KARLOVAC – Protekloga tjedna razgovarali smo sa
istaknutim članom Hrvatske stranke prava, Veselkom Krnjić iz Karlovca o
inicijativi koju je predstavio pod nazivom DEKLARACIJA O HRVATSKIM RATNIM
VETERANIMA I HRVATSKIM VETERANIMA. Ovim javno objavljenim dokumentom isti je po
našemu sudu imao namjeru još jednom skrenuti pažnju na činjenicu da je agresija
Srbije i Crne Gore dovela do obrambenog, a potom i oslobodilačkog rata od te
agresije i do pojave jednoga novog sloja u hrvatskom društvu, hrvatske vojnike
koje popularno nazivamo hrvatski branitelji. Iako riječ branitelj u širem
smislu i korištenju podrazumijeva „odvjetnika ili zastupnika“ taj se naziv
koristi od početka stvaranja naše Domovine. Tekst Deklaracije kakvu je sastavio
ovaj političar inače i sam prekaljeni ratni veteran i član udruge Hrvatski ratni veterani donosimo vam u cijelosti.
DEKLARACIJA O HRVATSKIM RATNIM VETERANIMA I HRVATSKIM
VETERANIMA
Agresija na Republiku Hrvatsku početkom devedesetih
godina prošlog stoljeća stvorila je populaciju hrvatskih branitelja koja nikada
ne bi postojala da nije bilo brutalne agresije od strane Srbije i Crne Gore, uz
pomoć JNA i dijela građana Republike Hrvatske srpske nacionalnosti, a s ciljem
stvaranja tzv. „Velike Srbije“.
Država Hrvatska je vodila obrambeni i oslobodilački rat,
što je dobro poznato iz svih rezolucija Vijeća sigurnosti, a potvrđeno je i
presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu. Agresorske
snage u svom velikosrpskom pohodu protjerale su preko 500 000 civila i ubile
preko 15 000 hrvatskih branitelja i civila.
U vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku običan hrvatski
čovjek postao je ratnik – vojnik i policajac. Rezultat agresije na Republiku
Hrvatsku je Domovinski rat, tijekom kojeg je obranjena tek obnovljena hrvatska
država, a shodno tomu nastala je i braniteljska populacija čija je uloga u
obrani i oslobađanju Republike Hrvatske nemjerljiva.
Nijedna hrvatska Vlada, do danas nije prepoznala i
osjetila ovu povijesnu činjenicu i zaštitila ovu ranjivu populaciju hrvatskoga
naroda. Stoga niti ne čudi da smo danas svjedoci svakodnevnim napadima na
hrvatske branitelje od strane dijela medija i javnosti koje se čak i natječu u
smišljanju pogrdnije riječ za hrvatskog branitelja – Hrvatskog ratnog veterana.
Hrvatski vojnici danas, pak, svojim sudjelovanjima u
mirovnim misijama diljem svijeta pridonose miru i suzbijanju terorizma, a sutra
će postati Hrvatski veterani.
Hrvatski ratni veterani i Hrvatski veterani su jamstvo
opstojnosti i neovisnosti hrvatske države.
Iz navedenih razloga smatramo potrebnim donošenje
deklaracije o Hrvatskim ratnim veteranima i Hrvatskim veteranima.
Tijekom Domovinskoga rata postrojbe Hrvatske vojske imale
su svoje oznake, stjegove i pokliče koje i danas baštine sljednice tih
postrojbi.
Nedopustivo je da se danas u samostalnoj i slobodnoj
hrvatskoj državi mijenjaju ili stavljaju u kontekst drugoga vremena znakovlje
stjegovi ili pokliči bilo koje postrojbe Hrvatske vojske.
Deklaraciju o Hrvatskim ratnim veteranima i Hrvatskim
veteranima treba pretočiti u zakonodavni okvir koji će im pružiti adekvatnu
zaštitu.
Hrvatski ratni veterani i Hrvatski veterani moraju biti
slobodni i cijenjeni u hrvatskom društvu i ne smiju biti izloženi dnevno
političkim igrama i biti korišteni u političke svrhe.
Hrvatski ratni veterani i Hrvatski veterani se imaju
pravo očitovati o svim relevantnim događajima, kao i svi ostali građani
Republike Hrvatske, ukoliko su zainteresirani za javnu problematiku i njihovo
rješavanje.
Neprihvatljivo je Hrvatske ratne veterane i Hrvatske
veterane omalovažavati i vrijeđati obzirom na njihovo obrazovno, materijalno,
zdravstveno stanje ili status u društvu.
Hrvatski ratni veterani su slomili srpski fašizam i
zaslužni su što puno više gradova nije doživjelo sudbinu Vukovara ili
Srebrenice.
Danas su hrvatski vojnici, dio njih već i Hrvatski
veterani, jamstvo opstojnosti hrvatske države i hrvatskog naroda.
Veselko Krnjić
Pozz.6.bojna,Sljeme,0rao 3-2..
OdgovoriIzbrišihvala na javljanju, pozdrav i boge te poživio !
Izbrišipozzz Domovini!ovo pisano nebi ni neprijatelji trebali zamijeriti ni bilo ko drugi jer bio je to obranbeni rat...tzv.partizanski ipak ,jer tako su nas učili oni prije u JNA gdje smo služili i učili za ono kaj nas je snašlo devedesetih..zvali su nas i para -vojni na samome početku agresije..eto neki su se i vratili i ostali da svjedoče..L.P.
OdgovoriIzbrišihvala ti na javljanju i razumijevanju stanja
IzbrišiHrvatska državnost - Croatian statehood
OdgovoriIzbrišiDan državnosti i Dan neovisnosti (National Day and Independence Day )
U Hrvatskoj povijesti malo je toliko velikih i značajnih datuma kao što su oni iz 1990. i 1991. godine. Te odluke s početka raspada bivše Socijalističke federativne republike Jugoslavije, ( SFRJ )direktno su utjecale na sve stanovnike sa područja tadašnje Socijalističke republike Hrvatske pa time i daju ukupnu težinu u povijesnome smislu. Pojavom narodnog pokreta, Hrvatske demokratske zajednice, krajem 1989. godine dolazi i do pojave višestranačja na ovim prostorima te se registriraju i druge stranačke opcije i mišljenja. I sama Komunistička partija se mijenja i ulazi u višestranačku utakmicu. Hrvatski sabor 30. 5. 1990. godine po prvi se puta konstituira prema višestranačkom principu i time udara temelje državnosti pa ne čudi mišljenje mnogih da taj datum treba slaviti kao Dan državnosti. Saborska većina dovodi i do Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti koja je proglašena 25. 6. 1991. godine i u potpunosti je provedena do 8. 10. iste godine. Upravo datum 25. 6. zbog toga bi se trebao uzeti kao Dan neovisnosti jer su Odlukom o suverenosti i samostalnosti građani u potpunosti doživjeli neovisnost. Uredio Nenad Šantalab, predsjednik udruge Hrvatski ratni veterani
There are few as great and significant dates in Croatian history as those of 1990 and 1991. These decisions, from the beginning of the dissolution of the former Socialist Federal Republic of Yugoslavia (SFRY), directly affected all residents of the then Socialist Republic of Croatia, and thus added overall weight in historical terms. With the advent of the People's Movement, the Croatian Democratic Union, at the end of 1989, the emergence of multilateralism in this region and other party options and opinions were registered. The Communist Party itself is changing and entering a multi-party game. On May 30, 1990, the Croatian Parliament constituted for the first time a multi-party principle, thus striking the foundations of statehood, so it is no surprise to many that this date should be celebrated as Statehood Day. The parliamentary majority also leads to the Constitutional decision on sovereignty and independence, which was proclaimed on 25 June 1991 and fully implemented by 8 October of the same year. This is precisely the date of June 25th, which is why it should be considered as Independence Day, because by the Decision on sovereignty and independence, citizens fully experienced independence. Edited by Nenad Santalab, President of the Croatian War Veterans Association
Zaboravio si napomenuti da dio HRVATSKE populacije nas izjednačava sa vojnim plaćenicima stranih vojski,zato što smo bili u profesionalnim postrojbama i primali "velike" plaće u odnosu na druge postrojbe.
OdgovoriIzbriši