvod u događaje koji su uslijedili. Sutradan 25. i 26. kolovoza su uslijedili žestoki velikosrpski napadi na Otočac i Gacku dolinu. U ta dva dana su velikosrbi su sa položaja u Podumu pogodili Gacku dolinu, s oko 1000 minobacačkih projektila. Najviše su pogodili gradić Otočac. U spomen na pale žrtve, sagrađena je kapelica u blizini pokolja. Imena poginulih branitelja:

Vinko Krznarić *1958. - † 24. kolovoza 1991.

Drago Toljan *1963. - † 24. kolovoza 1991.

Milan Vranić *1968. - † 24. kolovoza 1991.

Zdravko Vuković *1958. - † 24. kolovoza 1991.

Darko Murat 1962. (preživio pokolj)

17. 8. 1990. kod Knina su postavljene balvan barikade na cestama i počela je Balvan revolucija

HRVATSKI RATNI VETERANI - Oružanu pobuna dijela Srba u Hrvatskoj potaknuta je iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA. Počela je pojavljivanjem naoružanih ljudi kod Knina na cestovnim barikadama. Barikade su postavljene 17. kolovoza 1990.  godine i njima je nanesena velika ekonomska šteta gospodarstvu Hrvatske. Zatvaranjem prometnica i prekidom špice turističke sezone došlo je do mnogih ekonomskih problema. Zbog nesigurnih cesta sva vozila koja su prometovala između Zagreba i Splita trebala su ići duljim putem. Balvan revolucijom i prekidom prometnica i telekomunikacijskih čvorišta narušio se teritorijani integritet tadašnje SR Hrvatske i time je nastalo dvovlašće na njenom teritoriju. Ovim činom isto se pokazivalo da vlast koja je došla čelo Hrvatske nije bila u stanju svojim redarstvenim snagama i pravnim aparatom održati državni poredak tom području, iako je zakonski taj teritorijalni integritet i vlast unutar svojih granica bio zajamčen Ustavom SFRJ iz 1974. godine. U narednom razdoblju Hrvatska je stoga poduzela aktivnosti u organiziranju snaga potrebnih za obranu svojeg suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti.

10. kolovoza 1991. ubijen je ratni snimatelj Gordan Lederer

Gordan Lederer jedna je od prvih i najpoznatijih žrtava srpske agresije na Hrvatsku. Poginuo je na radnom mjestu, pogođen metkom snajpera, snimajući hrvatske borce u akciji na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice 10. kolovoza 1991. tijekom srpskih napada na Pounje. Iza sebe je ostavio mnoge video zapise koji i danas vrlo slikovito govore o prvim danima Domovinskog rata. Poznat je naknadni montažni uradak njegovih ratnih snimaka "Banijska praskozorja". Snajperski pogodak na snimateljskom zadatku pred Hrvatskom Kostajnicom 10. kolovoza 1991. godine nije bio slučajan, jer je u skupini s vojnicima koji su mu pokazali bojište gađan samo on, a potom ga se na padini niz koju se otkotrljao gađalo ručnim bacačem granata. Novinar Vlado Mareš i snimatelj Veljko Đurović su 11. kolovoza snajperista intervjuirali za informativni program RTS. Njegovu su anonimiziranu siluetu po tvrdnji novinskog članka od 22. kolovoza 1991. godine prepoznali sugrađani iz Siska i član obitelji. Po tim je tvrdnjama riječ o Milanu Zoriću, koji je za vrijeme ročne vojne službe bio uvježban za snajperista. Milan Zorić je u odsutnosti osuđen na Županijskom sudu u Sisku 1999. godine. Na njegovu žalbu Vrhovni sud Republike Hrvatske je 18. rujna 2002. godine odbacio optužbu jer je Vojni sud u Zagrebu u ovom postupku obustavio kazneni postupak zbog primjene Zakona o općem oprostu. 

5.8.1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. - Čestitamo vam svima Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

foto: Božena Šimlek Šuplika 5.8.1995.

KRATKO I JASNO - Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj datum 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. Na kninsku su se tvrđavu prvi popeli pripadnici 7. gardijske brigade: Elvis Mihić iz Rijeke, Mario Bilać iz Vodica, Eduard Baltić iz Čakovca, Ivica Novoselec iz Zlatar Bistrice, Jasmin Hadžić iz Belog Manastira i Miljenko Hajsok iz Varaždinskih Toplica. Prema rekonstrukciji Udruge 7. gardijska brigada ‘Puma’, na visoki metalni jarbol prvi se popeo Jasmin Hadžić.  On je nakon nekoliko pokušaja pao s jarbola, s dijelom metalnog lanca u rukama. Zastava je još bila na jarbolu, pa su se preko Hadžićevih ramena do nje penjali Eduard Baltić i Mario Bilać. Ujedinjenim naporima sve trojice zastava je konačno pala, ali na taj lanac se više nije mogao izvjesiti hrvatski stijeg, pa su gardisti veliku dvadestmetarsku hrvatsku zastavu raširili preko zidina kninske tvrđave. Nešto kasnije su i pripadnici 4. gardijske brigade, koji su u grad ušli oko 12 sati, istaknuli svoju zastavu. Slijedilo je zajedničko povijesno fotografiranje i time je simbolično označeno oslobađanje Knina i pobjeda u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. Tek trećeg dana Oluje i drugog dana od ulaska hrvatskih snaga u Knin, 6. kolovoza 1995. godine, velika hrvatska zastava 7. gardijske brigade svečano je podignuta na jarbol i ponosno se zavijorila nebom iznad slobodnog kraljevskog grada.