HRVATSKI RATNI VETERANI –
Najcrnji u povijesti hrvata u udruzi Hrvatski ratni veterani ocjenjuju mjesec
Studeni 1991. godine. Nakon odluke o samostalnosti Hrvatska je doživjela nezapamćene
napade iz susjednih zemalja, Srbije i Bosne i Hercegovine i to od strane snaga
velikosrpske koalicije ujedinjene sa srbima iz Hrvatske koji nisu prihvaćali
odluku o samostalnosti. Već 2. studenoga JNA i snage Dragana Vasiljkovića, arkanovci
pobili su 59 mještana vukovarskog naselja Lušca. Sljedećeg dana Zbor narodne garde preimenovan je u Oružane
snage Republike Hrvatske. 7. 11. 1991. velikosrpski odmetnici počinili su pokolj
u Poljanku, pobivši 10 Hrvata. 9. 11. TO SAO SBZS i arkanovci počinili su prvi pokolj
u Erdutu, koji je bio tek prvi od nekoliko valova pokolja nesrpskog
stanovništva. Sljedeći val zbio se 11.11. počinili su drugi pokolj ljudi u
Erdutu. Već 12.11. JNA i pobunjeni Srbi iz Plaškog napravili pokolj u
Saborskom, pobivši 29 Hrvata. 15.11. Jugoslavenska ratna mornarica topovima je
s mora napala civilne ciljeve u Splitu, Milni na Braču i Stomorskoj na Šolti.
Srpski odmetnici napravili pokolj u Kostrićima, pobivši 16 Hrvata. Sljedećega
dana, 16.11. nakon razaranja raseljen je Slunj, a nad preostalim hrvatima
započinju torture i ubojstva. 18. studenoga 1991. okupiran je Vukovar. Istoga dana pobunjeni
Srbi uz pomoć snaga JNA počinili su Masakr u Škabrnji. 19.11. Velikosrpska JNA
i TO pobunjenih Srba napravile pokolj u Nadinu, pobivši 14 Hrvata. 20./21. 11. velikosrpska
JNA i srpske paravojne postrojbe napravile su pokolj na Ovčari, pobivši između
255 i 264 civila i zarobljenih vojnika, većinom Hrvata.
nedjelja, 6. studenoga 2016.
srijeda, 5. listopada 2016.
Karlovac je vječno zahvalan svojima braniteljima
Ivan Rođak |
Drago Pavelić |
nedjelja, 2. listopada 2016.
Zasjedanje Državnog sabora održano je u podrumu Inine zgrade u Zagrebu, 8. listopada 1991.
Dan neovisnosti - Hrvatski sabor
25. lipnja 1991. donio je Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti
Republike Hrvatske čime je Hrvatska postala samostalna i nezavisna država. 8.
listopada iste godine završena je faza okončanja postupka razdruživanja
Hrvatske u nekadašnjoj jugoslavenskoj federaciji. Sabor je pritom utvrdio da
Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo
dotadašnje SFRJ te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela
koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji. Dan
neovisnosti obilježava se u Hrvatskoj od 2001. godine kada je uveden na
inicijativu Ive Škrabala. Tadašnja vlada promijenila je i obilježavanje Dana
državnosti, koji se dotad slavio 30. svibnja. Zasjedanje Državnog sabora održano
je u podrumu Inine zgrade u Zagrebu, 8. listopada 1991.
nedjelja, 25. rujna 2016.
Suradnja na obostrano zadovoljstvo
KARLOVAC - BJELOVAR Značajan broj bjelovarskih branitelja sudjelovao je u obrani Grada Karlovca tijekom Domovinskog rata. U tome prednjače bojovnici 16. topničko raketne brigade HV-e iz Bjelovara. U još uvijek ne dovršenom projektu karlovačkih branitelja, Aleja branitelja uz Koranu, nalazi se i spomen na pripadnike 16. trbr i njihovo sudjelovanje u obrani Karlovca od velikosrpske agresije. Na temelju tih događanja i činjenica bjelovarska središnjica Hrvatskih ratnih veterana je sa Udrugom veterana satnije Rebels dogovorila daljnju suradnju i to na Sajmu udruga u Karlovcu. Lijepo vrijeme i odlično pogođena
lokacija okupili su preko šezdeset i pet karlovačkih udruga i sve šarenilo njihova
djelovanja. Sportski klubovi, društva, ljubitelji starih vozila, humanitarci
ali i branitelji pokazali su javnosti sve ono što se tijekom godine odvija u
njihovim prostorijama i na javnim lokacijama. Priliku za upoznati javnost sa
svojim radom iskoristila je jedna lokalna udruga ali i jedna braniteljska
nacionalna središnjica. Članovi
Udruge veterana satnije Rebels iz Karlovca javnosti
su prikazali svoj rad na njihovu projektu Braniteljske aleje uz rijeku Koranu. Hrvatski
ratni veterani koji imaju podružnicu i u Karlovcu, javnost su upoznali sa
svojim najvećim projektima. Prvi i najstariji projekt ranih veterana je projekt
Ratnici u miru. Njime veterani djeluju na polju psiho socijalizacije branitelja
i članova braniteljskih obitelji. To je u stvari poticanje i prezentacija
stvaralaštva i poduzetništva svih onih koji su uključeni u rad udruge, bilo da
se radi o bivšim ratnicima, njihovoj djeci ili supružnicima. Drugi, ni malo
manje značajan, je projekt Ratnici velikog srca. Ovdje se provodi humanitarna ideja
kroz koju članovi okupljeni oko prvog projekta prodaju kroz aukcije svoje
radove kako bi prikupili novčana sredstva za pomoć ugroženim prijateljima,
bivšim veteranima. Tu pomoć prvi puta su isplatili prošle godine jednoj
braniteljskoj obitelji s područja Okučana. Ovaj sajam u Karlovcu iskorišten je
i za dogovaranje suradnje između udruga. Iskoristili su ga i branitelji koji su
postigli dogovor i dogovorili prve zajedničke akcije. U ime Udruge veterana
satnije Rebels i Hrvatskih ratnih veterana postignut je za sada načelan
sporazum na zajedničkom djelovanju na projektima Braniteljske aleje u Karlovcu
i projekta Ratnici u miru. Prvu akciju dogovorili su za 4. listopada kada će
udruga „Rebels“ na Aleji branitelja u Karlovcu svečano otvoriti još jedno
spomen obilježje uz akciju oslikavanja stupova nadvožnjaka. U akciju će se
uključiti i djeca te članovi udruge Hrvatski ratni veterani.
Javnosti smo prikazali naše aktivnosti
KARLOVAC – Godišnjim okupljanjem
udruga s područja Grada Karlovca završio je ovogodišnji Sajam udruga u
Karlovcu. Šetalište Dr. F. Tuđmana bilo je u subotu, 24. rujna u pravim
jesenskim tonovima. Lijepo vrijeme i odlično pogođena lokacija okupili su preko
šezdesetipet karlovačkih udruga i sve šarenilo njihova djelovanja. Sportski
klubovi, društva, ljubitelji starih vozila, humanitarci ali i branitelji
pokazali su javnosti sve ono što se tijekom godine odvija u njihovim prostorijama
i na javnim lokacijama. Priliku za upoznati javnost sa svojim radom iskoristila
je jedna lokalna udruga ali i jedna braniteljska nacionalna središnjica. Članovi
Udruge veterana satnije Rebels iz Karlovca javnosti su prikazali svoj rad na
njihovu projektu Braniteljske aleje uz Koranu. Hrvatski ratni veterani koji imaju
podružnicu i u Karlovcu, javnost su upoznali sa svojim najvećim projektima.
Prvi i najstariji projekt ranih veterana je projekt Ratnici u miru. Njime
veterani djeluju na polju psiho socijalizacije branitelja i članova
braniteljskih obitelji. To je u stvari poticanje i prezentacija stvaralaštva i
poduzetništva svih onih koji su uključeni u rad udruge, bilo da se radi o
bivšim ratnicima, njihovoj djeci ili supružnicima. Drugi, ni malo manje
značajan, je projekt Ratnici u miru. Ovdje se provodi humanitarna ideja kroz
koju članovi okupljeni oko prvog projekta prodaju kroz aukcije svoje radove kako
bi prikupili novčana sredstva za pomoć ugroženim prijateljima, bivšim
veteranima. Tu pomoć prvi puta su isplatili prošle godine jednoj braniteljskoj
obitelji s područja Okučana. Bivši branitelji koji su u velikoj potrebi mogu
već sada uputiti zamolbu udruzi radi uvrštavanja u listu potreba. Zamolbe se
šalju na Hrvatski ratni veterani, Frankopanska 3, 43000 Bjelovar.
nedjelja, 18. rujna 2016.
Sveti Vlaho prvi zaplovio u obranu Dubrovnika
Oklopljeni gliser Sv. Vlaho |
Jedan od najvažnijih činitelja uspješne obrane Dubrovnika bila je dragovoljačka postrojba Odred naoružanih brodova. Postrojba je utemeljena u vrlo kratkom ratnom razdoblju od rujna 1991. do ožujka 1992. godine pod zapovjedništvom pukovnika Aljoše Nikolić. Početak djelovanja Odreda naoružanih brodova se vezuje za prvu plovidbu glisera Sveti Vlaho 23. rujna 1991. godine. U njegovom borbenom sastavu bile su 22 dobro opremljene brodice raznih veličina s ukupno 117 pomorskih dragovoljaca. Zadaća ovog odreda je bila probijanje pomorske blokade Dubrovnika i uspostava morskog koridora za dopremanje hrane, lijekova, naoružanja, streljiva i svega ostalog neophodnog za uspješnu obranu grada i kakvu takvu normalizaciju života stanovnika. Pripadnici odreda su gliserima prevozili i ranjenike te branitelje koji su iz svih krajeva Hrvatske dolazili pomoći braniteljima Dubrovnika. Odred naoružanih brodova je bio žila kucavica koja je tijekom opsade Dubrovnika grad i njegove izmučene branitelje i žitelje održavala na životu. Tijekom izvršavanja brojnih zadaća poginulo je pet pripadnika, a gliseri Odreda naoružanih brodova su preplovili preko 40 000 Nm,prevezli više od 5 000 civila, ranjenika i vojnika te prebacili preko 4 000 tona različitog tereta. Najvažnije uporište Odreda bilo je na nenaseljenom elafitskom otoku Jakljanu u uvali Veliki Jakljan.
ponedjeljak, 12. rujna 2016.
Hrvatski ratni veterani - stvaralaštvo i poduzetništvo
BJELOVAR - Jedanaestom izložbom stvaralaštva i poduzetništva, članovi udruge Hrvatski ratni veterani obilježili su pet godina od pokretanja projekta Ratnici u miru. Izložbom na Bjelovarskom sajmu u sklopu jesenskog međunarodnog poljoprivrednog sajma, članovi okupljeni oko projekta ponovo su pokazali što stvaraju svojim rukama. Bilo da se radi o hoby ili profesionalnim aktivnostima, slikari, sakupljači slika i gramafonskih ploča, proizvođači suvenira, satova i igračaka te majstori bravari i proizvođači hrane, njih ukupno 13, pokazali sve svoje najbolje radove. Bilo bi ih i više da je više prostora, ali oskudne mogućnosti nisu dopustile okupljanje svih onih koji su bili zainteresirani za izložbu. Potrebe su velike jer je i projekt do sada okupio više od 40 članova iz cijele Hrvatske. Interes za aktivnosti ratnih veterana pokazao je i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice, Andrej Plenković koji je sa izaslanstvom u petak obišao sve sudionike izložbe na Bjelovarskom sajmu i upoznao se sa programskim aktivnostima članova projekta Ratnici u miru.
U proteklih pet godina projekt je postao projekt od javnog
interesa jer se djelomice financira iz javnih sredstava, najviše Ministarstva
branitelja pa Bjelovarsko bilogorske županije, Grada Bjelovara, Grada
Garešnice, a bilo je i skromnog učešća nekoliko općina, prije svega Općine
Ivanska i Sirač. Projekt je 2010. godine osmislio Nenad Šantalab, sadašnji
predsjednik Hrvatskih ratnih veterana i voditelj projektnih aktivnosti. Sam
projekt privukao je od osnutka do danas više od 100.000 kuna javnih sredstva
koje su mahom utrošene na najmove sajamskih prostora, kupovinu materijala i
pribora za radove, putne troškove, nabavu osnovnih sredstava, komunikaciju,
poštarske usluge i slično, navodi voditelj projekta. I ove godine očekuje se
financiranje od strane Ministarstva branitelja u iznosu od oko 20.000 kuna jer
je interes ministarstva i javnih politika pomoći socijalnim i psihološkim
aktivnostima svih skupina sudionika i stradalnika iz Domovinskog rata. U
sljedećem razdoblju najavljeno je učlanjenje novih članova koji svojim
vlastitim rukama proizvode razne stvari te imaju potrebu to podijeliti i s
drugima. Glavni novi slogan projekta će biti Hrvatski ratni veterani –
stvaralaštvo i poduzetništvo i taj smjer se misli zadržati i u budućem radu
zbog sveukupnog htijenja za razvijanjem gospodarstva u Hrvatskoj.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)