Logor Bučje prvi je srpski logor u RH, traga se za još 22 osobe

Udruga civilnih invalida i stradalnika Domovinskog rata Požeško-slavonske županije iz Pakraca i ove je godine organizirala susrete zatočenika srpskog logora „Bučje“. Povod ovogodišnjeg druženja je obilježavanje 20. obljetnice razmjene i oslobađanja zatočenika srbočetničkog logora „Bučje“. U programu koji će upriličiti 16. siječnja kod spomen obilježja na Bučju sudjelovat će i izaslanik Hrvatskih ratnih veterana Antun Bilek iz Daruvara inače i predsjednik Udruge Hrvatski Domobran Sirač-Daruvar i tom će prilikom svjedočiti posvećenju
kapelice i polaganju vijenaca. Otmice i protupravno zatvaranje građana Pakraca i Lipika, ali i građana s područja Požege, Nove Gradiške, Virovitice, Daruvara i Grubišnog Polja, počeli su 15. kolovoza 1991., a to je bilo  tri dana prije same oružane agresije na Pakrac  i trajalo je do kraja 1991. Prema nekim izvorima, na širem području Bučja, Gređevice, Branešaca, Kusonja, Brusnika i u drugim mjestima bilo je, u različitom razdoblju, zatočeno više od 250 osoba sa širega područja Slavonije. Logor Bučje nije bio jedini na području Hrvatske, pa ni jedini na području koje se često naziva zapadnom Slavonijom i nije nastao slučajno, već je rezultat dobro provedenih priprema. Miroslav Ivančić, predsjednik Udruge hrvatske policije Pakrac-Lipik prije dvije godine naglasio je da se od 2000. godine kada je pakračka UHVIDRA podnijela Županijskom državnom odvjetništvu kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba za organizaciju logora i zločine nad civilnim stanovništvom nije puno toga dogodilo. Sveobuhvatna kaznena prijava nije došla na red, sadržava i zločine nad civilima i masovne grobnice u Donjem Čagliću, pakračkim vinogradima, Pakracu, Lipiku i Batinjanima, ali i brojne terorističke akcije usmjerene protiv građana i policajaca uoči rata te granatiranje Pakraca i Lipika kada su ovi gradovi gotovo sravnjeni sa zemljom. Branitelji su i dalhje zgroženi, jer ne mogu shvatiti da se prvo sudi hrvatskim braniteljima, dok se zločinci, odgovorni za Bučje slobodno šeću. Tada je i Zvonko Brkašić (73) iz Pakraca izrazio zgražanje, bio je zatočenik u logorima Bučje i Stara Gradiška gdje je proveo 99 dana, a nakon tortura, izgladnjivanja i mučenja razmijenjen je u siječnju 1991. godine:  „Osuđujem sve zločine, ali četničke je zločine trebalo već riješiti. Mi smo sa svima razgovarali i svima pisali, ali očito je da je nekome, a čini mi se mnogima, u interesu da se šuti o četničkim zločinima. Pa mi znamo tko je ratni zločinac, a ne smijemo reći, on je tu, među nama, dok se s druge strane bez suda na križ pribijaju naši branitelji". Okupljanje logoraša u Bučju svake godine organizira Udruga civilnih invalida i stradalnika Domovinskog rata Požeško-slavonske županije koja pokušava i sastaviti popis onih koji su prošli kroz logor od kolovoza 1991. do siječnja 1992.godine. Do sada su utvrđena imena oko 300 branitelja i civila, a sudbina njih 22 još se ne zna. Među njima je i dr. Ivan Šreter, prvi predsjednik HDZ-a tadašnje općine Pakrac. Sredstvima Ministarstva branitelja te još 22 donatora u Bučju je sagrađena kapelica sv. Antuna Pustinjaka koju je jučer blagoslovio pakrački župnik Matija Juraković. Na komemorativnom skupu uz kapelicu najprije su govorile Julijana Rosandić, predsjednica Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, i Ljiljana Alvir, predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja. U ime ministra branitelja govorio je njegov pomoćnik Ivan Grujić koji je podsjetio da je u Hrvatskoj bilo 60 logora te da je kroz njih prošlo više od 7600 zatočenika. U ime predsjednika RH Ive Josipovića govorio je general Zvonko Peternel.