O radu naše udruge čitajte na stranicama časopisa za branitelje Oluja

Nakon interviewa koji je naš predsjednik Nenad Šantalab dao novinarima Večernjeg lista, u zadnjem broju mjesečnika za branitelje Oluja izašao je prilog na dvije stranice o radu naše udruge. Iako u tekstu ima nekoliko gramatičkih grešaka i krivo navedenih imena našeg Predraga Kovača i Mate Ćurka ostatak teksta kao i njegov smisao u potpunosti je u skladu s onim što je naš predsjednik izjavio za novine.

Lipanjski broj časopisa Oluja tako opširno piše o nastanku udruge, okolnostima u kojima se danas radi i našim projektima. Najviše se govori o našim vrijednim članovima na koje je predsjednik najviše ponosan. Iako urednik u tekstu nije odvojio dovoljno mjesta za sve naše aktivnosti zadovoljni smo objavljenim jer ćemo od sada redovito slati izvješća sa svih svojih aktivnosti u časopis Oluja. Mjesečnik Oluja vam od srca preporučamo za čitanje jer je opsežan i ima raznovrsne teme. Nadamo se da se njime pokreće drugačiji stav javnosti prema braniteljima te da će i sami branitelji imati tema za buduće priloge. Hvala uredništvu Oluje, posebno glavnom uredniku Petru Grubišiću kao i novinaru dopisništva iz Bjelovara Darku Marčinkoviću.  

Hrvatski ratni veterani Dan državnosti obilježili pozivom na isticanje državne zastave

Akciju koju je udruga Hrvatski ratni veterani provela među svojim članstvom na facebooku sa željelom oplemeniti običaj da se isticanjem zastava na državne blagdane izrazi domoljublje i poštivanje tekovina Domovinskog rata te da se mlade nauči što i kada se slavi u Republici Hrvatskoj, podržalo je preko 350 facebook prijatelja.

Odaziv na ovu akciju bio je vrlo dobar o čemu govori i broj pristiglih fotografija. Prve fotografije poslala je obitelj Šafran iz Kolarevog sela u Općini Ivanska iz Bjelovarsko-bilogorske županije, zatim i obitelj Kos iz Gudovca pokraj Bjelovara, obitelj Bumbak iz Marije na Krasu kod Umaga, obitelj Matić iz Otoka.

I tako redom od Belog Manastira do Umaga i Dubrovnika pristizale su fotografije zastava koje su ratni veterani fotografirali na svojim domovima ili javnim prostorima. Kao i do sada uočeno je da veliki broj javnih institucija, škola, javnih poduzeća i tvrtki nije obilježilo svoje poslovne objekte državnom zastavom iako je državni blagdan. To nas je ponovo rastužilo kažu Ivica Mraz i Nenad Šantalab iz udruge Hrvatski ratni veterani i nadaju se da će već na sljedećem blagdanu, Danu domovinske zahvalnosti i Danu pobjede 05. Kolovoza situacija biti bolja. Hrvatski ratni veterani nastavit će sa ovom akcijom i u buduće.

Na Dan antifašističke borbe hodočašćem u Sošice i Jazovku skrenuli pažnju i na zločine Titovih antifašista kao znak odmazde nad poraženima

Na Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, i spomena na osnivanje prvog partizanskog odreda kod Siska 1941. godine oko kojeg događaja ima i oprečnih stajališta valja naglasiti kako je na taj dan 1941. godine nacionalsocijalistička Njemačka toga jutra napala Sovjetski Savez u operaciji pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa. Time je izigran pakt Ribbentrop-Molotov o nenapadanju između ove dvije sile.

Zbog takvih novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije Hrvatske u Sisku našli su se u opasnosti, te su se povukli u okolicu grada – najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovicu kraj Siska. Ondje su osnovali Prvi sisački partizanski odred, koji od prvih dana izvodi diverzije. 

Nakon završetka Drugog svjetskog rata 1945. godine Titova vlast obračunala se sa stotinama tisuća neistomišljenika, među kojima je bilo i pripadnika pobijeđenih vojski ali na žalost i velika većina civila, mahom hrvata za koje se smatralo da su opasnost za novi režim i strukturu nove Jugoslavije.

Veliki broj ljudi koje je nova vlast u prvim mjesecima nakon rata sprovodila po Jugoslaviji u kolonama koje su u narodu nazvane Križni put ubijen je i razbacan po jamama i grobovima širom Jugoslavije. Jedna od takvih jama je i Jazovka pokraj Sošica na Žumberku. Poznata je i kao mjesto masovnog ubojstva Hrvata tijekom i nakon završetka Drugog svjetskog rata od strane partizana. Žrtve su bile uglavnom ranjenici, medicinsko osoblje i časne sestre koje su pripadnici Jugoslavenske armije prisilno odveli iz bolnica 1945. godine. Povjesničar Josip Jurčević iznio je podatak o 476 kostura koji su do danas pronađeni. Protiv zločinaca još nije počeo sudski postupak.

Kao i svih prethodnih godina bjelovarčani su i ove godine sudjelovali u hodočašću i svetoj misi. Osim članova Hrvatskih ratnih veterana, Hrvatskog domobrana, Društva političkih zatvorenika i članova HSP-a Gornje Plavnice među hodočasnicima je bilo i mnoštvo mladih iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva.