17. 8. 1990. kod Knina su postavljene balvan barikade na cestama i počela je Balvan revolucija

HRVATSKI RATNI VETERANI - Oružanu pobuna dijela Srba u Hrvatskoj potaknuta je iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA. Počela je pojavljivanjem naoružanih ljudi kod Knina na cestovnim barikadama. Barikade su postavljene 17. kolovoza 1990.  godine i njima je nanesena velika ekonomska šteta gospodarstvu Hrvatske. Zatvaranjem prometnica i prekidom špice turističke sezone došlo je do mnogih ekonomskih problema. Zbog nesigurnih cesta sva vozila koja su prometovala između Zagreba i Splita trebala su ići duljim putem. Balvan revolucijom i prekidom prometnica i telekomunikacijskih čvorišta narušio se teritorijani integritet tadašnje SR Hrvatske i time je nastalo dvovlašće na njenom teritoriju. Ovim činom isto se pokazivalo da vlast koja je došla čelo Hrvatske nije bila u stanju svojim redarstvenim snagama i pravnim aparatom održati državni poredak tom području, iako je zakonski taj teritorijalni integritet i vlast unutar svojih granica bio zajamčen Ustavom SFRJ iz 1974. godine. U narednom razdoblju Hrvatska je stoga poduzela aktivnosti u organiziranju snaga potrebnih za obranu svojeg suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti.

10. kolovoza 1991. ubijen je ratni snimatelj Gordan Lederer

Gordan Lederer jedna je od prvih i najpoznatijih žrtava srpske agresije na Hrvatsku. Poginuo je na radnom mjestu, pogođen metkom snajpera, snimajući hrvatske borce u akciji na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice 10. kolovoza 1991. tijekom srpskih napada na Pounje. Iza sebe je ostavio mnoge video zapise koji i danas vrlo slikovito govore o prvim danima Domovinskog rata. Poznat je naknadni montažni uradak njegovih ratnih snimaka "Banijska praskozorja". Snajperski pogodak na snimateljskom zadatku pred Hrvatskom Kostajnicom 10. kolovoza 1991. godine nije bio slučajan, jer je u skupini s vojnicima koji su mu pokazali bojište gađan samo on, a potom ga se na padini niz koju se otkotrljao gađalo ručnim bacačem granata. Novinar Vlado Mareš i snimatelj Veljko Đurović su 11. kolovoza snajperista intervjuirali za informativni program RTS. Njegovu su anonimiziranu siluetu po tvrdnji novinskog članka od 22. kolovoza 1991. godine prepoznali sugrađani iz Siska i član obitelji. Po tim je tvrdnjama riječ o Milanu Zoriću, koji je za vrijeme ročne vojne službe bio uvježban za snajperista. Milan Zorić je u odsutnosti osuđen na Županijskom sudu u Sisku 1999. godine. Na njegovu žalbu Vrhovni sud Republike Hrvatske je 18. rujna 2002. godine odbacio optužbu jer je Vojni sud u Zagrebu u ovom postupku obustavio kazneni postupak zbog primjene Zakona o općem oprostu. 

5.8.1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. - Čestitamo vam svima Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

foto: Božena Šimlek Šuplika 5.8.1995.

KRATKO I JASNO - Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj datum 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. Na kninsku su se tvrđavu prvi popeli pripadnici 7. gardijske brigade: Elvis Mihić iz Rijeke, Mario Bilać iz Vodica, Eduard Baltić iz Čakovca, Ivica Novoselec iz Zlatar Bistrice, Jasmin Hadžić iz Belog Manastira i Miljenko Hajsok iz Varaždinskih Toplica. Prema rekonstrukciji Udruge 7. gardijska brigada ‘Puma’, na visoki metalni jarbol prvi se popeo Jasmin Hadžić.  On je nakon nekoliko pokušaja pao s jarbola, s dijelom metalnog lanca u rukama. Zastava je još bila na jarbolu, pa su se preko Hadžićevih ramena do nje penjali Eduard Baltić i Mario Bilać. Ujedinjenim naporima sve trojice zastava je konačno pala, ali na taj lanac se više nije mogao izvjesiti hrvatski stijeg, pa su gardisti veliku dvadestmetarsku hrvatsku zastavu raširili preko zidina kninske tvrđave. Nešto kasnije su i pripadnici 4. gardijske brigade, koji su u grad ušli oko 12 sati, istaknuli svoju zastavu. Slijedilo je zajedničko povijesno fotografiranje i time je simbolično označeno oslobađanje Knina i pobjeda u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. Tek trećeg dana Oluje i drugog dana od ulaska hrvatskih snaga u Knin, 6. kolovoza 1995. godine, velika hrvatska zastava 7. gardijske brigade svečano je podignuta na jarbol i ponosno se zavijorila nebom iznad slobodnog kraljevskog grada.