Hrastovi - svjedoci vremena

Delegacija Hrvatskih ratnih veterana

U sjeni starih hrastova šume Lug kod Bjelovara održana je još jedna komemoracija i misa za sve kukavički likvidirane hrvate u zadnjim danima Drugog svjetskog rata. Kao i one 1945. godine kada su u tajnosti boljševičke snage predvođene Titovom NOV-kom likvidirale svoje protivnike, hrastovi su kao svjedoci vremena mirno slušali priče i tužne sudbine jednog vremena. Od govornika se čulo gotovo sve o stradavanju naroda koji se našao na meti politike koja je vidjela samo sebe i koja je htjela sakriti svoju sramotu pred svijetom. Noću dovođeni, a prije toga na brzinu ispitani u prostorijama OZN-a, ljude su kao na traci ubijali, zakopavali, a svoj zločin skrivali od svijeta. Molilo se danas za žrtve ali i za njihove krvnike i tražilo se po tko zna koji put samo jedno, istina. Istina i ništa više, jer istina je nad svima nama i preduvjet je opće ljubavi. Komemoraciji su nazočili članovi obitelji stradalnika, domoljubi, članovi mnogobrojnih udruga i političkih stranaka, predstavnici Grada i Županije na čelu sa županom Damirom Bajsom, a svetu misu u pratnji svećenika predvodio je Biskup Josip Huzjak.

Član udruge, Marko Šafran, zahvalio se PBV na svemu što su do sada učinili za istinu

Članovi više bjelovarskih udruga pohodili su misu na Bleiburgu u subotu 14. Svibnja. Među mnogobrojnim vjernicima i domoljubima u misi su sudjelovali i članovi udruge Hrvatski ratni veterani. U znak zahvale za sve što su do sada učinili na otkrivanju istine o stradavanju hrvata u Bleiburškoj tragediji član udruge, Marko Šafran, izradio je u tehnici pirografije grb Počasnog bleiburškog voda. Znak je uručio osobno tajniku-glasnogovorniku PBV, Boži Vukušiću. Bože Vukušić poznatiji je kao službenik Hrvatskog sabora koji je imao od 1998. do 2005. godine dužnost koordinatora za pripreme komemoracije za žrtve Bleiburške tragedije u Austriji, a tu je dužnost nastavio obavljati do danas kao tajnik-glasnogovornik Počasnog bleiburškog voda (PBV), budući da je sudjelovao u obnoviteljskom saboru Počasnog bleiburškog voda u listopadu 2004. godine u Klagenfurtu, kada je izabran za njegova tajnika-glasnogovornika. U toj ulozi vodio je kupnju zemljišta (2004., 2005. i 2007.), obnovu i dogradnju spomenika (2005.), izgradnju kapele (2007.) u spomen na žrtve Bleiburške tragedije i Hrvatskog vojnog groblja (2010.) na Bleiburškom polju u Austriji. Bože je aktivan i u Klubu hrvatskih povratnika iz iseljeništva.

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji održat će se natjecanje za najspremnijeg vojnika 2016.

Kao što je i planirano natjecanje za najspremnijeg pripadnika OSRH Prvi za Hrvatsku 2016. održati će se od 9. do 12. svibnja na vojnom vježbalištu "Gakovo" i u gradu Grubišnom Polju. Nositelj ovogodišnjeg natjecanja je Zapovjedništvo za potporu. Natjecanje je bitno za OSRH koje sve više dobivaju i međunarodni karakter pa tako i u samom natjecanju neće sudjelovati samo pripadnici Hrvatske vojske već  i pripadnici stranih oružanih snaga. Osim natjecateljskog dijela 9. svibnja biti organiziran i Kulturni dan za sve strane natjecatelje. Uključivat će obilazak povijesnih, turističkih i kulturnih destinacija Bjelovarsko-bilogorske županije te posjet Udruzi hrvatskih branitelja Bilogora 91. Kulturni dan završit će prigodnim večernjim koncertom Klape HRM-a "Sv. Juraj"i Jazz orkestra OSRH. Proglašenje pobjednika održat će se 12. svibnja u Grubišnom Polju.

Djeca su najveći gubitnici ratova

3. svibnja 1992. u Slavonskom Brodu tijekom napada srpskog agresora u jednom je danu poginulo šestero djece. Samo u 1992. godini poginulo je dvadesetsedmero slavonskobrodske djece. U Domovinskom ratu poginulo je 402 djevojčice i dječaka. Nedjelja, 3. svibnja 1992. bila je krvava nedjelja za Slavonski Brod i grad je proživljavao jedan od najtežih trenutaka u svojoj povijesti. U tim napadima i u eksplozijama topničkih ili minobacačkih granata ispaljenih iz Bosne ili u prasku bombi izbačenih iz zrakoplova koji su uzletjeli sa zračnih luka u Srbiji i Bosni, poginulo je 16 osoba, od toga šestero djece, ranjeno je 60 osoba, od toga 30 teško. Marinko Marinković imao je samo godinu i pol kada je njegov život 3. svibnja 1992. prekinula srpska granata. U službenom izvješću je zapisano: "Srpski zločinački zrakoplovi najintenzivnija borbena djelovanja imali su od 2. do 8. svibnja 1992. pri čemu su izveli 65 napada sa 200 naleta u području cilja. Borbena djelovanja izvršena su u 80 posto slučajeva. U napadima je sudjelovalo 100 zrakoplova, a izvršeno je i blizu 60 izviđačkih letova sa 30 zrakoplova. Jugosrpsko ratno zrakoplovstvo u svojim zločinačkim namjerama koristilo je najrazornija raspoloživa streljiva, jer je cilj bio uništiti, razoriti i ubiti. Iz tih krvožednih zrakoplova izbačeno je: oko 70 aviobombi od 250 kg tipa RAB, PRAB i slično, 24 vođene aviobombe od 250 kg. tipa MAWERICK, četiri kasetne bombe tipa BELL 755, 60 navođenih raketnih zrna tipa MUNJA čiji tip odgovara raketama VBR-a tipa Oganj i Plamen.

Munjeviti Bljesak

1. svibnja 1995. započela je operacija Bljesak, u kojoj je u dva dana Hrvatska vojska munjevitom akcijom oslobodila okupirana područja zapadne Slavonije. Za samo 31 sat oslobođeno je oko 500 četvornih kilometara teritorija koje je zaposjeo srpski agresor i uspostavljen je nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac. Akcija Bljesak bila je u vojnom smislu nastavak uspješne vojne operacije Otkos 10 iz prosinca 1991. kada je oslobođen veći dio zapadne Slavonije. Potpuno oslobađanje zapadne Slavonije u zimu 1991. spriječilo je potpisivanje Sarajevskog sporazuma i dolazak mirovnih snaga UN-a.

Sjećanje na žrtve raketiranja Zagreba 1995.

ZAGREB - 2. svibnja 1995. u znak odmazde za vojni poraz u vojno-redarstvenoj operaciji Bljesak, pobunjeni su Srbi raketnim sustavom "Orkan" s kazetnim punjenjem napali središte Zagreba. Tom je prilikom poginulo sedam, a ranjena su 194 građana. Osim za raketiranje Zagreba, Milan Martić, vođa pobunjenih srba u Hrvatskoj, odgovoran je i za raketiranje Karlovca i Jastrebarskog.

Čestitka svim ratnim pripadnicima Pauka !

Prije nego li se Hrvatska odvojila od Jugoslavije, od pripadnika policijskih jedinica posebne namjene ustrojene su mnoge poznate hrvatske vojne postrojbe iz Domovinskog rata. Zbog otvorene prijetnje velikosrpske politike na odluku Hrvatske o samostalnosti i sve češćih vojnih obračuna sa hrvatskom policijom osnovani su i Pauci, Četvrta gardijska brigada. Kao dan osnivanja slavi se 28. travnja. Brigada je formirana od 130 redarstvenika koji su izašli iz središta za izobrazbu postrojbi za posebne namjene MUP-a u Kumrovcu. Većina njih je bila sa područja Livna, Tomislavgrada, Kupresa, Širokog Brijega, Trebižata, Ljubuškog, Stoca i Bugojna. Prva baza im je bila hotel Split, a zatim se sele u hotel Resnik u Resniku. Zapamćena su imena mnogih zapovjednika i dozapovjednika prvih postrojbi iz prvih dana brigade kao što su: Gento Međugorac, Ivan Zelić, Ilko Pavlović, Joško Macan, Mario Udiljak i mnogi drugi.