Promocija, prodaja ali i igraonica za djecu

Zahvaljujući aktivnostima naših članova iz Siska, obitelji Mire i Željka Acs, na nedavno održanom sajmu Podravski motivi u Koprivnici u sklopu izložbeno prodajnog štanda udruge Hrvatski ratni veterani postavljena je i igraonica za djecu. Na sajmu su volontirali osim braćnog para Acs i Emira Zimski iz Markovca Križevačkog, također naša članica. U udruzi sada ukupno volontira više od 30 članova udruge koji svakoga mjeseca po cijeloj Hrvatskoj predstavljaju udrugu i svoje umijeće izrade suvenira, igračaka i drugih vrijednih umjetnina.

Srpska okupacija Baranje početak je rata u Hrvatskoj

Srpska okupacija Baranje, 3. srpnja 1991., može se međunarodnopravno smatrati početkom rata između Srbije i Hrvatske, tvrdio je akademik Davorin Rudolf 2008. godine, a prenio je Večernji list. Tada su, kako je objasnio, istočni dio Hrvatske napale srpske snage, ušlo je oko 60 tenkova JNA, pripadnici srpskih paravojnih snaga, koji su okupirali to hrvatsko područje i njegovo središte Beli Manastir. Prije toga Hrvatski je sabor 25. lipnja 1991. proglasio neovisnost i suverenost Republike Hrvatske, donijevši četiri državotvorna dokumenta, na osnovi referenduma, kad se od 83,56 posto biračkog tijela 92,18 posto očitovalo za neovisnost Hrvatske. "Rat se definira kao oružani sukob između država i prema tome svi sukobi, dok nije proglašena suverenost i nezavisnost Hrvatske, mogu se smatrati pubunama ili unutarnjim sukobima", izjavio je. Dodao je kako se i događaji u Pakracu, na Plitvicama i Borovu mogu smatrati sukobima, ali ne i agresijom i početkom rata protiv Hrvatske, koji je provela JNA, Srbija i Crna Gora, koja je 23. i 24. rujna 1991. napala krajnji jug Hrvatske, dubrovačko područje. Rudolf drži kako je agresija i rat protiv Hrvatske vođen do 23. kolovoza 1996., kad je potpisan sporazum o punoj normalizaciji između Hrvatske i SR Jugoslavije. Smatra kako teze o "građanskom ratu" i "dogovorenom ratu" plasiraju srpski krugovi, koje "prihvaćaju neki kvaziljevičarski intelektualci u Hrvatskoj kako bi oslobodili Srbiju optužbe o agresijskom ratu". "Hrvatska nije htjela rat, nudila je konfederaciju i savez suverenih država, što je Srbija odbacila i, konačno, nijedan hrvatski vojnik nije prešao granicu Srbije i Crne Gore", istaknuo je. Podsjetio je kako se iz objavljenih knjiga Borislava Jovića i Dobrice Ćosića jasno može razabrati kako je Srbija planirala i počela rat pod geslom da svi Srbi moraju živjeti u jednoj državi.

Ratnici velikog srca u ljetnoj ofenzivi

Nakon tri mjeseca akcije koju smo ove godine počeli pripremati nešto ranije nego li prošle, dobili smo i prve kupce na humanitarnoj aukciji. Oba naša kupca su sa područja Rijeke i Crikvenice i kupili su komplet od dvije knjige koje nam je donirao naš član Marijan Novosel te drveni vrganj koji je došao iz radionice našeg člana Željka Lončarić iz Bereka kod Bjelovara. Zahvaljujući ovim prodajama mi smo prikupili i prva humanitarna sredstva i to u ukupnom iznosu od 155 kuna. Nakon plaćanja poštarine u fondu za pomoć biti će oko 134 kune. Odmah po završetku prvog kruga prodaje koji je završio 30.6. u podne zaprimili smo i nekoliko novih stvari za humanitarnu prodaju. Dvije slike, ulje na lesonitu naslikala je Zorka Pavlić - Baba iz Kraljevice koja je zajedno sa suprugom Goranom - Dida poklonila ove dvije slike za humanitarnu ideju koju provodimo drugu godinu za redom. Sljedeći predmet je vrlo lijep i vrijedan sat sa lovačkim motivom i grbom RH koji je došao iz radionice CNC majstorija, Milana i Kristijana Prše iz Prgomelja pokraj Bjelovara. Svi su oni povezani s našom udrugom i aktivni su članovi projekta Ratnici u miru.

Prvi mjesečni krug licitacija završava 30.6.

Prvi mjesečni krug licitacija na humanitarnoj aukciji udruge završit će 30. lipnja jer su za dva predmeta u humanitarnoj prodaji stigle ponude naših ponuđača s interneta. Do sada se u akciju uključilo sedmero članova i jedan sponzor izvan udruge. U petak, 1.7. imati ćemo na aukciji oko sedam predmeta jer najmanje dva će biti prodana u prvom krugu. Prošle godine donirali smo oko 1500 kuna, a ove godine planiramo taj iznos povećati prodajom vlastitih predmeta koje izrađuju naši vrijedni članovi. Očekujemo da se i ostali članovi uključe makar promocijom projekta u svojemu okruženju. Još uvijek možete predavati ponude za prvih pet predmeta, knjige, ukrasnu bocu, orahe i lješnjake u medu, kožne narukvice i drveni vrganj.

Čestitamo vam Dan državnosti

Čestitamo vam svima Dan državnosti ! Dan državnosti u Republici Hrvatskoj je obilježava se 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom. Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Danas se taj datum obilježava kao spomendan – Dan Hrvatskoga sabora. Dan državnosti ne treba mijenjati s Danom neovisnosti, koji se obilježava 8. listopada u spomen na donošenje Odluke o raskidu svih državno-pravnih veza na temelju kojih je Hrvatska zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ, a čime je završena faza okončanja postupka razdruživanja Hrvatske u nekadašnjoj jugoslavenskoj federaciji. Ipak, postoje i drukčija gledišta po pitanju dana kada je Republika Hrvatska postala samostalna država. Prema nekim tumačenjima to nije bilo 25. lipnja 1991. jer je na tu odluku, tzv. Brijunskim sporazumom, stavljen tromjesečni moratorij, nego 8. listopada iste godine, dakle na dan koji se danas obilježava kao Dan neovisnosti. Prema tim tumačenjima tek tada je Hrvatska međunarodno-pravno postala samostalna i suverena država.

Hrastovi - svjedoci vremena

Delegacija Hrvatskih ratnih veterana

U sjeni starih hrastova šume Lug kod Bjelovara održana je još jedna komemoracija i misa za sve kukavički likvidirane hrvate u zadnjim danima Drugog svjetskog rata. Kao i one 1945. godine kada su u tajnosti boljševičke snage predvođene Titovom NOV-kom likvidirale svoje protivnike, hrastovi su kao svjedoci vremena mirno slušali priče i tužne sudbine jednog vremena. Od govornika se čulo gotovo sve o stradavanju naroda koji se našao na meti politike koja je vidjela samo sebe i koja je htjela sakriti svoju sramotu pred svijetom. Noću dovođeni, a prije toga na brzinu ispitani u prostorijama OZN-a, ljude su kao na traci ubijali, zakopavali, a svoj zločin skrivali od svijeta. Molilo se danas za žrtve ali i za njihove krvnike i tražilo se po tko zna koji put samo jedno, istina. Istina i ništa više, jer istina je nad svima nama i preduvjet je opće ljubavi. Komemoraciji su nazočili članovi obitelji stradalnika, domoljubi, članovi mnogobrojnih udruga i političkih stranaka, predstavnici Grada i Županije na čelu sa županom Damirom Bajsom, a svetu misu u pratnji svećenika predvodio je Biskup Josip Huzjak.

Član udruge, Marko Šafran, zahvalio se PBV na svemu što su do sada učinili za istinu

Članovi više bjelovarskih udruga pohodili su misu na Bleiburgu u subotu 14. Svibnja. Među mnogobrojnim vjernicima i domoljubima u misi su sudjelovali i članovi udruge Hrvatski ratni veterani. U znak zahvale za sve što su do sada učinili na otkrivanju istine o stradavanju hrvata u Bleiburškoj tragediji član udruge, Marko Šafran, izradio je u tehnici pirografije grb Počasnog bleiburškog voda. Znak je uručio osobno tajniku-glasnogovorniku PBV, Boži Vukušiću. Bože Vukušić poznatiji je kao službenik Hrvatskog sabora koji je imao od 1998. do 2005. godine dužnost koordinatora za pripreme komemoracije za žrtve Bleiburške tragedije u Austriji, a tu je dužnost nastavio obavljati do danas kao tajnik-glasnogovornik Počasnog bleiburškog voda (PBV), budući da je sudjelovao u obnoviteljskom saboru Počasnog bleiburškog voda u listopadu 2004. godine u Klagenfurtu, kada je izabran za njegova tajnika-glasnogovornika. U toj ulozi vodio je kupnju zemljišta (2004., 2005. i 2007.), obnovu i dogradnju spomenika (2005.), izgradnju kapele (2007.) u spomen na žrtve Bleiburške tragedije i Hrvatskog vojnog groblja (2010.) na Bleiburškom polju u Austriji. Bože je aktivan i u Klubu hrvatskih povratnika iz iseljeništva.