Dan neovisnosti Republike Hrvatske

U dramatičnim danima Domovinskoga rata, Sabor Republike Hrvatske jednoglasno je prihvatio Rezoluciju o razlazu s Jugoslavijom na temelju volje građana na referendumu i svoje lipanjske Odluke o suverenosti i samostalnosti. Predsjednik Sabora Žarko Domljan tom prigodom je rekao da je Hrvatska poslije tromjesečnog moratorija dugo čekala i mnogo propatila te da je sloboda pitanje njezina opstanka. Povijesnu rezoluciju pročitao je Vladimir Šeks, potvrđujući da Jugoslavija kao zajednica država više ne postoji:

"Republika Hrvatska, od dana 8. listopada 1991. godine, raskida državnopravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ."

Hrvatski je sabor u Rezoluciji i zasebnim zaključcima naglasio i sljedeće:

3. Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije – SFRJ,

5. Republika Hrvatska kao suverena i samostalna država, jamčeći i osiguravajući temeljna prava čovjeka i nacionalnih manjina ...

Iz zasebnih zaključaka:

"Na Republiku Hrvatsku izvršena je oružana agresija od strane Republike Srbije i tzv. JNA. Republika Hrvatska prisiljena je braniti se svim raspoloživim sredstvima. Tzv. JNA se proglašava agresorskom, okupatorskom vojskom i mora bez odgode napustiti hrvatski teritorij, koji je privremeno zaposjela. Pozvane su i sve države, posebno članice Europske zajednice i Ujedinjenih naroda na uspostavu diplomatskih odnosa s Republikom Hrvatskom."

Na povijesnoj saborskoj sjednici, 8. listopada, izglasano je i 15 zakona nužnih za oživotvorenje samostalne i suverene Republike Hrvatske. To su značajne odluke Hrvatskog sabora donesene nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine. Naime, stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem.

Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, 7. listopada 1991., zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba, saborsku zgradu o Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom. Zbog tih okolnosti, te mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna je sjednica svih triju saborskih vijeća održana 8. listopada 1991. godine na tajnom mjestu. Danas se zna, bilo je to u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu.

Izložba naših članova sudjelovala u Programu obilježavanja Dana bjelovarskih branitelja

BJELOVAR – 29. rujna završilo je višednevno obilježavanje Dana Grada Bjelovara i Dana bjelovarskih branitelja. Iako program obilježavanje nije bio zajednički, već svaki zasebno zbog mnoštva događaja, aktivnosti oko obilježavanja su se međusobno dobro uklopile.

Svi službeni događaji oko obilježavanja Dana Grada Bjelovara započeli su 25. rujna predstavama za djecu. Sljedećih dana organizirane su izložbe "Bjelovarske češke teme", Sajma vjenčanja, Sajam zdravog življenja kao i predstavljanje Bibliografije magistarskih i doktorskih radova o Bjelovaru i bjelovarskom kraju - Bjelovar u znanosti. Održano je i sjećanjima na bjelovarske glazbene legende, izložba oldtimer vozila, satovi domovinske povijesti, revija puhačkih orkestara i zajedničko jednom i drugom programu, tradicionalni „Mimohodom pobjednika“ i misa u spomen na bjelovarske žrtve 29.09.1991. godine. 

Isto tako i Dan bjelovarskih branitelja obilježen je u nekoliko dana izložbom vojne povijesti u minijaturi, satovima povijesti za učenike 5. razreda osnovnih škola, sportskim susretima branitelja i otvaranjem rehabilitacijskog centra za branitelje u sklopu Opće bolnice. Među zanimljivijim i posjećenijim događajima izdvajamo sjećanje na velikana hrvatske glazbe Ivu Robića u Domu kulture koncertom bjelovarskih glazbenika. Među zapaženijim događajima obilježavanja Dana bjelovarskih branitelja bila je izložba braniteljskih radova u kojoj je između ostalih sudjelovao i projekt „Ratnici u miru“ sa desetak branitelja iz Bjelovara, Novske, Ivanske i Nove Gradiške, svi od reda članovi udruge Hrvatski ratni veterani.

Na žalost neki od događaja nisu privukli posjetitelje pa je tako u neslavnog rekordera zasigurno kao najveći promašaj programa bio događaj Udruge (R)evolucija  s koncertima grupa Rockheads, Blockbuster i Blank, Ništa bolje nije prošao ni nastup zagrebačkog sastava Gazde kojim je završilo ovogodišnje obilježavanje Dana Grada Bjelovara. Loše vrijeme zadnjeg i najsvečanijeg dana nije zaustavilo sudionike „Mimohoda pobjednika Barutana“ da krenu pješice do spomen područja gdje je održana Sveta misa za sve poginule u oslobađanju Bjelovara 1991. godine.

29. rujna 1991., za oslobađanje grada poginulo 17 bjelovarčana

29. rujna 1991. godine ostat će za uvijek u pamćenju kao dan kada su potpomognuti braniteljima iz svih krajeva Hrvatske, bjelovarski branitelji oslobodili grad od Jugoslavenske narodne armije. Nakon dugotrajne blokade kasarne u blizini gradske jezgre i drugih vojnih objekata u okolici i poziva na mirnu predaju te odlazak svojim kućama, zapovjedništvo JNA doneslo je odluku da se neće predati bez borbe.

Miniranje i uništenje vojnog skladišta na bjelovarskoj Barutani u kojoj je poginulo 11 hrvatskih branitelja ostati će zapamćen jednim od najtragičnijih događaja u oslobođenja Bjelovara. To je vojno skladište bilo smješteno u prigradskom naselju Hrgovljani, u kojem je tadašnja vojska čuvala oko 170 tona mina, granata i ostalog eksplozivnog materijala, a upravo s tog mjesta početkom 1991. godine odvožene su gomile naoružanja za pobunjene Srbe na područje Bilogore i Zapadne Slavonije. Stoga je i odluka Kriznog štaba da se uz sve vojne objekte u gradu blokira i ovo vojno skladište bila logična,a samo nadziranje objekta koje je trajalo tjednima bilo je povjereno Diverzantskom vodu.

Tog dana 1991. godine dobro organizirane i opremljene snage hrvatske policije i zbora narodne garde počele su napad na vojne objekte JNA u zoni Grada Bjelovara. Žestoke borbe vodile su se za skladište u naselju Hrgovljani. Nakon kraće borbe, major Milan Tepić je naredio vojnicima, da se predaju, a sam je ostao u skladištu. Prilikom ulaska hrvatskih snaga u objekt, u 10 sati i 17 minuta, 29. rujna, aktivirao je eksploziv i uništio skladište, u kojem se nalazilo 170 tona eksplozivnih sredstava. U eksploziji je naravno i sam poginuo, kao i još 11 hrvatskih vojnika. Tijekom 29. rujna 1991., trajao je oružani sukob oko vojarne. Bilo je razmjene pješadijske i minobacačke vatre. Jedan tenk napustio je vojarnu i pucao po kućama oko vojarne, koje su pri tome jako oštećene. U razmjeni vatre smrtno je stradao hrvatski branitelj Tihomir Žaja. Granata je pala i na crkvu sv. Terezije Avilske pri čemu su ubijene tri žene. Oko 19 sati, hrvatska vojska zauzela je vojarnu, a u borbama su ubijeni pukovnik Rajko Kovačević, potpukovnik Miljko Vasić i kapetan prve klase Dragiša Jovanović, dok su ostali vojnici zarobljeni.

Sve ovo ostalo je u povijesti Grada Bjelovara zapamćeno kao dan početka stvaranja novog Bjelovara te se taj dan slavi svake godine kao Dan grada Bjelovara i Dan bjelovarskih branitelja.