KARLOVAC – Godišnjim okupljanjem
udruga s područja Grada Karlovca završio je ovogodišnji Sajam udruga u
Karlovcu. Šetalište Dr. F. Tuđmana bilo je u subotu, 24. rujna u pravim
jesenskim tonovima. Lijepo vrijeme i odlično pogođena lokacija okupili su preko
šezdesetipet karlovačkih udruga i sve šarenilo njihova djelovanja. Sportski
klubovi, društva, ljubitelji starih vozila, humanitarci ali i branitelji
pokazali su javnosti sve ono što se tijekom godine odvija u njihovim prostorijama
i na javnim lokacijama. Priliku za upoznati javnost sa svojim radom iskoristila
je jedna lokalna udruga ali i jedna braniteljska nacionalna središnjica. Članovi
Udruge veterana satnije Rebels iz Karlovca javnosti su prikazali svoj rad na
njihovu projektu Braniteljske aleje uz Koranu. Hrvatski ratni veterani koji imaju
podružnicu i u Karlovcu, javnost su upoznali sa svojim najvećim projektima.
Prvi i najstariji projekt ranih veterana je projekt Ratnici u miru. Njime
veterani djeluju na polju psiho socijalizacije branitelja i članova
braniteljskih obitelji. To je u stvari poticanje i prezentacija stvaralaštva i
poduzetništva svih onih koji su uključeni u rad udruge, bilo da se radi o
bivšim ratnicima, njihovoj djeci ili supružnicima. Drugi, ni malo manje
značajan, je projekt Ratnici u miru. Ovdje se provodi humanitarna ideja kroz
koju članovi okupljeni oko prvog projekta prodaju kroz aukcije svoje radove kako
bi prikupili novčana sredstva za pomoć ugroženim prijateljima, bivšim
veteranima. Tu pomoć prvi puta su isplatili prošle godine jednoj braniteljskoj
obitelji s područja Okučana. Bivši branitelji koji su u velikoj potrebi mogu
već sada uputiti zamolbu udruzi radi uvrštavanja u listu potreba. Zamolbe se
šalju na Hrvatski ratni veterani, Frankopanska 3, 43000 Bjelovar.
nedjelja, 25. rujna 2016.
nedjelja, 18. rujna 2016.
Sveti Vlaho prvi zaplovio u obranu Dubrovnika
Oklopljeni gliser Sv. Vlaho |
Jedan od najvažnijih činitelja uspješne obrane Dubrovnika bila je dragovoljačka postrojba Odred naoružanih brodova. Postrojba je utemeljena u vrlo kratkom ratnom razdoblju od rujna 1991. do ožujka 1992. godine pod zapovjedništvom pukovnika Aljoše Nikolić. Početak djelovanja Odreda naoružanih brodova se vezuje za prvu plovidbu glisera Sveti Vlaho 23. rujna 1991. godine. U njegovom borbenom sastavu bile su 22 dobro opremljene brodice raznih veličina s ukupno 117 pomorskih dragovoljaca. Zadaća ovog odreda je bila probijanje pomorske blokade Dubrovnika i uspostava morskog koridora za dopremanje hrane, lijekova, naoružanja, streljiva i svega ostalog neophodnog za uspješnu obranu grada i kakvu takvu normalizaciju života stanovnika. Pripadnici odreda su gliserima prevozili i ranjenike te branitelje koji su iz svih krajeva Hrvatske dolazili pomoći braniteljima Dubrovnika. Odred naoružanih brodova je bio žila kucavica koja je tijekom opsade Dubrovnika grad i njegove izmučene branitelje i žitelje održavala na životu. Tijekom izvršavanja brojnih zadaća poginulo je pet pripadnika, a gliseri Odreda naoružanih brodova su preplovili preko 40 000 Nm,prevezli više od 5 000 civila, ranjenika i vojnika te prebacili preko 4 000 tona različitog tereta. Najvažnije uporište Odreda bilo je na nenaseljenom elafitskom otoku Jakljanu u uvali Veliki Jakljan.
ponedjeljak, 12. rujna 2016.
Hrvatski ratni veterani - stvaralaštvo i poduzetništvo
BJELOVAR - Jedanaestom izložbom stvaralaštva i poduzetništva, članovi udruge Hrvatski ratni veterani obilježili su pet godina od pokretanja projekta Ratnici u miru. Izložbom na Bjelovarskom sajmu u sklopu jesenskog međunarodnog poljoprivrednog sajma, članovi okupljeni oko projekta ponovo su pokazali što stvaraju svojim rukama. Bilo da se radi o hoby ili profesionalnim aktivnostima, slikari, sakupljači slika i gramafonskih ploča, proizvođači suvenira, satova i igračaka te majstori bravari i proizvođači hrane, njih ukupno 13, pokazali sve svoje najbolje radove. Bilo bi ih i više da je više prostora, ali oskudne mogućnosti nisu dopustile okupljanje svih onih koji su bili zainteresirani za izložbu. Potrebe su velike jer je i projekt do sada okupio više od 40 članova iz cijele Hrvatske. Interes za aktivnosti ratnih veterana pokazao je i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice, Andrej Plenković koji je sa izaslanstvom u petak obišao sve sudionike izložbe na Bjelovarskom sajmu i upoznao se sa programskim aktivnostima članova projekta Ratnici u miru.
U proteklih pet godina projekt je postao projekt od javnog
interesa jer se djelomice financira iz javnih sredstava, najviše Ministarstva
branitelja pa Bjelovarsko bilogorske županije, Grada Bjelovara, Grada
Garešnice, a bilo je i skromnog učešća nekoliko općina, prije svega Općine
Ivanska i Sirač. Projekt je 2010. godine osmislio Nenad Šantalab, sadašnji
predsjednik Hrvatskih ratnih veterana i voditelj projektnih aktivnosti. Sam
projekt privukao je od osnutka do danas više od 100.000 kuna javnih sredstva
koje su mahom utrošene na najmove sajamskih prostora, kupovinu materijala i
pribora za radove, putne troškove, nabavu osnovnih sredstava, komunikaciju,
poštarske usluge i slično, navodi voditelj projekta. I ove godine očekuje se
financiranje od strane Ministarstva branitelja u iznosu od oko 20.000 kuna jer
je interes ministarstva i javnih politika pomoći socijalnim i psihološkim
aktivnostima svih skupina sudionika i stradalnika iz Domovinskog rata. U
sljedećem razdoblju najavljeno je učlanjenje novih članova koji svojim
vlastitim rukama proizvode razne stvari te imaju potrebu to podijeliti i s
drugima. Glavni novi slogan projekta će biti Hrvatski ratni veterani –
stvaralaštvo i poduzetništvo i taj smjer se misli zadržati i u budućem radu
zbog sveukupnog htijenja za razvijanjem gospodarstva u Hrvatskoj.
srijeda, 31. kolovoza 2016.
Stvaralaštvo i poduzetništvo ratnih veterana na izložbi u Gudovcu
Josip Maretić sa svojim umjetninama od željeza |
Detalj sa izložbe u Bjelovaru povodom terezijane na gradskom korzou |
četvrtak, 18. kolovoza 2016.
Sjećanje na policajce ubijene kod Žute Lokve 1991.
HRVATSKI RATNI VETERANI - 24.
kolovoza 1991. pet hrvatski policajaca iz Policijske ispostave Brinje bilo je
raspoređeno na stalnom kontrolnom punktu – na križanju kod Žute Lokve gdje su
redovno obnašali dužnost. Tada su ih srpski odmetnici napali s leđa i rafalnom
paljbom usmrtili, a kasnije masakrirali četiri pripadnika MUP-a, dok je jedan
policajac ranjen uspio pobjeći prema Senju. Napad je bio uvod u događaje koji
su uslijedili. Sutradan 25. i 26. kolovoza su uslijedili žestoki velikosrpski
napadi na Otočac i Gacku dolinu. U ta dva dana su velikosrbi su sa položaja u
Podumu pogodili Gacku dolinu, s oko 1000 minobacačkih projektila. Najviše su
pogodili gradić Otočac. U spomen na pale žrtve, sagrađena je kapelica u blizini
pokolja. Imena poginulih branitelja:
Vinko Krznarić *1958. - † 24.
kolovoza 1991.
Drago Toljan *1963. - † 24.
kolovoza 1991.
Milan Vranić *1968. - † 24.
kolovoza 1991.
Zdravko Vuković *1958. - † 24.
kolovoza 1991.
Darko Murat 1962. (preživio
pokolj)
srijeda, 17. kolovoza 2016.
17. 8. 1990. kod Knina su postavljene balvan barikade na cestama i počela je Balvan revolucija
HRVATSKI RATNI VETERANI - Oružanu
pobuna dijela Srba u Hrvatskoj potaknuta je iz Srbije i od velikosrpskih
krugova u JNA. Počela je pojavljivanjem naoružanih ljudi kod Knina na cestovnim
barikadama. Barikade su postavljene 17. kolovoza 1990. godine i njima je nanesena velika ekonomska
šteta gospodarstvu Hrvatske. Zatvaranjem prometnica i prekidom špice turističke
sezone došlo je do mnogih ekonomskih problema. Zbog nesigurnih cesta sva vozila
koja su prometovala između Zagreba i Splita trebala su ići duljim putem. Balvan
revolucijom i prekidom prometnica i telekomunikacijskih čvorišta narušio se
teritorijani integritet tadašnje SR Hrvatske i time je nastalo dvovlašće na
njenom teritoriju. Ovim činom isto se pokazivalo da vlast koja je došla čelo
Hrvatske nije bila u stanju svojim redarstvenim snagama i pravnim aparatom
održati državni poredak tom području, iako je zakonski taj teritorijalni
integritet i vlast unutar svojih granica bio zajamčen Ustavom SFRJ iz 1974.
godine. U narednom razdoblju Hrvatska je stoga poduzela aktivnosti u
organiziranju snaga potrebnih za obranu svojeg suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti.
srijeda, 10. kolovoza 2016.
10. kolovoza 1991. ubijen je ratni snimatelj Gordan Lederer
Gordan Lederer jedna je od prvih
i najpoznatijih žrtava srpske agresije na Hrvatsku. Poginuo je na radnom
mjestu, pogođen metkom snajpera, snimajući hrvatske borce u akciji na brdu
Čukur iznad Hrvatske Kostajnice 10. kolovoza 1991. tijekom srpskih napada na
Pounje. Iza sebe je ostavio mnoge video zapise koji i danas vrlo slikovito
govore o prvim danima Domovinskog rata. Poznat je naknadni montažni uradak
njegovih ratnih snimaka "Banijska praskozorja". Snajperski pogodak na
snimateljskom zadatku pred Hrvatskom Kostajnicom 10. kolovoza 1991. godine nije
bio slučajan, jer je u skupini s vojnicima koji su mu pokazali bojište gađan
samo on, a potom ga se na padini niz koju se otkotrljao gađalo ručnim bacačem
granata. Novinar Vlado Mareš i snimatelj Veljko Đurović su 11. kolovoza
snajperista intervjuirali za informativni program RTS. Njegovu su anonimiziranu
siluetu po tvrdnji novinskog članka od 22. kolovoza 1991. godine prepoznali
sugrađani iz Siska i član obitelji. Po tim je tvrdnjama riječ o Milanu Zoriću,
koji je za vrijeme ročne vojne službe bio uvježban za snajperista. Milan Zorić
je u odsutnosti osuđen na Županijskom sudu u Sisku 1999. godine. Na njegovu
žalbu Vrhovni sud Republike Hrvatske je 18. rujna 2002. godine odbacio optužbu
jer je Vojni sud u Zagrebu u ovom postupku obustavio kazneni postupak zbog
primjene Zakona o općem oprostu.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)