Operacija Tigar za deblokadu Dubrovnika

Operacija Tigar trajala je od 4. - 13. srpnja 1992. s ciljem deblokade Dubrovnika od strane velikosrpskih snaga. Važnost operacije Tigar je u nadzoru Popovog polja, pritisku prema Trebinju, deblokadi prilaza Dubrovniku, a naposljetku, i stvorenoj operativnoj dubini koja je omogućavala napredovanje prema Konavlima.

Napredovanje snaga HV-a bilo je povezano s problemima koje je trebalo riješiti u trku. Većina snaga koja je počela pristizati u travnju 1992. g. stigla je iz ravničarskih krajeva. Zauzimanje čuka zahtijevalo je poznavanje terena, nedostajalo je vojnih karata, mještani-vodiči pomažu postrojbama. Ovdje su stasali prirodne vođe - zapovjednici kao izuzetni Damir Tomljanović Gavran, voljen i poštovan od svojih vojnika, neočekivanim manevrom vodeći satniju prema Čepikućama izaziva povlačanje neprijatelja. Rastresit raspored snaga stvarao je logistici probleme. Teško je opisati poteškoće zbog neprohodnosti u zbrinjavanju ranjenih, pri njihovom prijenosu do saniteta. Pogibalo se zbog povreda koje bi se u normalnim prilikama sanirale. Ljudi su to znali i uz iznimna psihofizička naprezanja napreduju.

Da bi se moglo pisati o Domovinskom ratu, osim sudjelovanja potrebna je i literatura. Knjiga generala Janka Bobetka “Sve moje bitke”, rijedak je izvor podataka o Južnom bojištu i originalnih promišljanja. Posebna je priča Ratka Dragovića Kleka, zapovjednika izvidnika Tigrova, koji u svojim knjigama svjedoči o Domovinskom ratu. Njegova knjiga Ćukovi izvidnici pruža taktički osjećaj Južnog bojišta. Ovo su pravi povijesni izvori, stoga nema potrebe za nepotrebnom vremenskom distancom, jer u nedostatku znanstvenog izazova u Hrvatskoj, povijest će nam pisati drugi. Snage HV-a upotrebljavane su u dva ešalona i to A brigada i pričuvnih postrojba. Profesionalne A brigade korištene su za proboje u dubinu u raznim oblicima od satnija do manjih udarnih skupina, dok su im pričuvne postrojbe čuvale bokove, bile strateška rezerva ili preuzimale položaje. Baš ovdje u teškim uvjetima za ratovanje došla je do izražaja kakvoća A brigada, a istodobno ograničena vrijednost nepripremljenih pričuvnih brigada iz drugih krajeva Hrvatske, a general Bobetko, pokazuje značaj vojskovođe koji iz spoznaje o svojim snagama pobjeđuje.

O radu naše udruge čitajte na stranicama časopisa za branitelje Oluja

Nakon interviewa koji je naš predsjednik Nenad Šantalab dao novinarima Večernjeg lista, u zadnjem broju mjesečnika za branitelje Oluja izašao je prilog na dvije stranice o radu naše udruge. Iako u tekstu ima nekoliko gramatičkih grešaka i krivo navedenih imena našeg Predraga Kovača i Mate Ćurka ostatak teksta kao i njegov smisao u potpunosti je u skladu s onim što je naš predsjednik izjavio za novine.

Lipanjski broj časopisa Oluja tako opširno piše o nastanku udruge, okolnostima u kojima se danas radi i našim projektima. Najviše se govori o našim vrijednim članovima na koje je predsjednik najviše ponosan. Iako urednik u tekstu nije odvojio dovoljno mjesta za sve naše aktivnosti zadovoljni smo objavljenim jer ćemo od sada redovito slati izvješća sa svih svojih aktivnosti u časopis Oluja. Mjesečnik Oluja vam od srca preporučamo za čitanje jer je opsežan i ima raznovrsne teme. Nadamo se da se njime pokreće drugačiji stav javnosti prema braniteljima te da će i sami branitelji imati tema za buduće priloge. Hvala uredništvu Oluje, posebno glavnom uredniku Petru Grubišiću kao i novinaru dopisništva iz Bjelovara Darku Marčinkoviću.  

Hrvatski ratni veterani Dan državnosti obilježili pozivom na isticanje državne zastave

Akciju koju je udruga Hrvatski ratni veterani provela među svojim članstvom na facebooku sa željelom oplemeniti običaj da se isticanjem zastava na državne blagdane izrazi domoljublje i poštivanje tekovina Domovinskog rata te da se mlade nauči što i kada se slavi u Republici Hrvatskoj, podržalo je preko 350 facebook prijatelja.

Odaziv na ovu akciju bio je vrlo dobar o čemu govori i broj pristiglih fotografija. Prve fotografije poslala je obitelj Šafran iz Kolarevog sela u Općini Ivanska iz Bjelovarsko-bilogorske županije, zatim i obitelj Kos iz Gudovca pokraj Bjelovara, obitelj Bumbak iz Marije na Krasu kod Umaga, obitelj Matić iz Otoka.

I tako redom od Belog Manastira do Umaga i Dubrovnika pristizale su fotografije zastava koje su ratni veterani fotografirali na svojim domovima ili javnim prostorima. Kao i do sada uočeno je da veliki broj javnih institucija, škola, javnih poduzeća i tvrtki nije obilježilo svoje poslovne objekte državnom zastavom iako je državni blagdan. To nas je ponovo rastužilo kažu Ivica Mraz i Nenad Šantalab iz udruge Hrvatski ratni veterani i nadaju se da će već na sljedećem blagdanu, Danu domovinske zahvalnosti i Danu pobjede 05. Kolovoza situacija biti bolja. Hrvatski ratni veterani nastavit će sa ovom akcijom i u buduće.