Na Dan antifašističke borbe hodočašćem u Sošice i Jazovku skrenuli pažnju i na zločine Titovih antifašista kao znak odmazde nad poraženima

Na Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, i spomena na osnivanje prvog partizanskog odreda kod Siska 1941. godine oko kojeg događaja ima i oprečnih stajališta valja naglasiti kako je na taj dan 1941. godine nacionalsocijalistička Njemačka toga jutra napala Sovjetski Savez u operaciji pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa. Time je izigran pakt Ribbentrop-Molotov o nenapadanju između ove dvije sile.

Zbog takvih novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije Hrvatske u Sisku našli su se u opasnosti, te su se povukli u okolicu grada – najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovicu kraj Siska. Ondje su osnovali Prvi sisački partizanski odred, koji od prvih dana izvodi diverzije. 

Nakon završetka Drugog svjetskog rata 1945. godine Titova vlast obračunala se sa stotinama tisuća neistomišljenika, među kojima je bilo i pripadnika pobijeđenih vojski ali na žalost i velika većina civila, mahom hrvata za koje se smatralo da su opasnost za novi režim i strukturu nove Jugoslavije.

Veliki broj ljudi koje je nova vlast u prvim mjesecima nakon rata sprovodila po Jugoslaviji u kolonama koje su u narodu nazvane Križni put ubijen je i razbacan po jamama i grobovima širom Jugoslavije. Jedna od takvih jama je i Jazovka pokraj Sošica na Žumberku. Poznata je i kao mjesto masovnog ubojstva Hrvata tijekom i nakon završetka Drugog svjetskog rata od strane partizana. Žrtve su bile uglavnom ranjenici, medicinsko osoblje i časne sestre koje su pripadnici Jugoslavenske armije prisilno odveli iz bolnica 1945. godine. Povjesničar Josip Jurčević iznio je podatak o 476 kostura koji su do danas pronađeni. Protiv zločinaca još nije počeo sudski postupak.

Kao i svih prethodnih godina bjelovarčani su i ove godine sudjelovali u hodočašću i svetoj misi. Osim članova Hrvatskih ratnih veterana, Hrvatskog domobrana, Društva političkih zatvorenika i članova HSP-a Gornje Plavnice među hodočasnicima je bilo i mnoštvo mladih iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva.

Jedna slika iz Domovinskog rata,

Ministarstvo branitelja u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom (HAVC), Hrvatskom radiotelevizijom (HRT), Hrvatskim društvom pisaca (HDP) i Vukovar Film Festivalom (VFF) predstavili su projekt pod nazivom "Jedna slika iz Domovinskog rata". Tekst natječaja pogledajte na stranicama Ministarstva branitelja

Svoj rad predstavili smo javnosti u Umagu i Bjelovaru

Posljednjeg dana održavanja projekta Dani otvorenih vrata udruga pod kordinacijom Ureda za udruge Vlade RH, Hrvatski ratni veterani  otvorili su svoja vrata javnosti i u Umagu. U subotu 15. lipnja od 10 na Trgu Marije i Line javnost se mogla upoznati s radom ove braniteljske udruge. U četvrtak isto smo odradili u Bjelovaru.

Prigodnim letkom koji sadržava osnove rada udruge i u razgovoru s građanima predsjednik udruge Nenad Šantalab i članovi udruge iz Umaga javnosti i zamjeniku gradonačelnika Umaga Niki Čančareviću prezentirali su sve svoje projekte.

I ovom prilikom Predsjednik udruge Nenad Šantalab naglasio je kako su vrata Hrvatskih ratnih veterana otvorena uvijek i svima, posebno onima koji imaju potrebu za druženjem na međusobnom uvažavanju, onima koji i sami provode razne projekte za zajednicu te onima koji nemaju figu u džepu kada su u pitanju nacionalni interesi. Hrvatski ratni veterani u djelovanju za zajednicu vide svoje glavne prednosti, to najviše jer osim koristi koju društvo ima od toga, blagodati imaju i članovi. Najveća dobit za udrugu je što njeni članovi, ratni stradalnici svih skupina, imaju socijalnu i psihološku podršku uključivanjem u razne aktivnosti. Ukratko to su društvene, ekološke, gospodarske, hobi i sportske aktivnosti kojima se danas ratni veterani rado zanimaju.

Svoje radove u Umagu su izložili branitelji koji svojim rukama proizvode suvenire od suhog cvijeća i keramike, a prigoda je bila da se u rad udruge uključi i nekoliko novih članova sa područja Umaga čime ova nacionalna udruga jača i svoje kapacitete u Istri.

Sa trenutno desetak projekata na kojima udruga gradi svoj rad i 200-tinjak članova te godišnjim proračunom od oko sto tisuća kuna ova udruga je jedna od aktivnijih braniteljskih udruga u Hrvatskoj čija se prisutnost u zajednicama gdje provodi projekte vidljiva.