General Janko Bobetko je rođen
10. siječnja 1919. godine u Crncu kraj Siska. U Sisku je pohađao gimnaziju, a
nakon toga je upisao Veterinarski fakultet u Zagrebu. 1938. godine postaje član
KPJ, a 1941. godine je sudjelovao u pripremi ustanka u svom kraju. Dana 11.
srpnja 1941. godine, nakon što su mu ustaše ubili oca i tri brata Janko Bobetko
se pridružio prvoj partizanskoj antifašističkoj postrojbi okupirane Jugoslavije
i Hrvatske, prvom sisačkom partizanskom odredu, osnovane 22. lipnja 1941.
godine u šumi Žabno pored Siska. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata, u
slovenskom gradu Dravogradu bio je teško ranjen ali je preživio i postao časnik
Jugoslavenske narodne armije. Poslije rata završio je Visoku vojnu akademiju
JNA i stekao čin general-majora JNA. Godine 1966. dobio čin generala pukovnika
i vodio 5. vojnu oblast JNA (Slovenija i Hrvatska).
Za vrijeme hrvatskog proljeća
1971. godine priključio se hrvatskim reformistima pa je odlukom Josipa Broza
Tita isključen iz JNA zajedno sa još 19 hrvatskih generala. Do osamostaljenja
Republike Hrvatske nije mogao javno govoriti niti djelovati. Tijekom
Domovinskog rata Janko Bobetko odbija ponuđeno mjesto Ministra obrane Republike
Hrvatske, ali se uključuje u Domovinski rat na Banovini, a 10. travnja 1992.
godine predsjednik dr. Franjo Tuđman mu dodjeljuje čin generala zbora Hrvatske
vojske. Iste godine preuzima zapovjedništvo na Južnom bojištu tijekom kojeg
uspješno vodi akcije deblokade Dubrovnika i operacije u dubrovačkom zaleđu:
Tigar, Konavle i Vlaštica. Nakon toga 20. studenoga 1992. godine general Janko
Bobetko postaje načelnik Glavnog stožera OS RH i na tom mjestu zamjenjuje
generala Antona Tusa. Nakon deblokade Dubrovnika i okolice Janko Bobetko vodi
operacije Maslenica i Medački džep. Predsjednik Tuđman 15. srpnja 1995. godine
razriješio ga je dužnosti Načelnika stožera neposredno prije operacije Oluja.
Od tada, pa do 1999. godine bio je zastupnik HDZ-a u Hrvatskom saboru. 1996.
godine general Bobetko je objavio knjigu Sve moje bitke u kojoj je opisao sve
svoje pobjede u Domovinskom ratu. U njoj je prikazao vojne zemljovide u
operacijama Čagalj, Tigar, Maslenica, Medački Džep, Bljesak i Oluja. U toj
knjizi je napisao i:
„Imam čist obraz
koji mi dopušta da iza sebe ostavim pisani trag o svemu što sam radio i dovršio
kroz svoj više od pet desetljeća dug vojni i politički život“.
Haaški sud ga je optužio za
ratne zločine počinjene 1993. godine u operaciji Medački Džep. General Bobetko
je tada izjavio da u Haag neće otići živ i nije htio primiti optužnicu. Bio je
supotpisnikom Otvorenog pisma dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika
hrvatskoj javnosti od 28. rujna 2000. godine, zbog kojeg je ondašnji
predsjednik RH Stjepan Mesić prisilno umirovio sedmoricu hrvatskih generala. 2000.
godine Janko Bobetko se povukao iz javnog života, umro je 29. travnja 2003. u
Zagrebu, a pokopan je na Gradskom groblju u Sisku.
Nema komentara:
Objavi komentar