Stranice

petak, 16. rujna 2011.

Spomen na žrtve Jugoboljševizma 1945.

BJELOVAR – Bjelovarsko-bilogorska županija, Odbor za podizanje spomen obilježja prešućivanim hrvatskim žrtvama II. svjetskog rata i poraća s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, GRAD BJELOVAR  I  MATICA HRVATSKA-OGRANAK BJELOVAR potpomognuti članovima županijske Udruge hrvatskih ratnih veterana i građana priredili su u petak 16. rujna 2011. u 17 sati na spomeničkom prostoru gubilišta šume Lug u Bjelovaru S P O M E N na hrvatske žrtve jugo komunističkog boljševizma, pogubljene u poraću 1945. Nakon prigodnih riječi održana je koncelebrirana sveta misa koju je predvodio mons. dr. Vjekoslav Huzjak, bjelovarsko križevački biskup. Prije nešto više od 5 godina, 28. lipnja 2006. godine na lokalitetu Spomen šume Lug pokraj Bjelovara ukopani su posmrtni ostaci 293 hrvatska mučenika kojima je u spomen podignuta kosturnica sa spomenikom. Odbor za podizanje spomen obilježja prešućivanim hrvatskim žrtvama II. Svjetskog rata i poraća s područja bjelovarsko-bilogorske županije te povjerenstvo za podizanje spomenika odradili su povijesno neprocjenjiv posao. To govorimo zbog toga što su nama mladima ostavili u nasljeđe obavezu čuvanja istine o tragediji hrvata u II. Svjetskom ratu. Nakon poziva prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana na jedinstvo i obranu Hrvatske od velikosrpske agresije ova zadaća koju nam ostavljate u nasljeđe jedna je od obaveza koju ćemo održati do smrti jer u ovoj kosturnici leže kosti potpuno nedužnih članova naših obitelji koji su ubijeni od strane komunističkih vlasti NOV-e i njezinih službi samo iz razloga što su bili hrvati i što su sanjali isti onaj san za koji smo se mi borili u Domovinskom-obrambenom ratu. Mi znamo da nije istina kako se čuje iz usta bivšeg predsjednika Mesića da su NOV-a i novi poredak Titove Jugoslavije imali pravo na osvetu nad snagama poražene NDH, jer da je tome tako i mi bismo isto imali pravo činiti u tijeku zadnjeg sukoba na ovim prostorima. Pravo na život i pravedno suđenje ima svaki vojnik koji je poražen, a civili bez obzira na svoja politička, rasna ili vjerska opredjeljenja ili djelovanje tijekom rata ne zaslužuju nikakvu represiju, a najmanje krvničku smrt. Ponašanje NOV-e i komunističke partije u tijeku prve polovice 1945. godine mrlja su u antifašističkoj borbi naroda bivše Jugoslavije koja nikada i ničime neće biti oprana, a posebno ne dok se i danas veliča ime Josipa Broza kao ideologa dobrobiti i blagostanja bez da se iz usta tih štovatelja ne čuje niti riječ o tamnoj strani Titova totalitarnog režima. Žao nam je što udruge koje se pozivaju na nasljeđe antifašističke borbe u svojim djelatnostima nemaju niti jednu aktivnost okrenutu zajednici iz koje bi šira zajednica imala koristi već se samo bave zaštitom lika i djela Josipa Broza zaboravljajući da je antifašizam također tema na kojoj se mogu izgraditi projekti od zajedničkih interesa uz uvjet da se istina o nedjelima komunističkog režima tijekom 1945.godine istraže i prikažu u potpunom svijetlu, da se zagovornici tog sustava javno ograde od nedjela i ispričaju hrvatskom narodu zbog počinjenih zlodjela te da se živi sudionici tih događaja procesuiraju.
U Lugu, 16.09.2011. Nenad Šantalab

Nema komentara:

Objavi komentar